Na godišnjem sastanku kompanije Tesla u Ostinu, najbogatiji čovjek na planeti Ilon Mask (Elon Musk) priredio je pravi spektakl.

Okružen euforičnim akcionarima, Mask je zaplesao na bini zajedno sa humanoidnim robotom Optimusom – simbolom njegove vizije budućnosti u kojoj, kako tvrdi, „neće biti siromaštva, a svi ljudi će imati pristup najboljoj medicinskoj njezi“.

Mask je u obraćanju prisutnima rekao da vjeruje kako će kombinacija vještačke inteligencije, robotike i autonomne vožnje promijeniti način na koji čovječanstvo živi, radi i stvara bogatstvo.

„Optimus i AI će stvoriti svijet obilja. Svijet bez siromaštva“, rekao je Mask, prenosi The Nightly, dodajući da je to „nova knjiga budućnosti Tesle“.

Robot Optimus kompanije Tesla, prema najavama Ilona Maska, trebao bi koštati između 20.000 i 30.000 USD kada se proizvodnja skalira, dok bi proizvodni trošak u ranim fazama mogao biti oko 10.000 USD po jedinici. Komercijalna upotreba za industrijske i poslovne korisnike se očekuje već oko 2026. godine, dok datum široke potrošačke prodaje još nije definisan. Musk ističe da je cilj da robot bude pristupačniji od automobila, sa primjenom u proizvodnji, dostavi i ličnoj asistenciji.

Ples simbol promjene

Nekoliko trenutaka prije nego što je izrekao ovu poruku, Mask je zaplesao na bini dok su akcionari oduševljeno skandirali njegovo ime. Robot Optimus je potom počeo da oponaša njegove pokrete, a publika je to dočekala burnim aplauzom. Scena je ubrzo postala viralna, a mnogi su je protumačili kao najavu dubokog povezivanja Tesline budućnosti s razvojem humanoidne tehnologije.

„Druge skupštine akcionara su uspavanke, a naše su hit! Pogledajte ovo – nevjerovatno!“, našalio se Mask, aludirajući na euforičnu atmosferu u dvorani.

Najveći bonus u istoriji

Tokom istog događaja, akcionari su potvrdili njegov bonus vrijedan gotovo bilion dolara, što predstavlja najveći pojedinačni paket nagrađivanja u istoriji korporativnog svijeta. Više od 75 odsto akcionara podržalo je plan, iako su mu se usprotivili pojedini veliki investicioni fondovi, uključujući norveški državni fond i CalPERS, najveći američki penzioni fond.

Odobreni plan predviđa da Mask u narednih deset godina može ostvariti punu vrijednost paketa samo ako Teslina tržišna kapitalizacija poraste sa sadašnjih 1,4 biliona na 8,5 biliona dolara, i ako kompanija ispuni niz tehnoloških i poslovnih ciljeva.

Maskovi planovi: od robotaksija do kućnih robota

Mask je istakao da Tesla ne ulazi samo u novu fazu razvoja automobila, već u doba kada će roboti i autonomni sistemi preuzeti veliki dio fizičkog rada. Među njegovim ključnim ciljevima su:

komercijalno uvođenje milion samovozećih robotaksija,

prodaja milion robota Optimus,

i stvaranje ekosistema u kojem roboti obavljaju proizvodnju, dostavu i ličnu asistenciju.

Uprkos oduševljenju, dio analitičara smatra da je Mask suviše skrenuo pažnju s osnovnog posla Tesle – električnih automobila. „Njegova vizija nove knjige počinje s Optimusom, ali nema ni riječi o vozilima ni o realnim prodajnim rezultatima“, napisao je Džin Manster iz kompanije Deepwater Asset Management.

Kritike i istrage

Maskove tvrdnje o budućnosti stižu u trenutku kada američki regulatori i dalje istražuju Teslin sistem autonomne vožnje, nakon više incidenata u kojima su vozila prolazila kroz crvena svjetla ili završavala u suprotnim trakama. Neki od tih slučajeva završili su nesrećama s povrijeđenima.

Uprkos tome, Tesline akcije su u posljednjih šest mjeseci porasle više od 60 odsto, a investitori su ponovo pokazali povjerenje u Maskovu dugoročnu viziju. Analitičar Dan Ajvs iz firme Wedbush Securities ocijenio je da je „vrijednost Tesle vođena vještačkom inteligencijom tek počela da se otključava“.

Maskov cilj: svijet bez oskudice

Mask je ranije govorio da razvoj robota poput Optimusa predstavlja korak ka „budućnosti obilja“ u kojoj će mašine obavljati sav fizički rad, a ljudi se posvetiti kreativnim i naučnim djelatnostima. Ideju je dodatno ponovio i u Ostinu, ističući da „svako zaslužuje život dostojan čovjeka“ – poruku koja je izazvala oduševljenje pristalica, ali i skepsu među ekonomistima koji upozoravaju da bi masovna robotizacija mogla dovesti do gubitka miliona radnih mjesta.

Ipak, za Maska, to je samo početak „nove knjige“ koju piše Tesla – knjige u kojoj bi, kako on vjeruje, robot Optimus mogao biti ključ za svijet bez siromaštva.

Od 2020. godine Kina provodi masivnu ekspanziju objekata povezanih s proizvodnjom raketa, čime jača sposobnost odvraćanja američkih snaga i afirmiše svoju dominaciju u regionu.

CNN je, kroz analizu satelitskih snimaka, mapa i vladinih obavještenja, otkrio da se više od 60% od 136 objekata vezanih za raketne snage proširilo, uključujući fabrike, istraživačke centre i testne poligone. U nekim slučajevima satelitski snimci čak pokazuju dijelove raketa.

William Alberque iz Pacific Foruma ističe: “Ovo je Kina koja se pozicionira kao globalna supersila. U početnim smo fazama nove trke oružjem. Kina već sprinta, priprema se za maraton.”

Modernizacija vojske i strateška raketna snaga
Od dolaska na vlast 2012. godine, Si Đinping ulaže milijarde u modernizaciju Narodne oslobodilačke vojske (PLA), s ciljem transformacije u svjetski priznat vojni aparat. Posebno je jačana Raketna snaga (PLARF), elitni odred koji nadgleda nuklearni i balistički arsenal Kine. Si je ovu silu opisao kao “temelj strateškog odvraćanja i nacionalne sigurnosti”.

Raketni arsenal i strategija prema Tajvanu
Proizvedene rakete ključne su za kinesku strategiju prema Tajvanu i odvraćanje američke mornarice, stvarajući tzv. “anti-access denial bubble” – zonu koja otežava američku podršku ostrvu. Stručnjak Decker Eveleth kaže: “Cilj je uništiti luke, baze i centre za snabdijevanje kako bi se spriječila pomoć Tajvanu.”

CNN je identifikovao 99 lokacija za proizvodnju raketa, od kojih je 65 prošireno. Analiza 37 baza Raketne snage pokazuje da je 22 od njih dobilo dodatni prostor u posljednjih pet godina.

Uticaj na globalnu bezbjednost i američke resurse
Eksplozivan rast kineske proizvodnje raketa dolazi u trenutku kada SAD imaju problema sa snabdijevanjem sofisticiranih odbrambenih sistema, uključujući THAAD. CNN navodi da je Kina ubrzala proizvodnju i jeftinih i skupih raketa, prateći lekcije iz sukoba u Ukrajini i optimizujući napad na osjetljive ciljeve kroz kombinaciju dronova i balističkih raketa.

David Santoro iz Pacific Foruma upozorava: “Već postoji hladni rat u svim domenima, a rizik od eskalacije u pravi sukob raste.”

Evropa bi mogla da se suoči s problemima u snabdijevanju gorivom i gubitkom radnih mjesta ako regulatori ne odobre dogovor Gunvor grupe o preuzimanju međunarodne imovine kompanije Lukoil vrijedan oko 22 milijarde dolara.

Izvršni direktor i većinski vlasnik Torbjorn Tornkvist (Thorbjorn Tornqvist) kaže da bi švedska Gunvor grupa sa sjedištem u Ženevi trebalo da preuzme imovinu Lukoila u Srbiji, Bugarskoj i Rumuniji, mreže benzinskih stanica u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama, kao i naftna i gasna polja na Bliskom istoku, u Centralnoj Aziji i Africi.

Realizacija ovog dogovora zavisi od odobrenja američkih, britanskih i švajcarskih institucija, a vrijeme je ograničeno jer nove američke sankcije protiv Lukoila i Rosnjefta stupaju na snagu 21. novembra, piše SEEbiz.

Tornkvist je u intervjuu za Financial Times upozorio da je ključno produžiti operativne dozvole za Lukoil, jer bi u suprotnom “kapacitet rafinerija mogao biti ozbiljno ugrožen”.

Lukoil rafinerija u Burgasu obezbjeđuje više od dvije trećine goriva u Bugarskoj, dok Petrotel u Rumuniji pokriva oko trećinu prerade nafte u toj zemlji. Prema njegovim riječima, svaki prekid rada direktno bi uticao na energetsku stabilnost regiona.

Istovremeno, švedski milijarder Tornkvist odbacio je nagađanja da Gunvor samo privremeno preuzima imovinu kako bi je Lukoil kasnije povratio, istakavši da će vlasti zahtijevati „potpuni prekid vlasničkih veza“ s ruskom kompanijom.

Istorijske veze Gunvor grupe s Rusijom dodatno komplikuju ovu transakciju. Jedan od suosnivača kompanije bio je saveznik ruskog predsednika Vladimira Putina, Genadij Timčenko, koji je svoj udeo prodao Tornkvistu nakon što je 2014. godine bio obuhvaćen sankcijama.

Gunvor se postepeno povukao iz većine ruskih projekata, ali i dalje postoji reputacioni rizik, navodi Fajnenšl tajms.

Sjedinjene Američke Države su prošlog mjeseca stavile Lukoil i Rosnjeft na listu sankcionisanih subjekata, kao dio napora da se smanje ruski prihodi tokom rata u Ukrajini.

Zbog toga je za finalizaciju transakcije neophodno odobrenje Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu finansija.