Connect with us

Svijet

ZELENSKI “Nadam se da će EU i SAD biti uključene u PREGOVORE SA RUSIJOM”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas je izrazio nadu da će Evropska unija i Sjedinjene Države biti uključene u razgovore o okončanju rata Ukrajine i Rusije.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsjednicom Moldavije Majom Sandu, Zelenski je rekao da Ukrajina takođe treba da bude uključena u bilo kakve razgovore o okončanju rata da bi takvi pregovori imali značajan uticaj.

“Što se tiče plana pregovora: Ukrajina, stvarno se nadam da će Ukrajina biti tamo, Amerika, Evropa i Rusi”, rekao je Zelenski.

On je takođe naglasio da još uvijek nije uspostavljen okvir za sklapanje sporazuma o primirju sa Moskvom, prenosi “Reuters”.

Zelenski je rekao da vjeruje da bi novi predsjednik SAD Donald Tramp mogao da prekine rat, ali da bi to mogao da uradi samo ako uključi Ukrajinu u pregovore.

“Ovo može samo sa Ukrajinom, inače neće uspjeti. Zato što Rusija ne želi da okonča rat, dok Ukrajina želi da ga okonča”, rekao je on.

On je sa Sandu razgovarao o energetici i istakao da je moguće snabdijevati cijelu Moldaviju strujom i smanjiti cijenu električne energije u toj zemlji za 30 odsto.

Zelenski je istakao da je stabilnost u Moldaviji takođe pitanje bezbjednosti Ukrajine i rekao da dvije zemlje mogu “zajedno da isprave situaciju” koju, kako tvrdi, Moskva koristi.

Istovremeno, Sandu je izjavila da Rusija ima za cilj da poremeti društveno i ekonomsko stanje u Moldaviji i da u Kišinjevu ustoliči prorusku vladu.

Kako je prenio “Ukrinform”, ruski Gasprom je krajem decembra 2024. godine saopštio da će prestati da isporučuje gas Moldaviji zbog navodnih dugova kompanije Moldovagas.

Gasprom je procijenio dug Moldavije na 709 miliona dolara, ali Kišinjev priznaje samo 8.6 miliona dolara, jer tvrdi da se ostatak duga odnosi na gas koji zemlja troši na spornu teritoriju Pridnjestrovlje.

U Moldaviji je sredinom decembra uvedeno vanredno stanje u energetskom sektoru, a Ministarstvo energetike je krajem prošle godine izvjestilo da će Moldavija uvoziti većinu struje iz Rumunije, dok će 30 odsto obezbijediti lokalne termoelektrane, prenosi “Tanjug”.

Uncategorized

Izrael gađao bolnicu u Gazi, NAJMANJE 15 UBIJENO uključujući četiri novinara!

Najmanje 15 ljudi, uključujući četiri novinara, poginulo je danas u izraelskim napadima na bolnicu Naser gradu Kan Junis na jugu Pojasa Gaze, saopštili su palestinski zdravstveni zvaničnici.

Među ubijenima je i Rojtersov snimatelj Husam al Masri.

Fotograf Hatem Haled, takođe povezan sa Rojtersom, ranjen je u drugom napadu, koji je uslijedio dok su spasioci i novinari pritrčavali na mjesto prvog udara.

Očevici su naveli da su napadi pratili dolazak spasilaca i medijskih ekipa na mjesto prvog napada.

Među poginulima je i jedan spasilac, a zdravstveni zvaničnici identifikovali su i novinare Marijam Abu Dagu, Mohameda Salamu i Moaza Abu Tahu.

 

Izraelska vojska i kancelarija premijera Benjamina Netanjahua nisu komentarisali napad.

Od početka rata u Gazi 7. oktobra 2023. godine, više od 240 palestinskih novinara je ubijeno u izraelskim napadima, navodi Palestinski sindikat novinara, a prenosi Rojters.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP NAORUŽAVA GARDU! Vojnici na ulicama Vašingtona s puškama!

Vojska Nacionalne garde Sjedinjenih Američkih Država, koja već dvije sedmice patrolira ulicama Washingtona po naređenju predsjednika Donalda Trumpa, od nedjelje navečer počinje nositi oružje, potvrdila su dva zvaničnika za Reuters.
Oglas

Kako su naveli, vojnici će biti opremljeni pištoljima M17 ili puškama M4, a broj naoružanih pripadnika ostaje nepreciziran.

Odluka dolazi nakon što je ministar odbrane Pete Hegseth prošle sedmice odobrio da se gardistima omogući nošenje oružja. U zajedničkom saopštenju Komande Nacionalne garde za glavni grad navedeno je da će upotreba sile biti dopuštena “samo kao krajnja mjera i isključivo kao odgovor na neposrednu prijetnju smrću ili teškoj povredi”.

Trump, republikanski predsjednik, najavio je da bi svoj “obračun s kriminalom” mogao proširiti na druge gradove kojima upravljaju demokrati. U nedjelju je posebno spomenuo Chicago i Baltimore, gradove s demokratskim vlastima, gdje je sugerisao mogućnost slanja vojske.

Lider demokratske manjine u Predstavničkom domu, Hakeem Jeffries, izjavio je da Trump nema zakonsko ovlaštenje da šalje vojsku u Chicago, dok je Pentagon već počeo raditi prve planove za moguću intervenciju. Zvaničnici Ministarstva odbrane, koji su govorili anonimno, rekli su da se radi o uobičajenoj proceduri predviđanja mogućih scenarija, iako još nema formalnih odluka.

Jeffries je poteze Bijele kuće nazvao pokušajem “proizvodnje krize”, naglašavajući da je kriminal u Chicagu, uključujući ubistva, prošle godine u padu. Demokratski guverner Illinoisa JB Pritzker također je rekao da nema potrebe za angažmanom Nacionalne garde.

Trump je, međutim, nastavio kritikovati demokratske guvernere, uključujući Wesa Moorea iz Marylanda, poručivši da je spreman poslati vojsku i u Baltimore. No, zvanični podaci iz tog grada govore da je zabilježen dvocifren pad oružanog nasilja, a broj ubistava ove godine najmanji je u posljednjih pola stoljeća.

Iako Trump tvrdi da je “očistio kriminal” u Washingtonu zahvaljujući vojsci i federalnim agentima, zvanična statistika pokazuje da je kriminal u padu već prije njegovih mjera. Za razliku od glavnog grada, nad kojim predsjednik ima direktno ovlaštenje, njegova moć nad gradovima poput Chicaga i Baltimorea je znatno ograničena.

Trump se poziva na odredbu 12406 saveznog Zakona o oružanim snagama, koja predsjedniku omogućava slanje Nacionalne garde u slučaju invazije, pobune ili potrebe za sprovođenjem zakona. Ipak, svaki pokušaj primjene ovog zakona u demokratskim uporištima gotovo sigurno bi izazvao sudske sporove.

Nastavi čitati

Svijet

MERC ŠOKIRAO IZJAVOM: “Njemačka se ne nalazi samo u periodu EKONOMSKE SLABOSTI nego i u strukturalnoj krizi privrede!”

Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da se privreda njegove zemlje nalazi u “strukturnoj krizi”, a ne samo u fazi privremene “slabosti”, priznavši da je povratak na stabilan ekonomski put teži nego što je očekivao.
Oglas

Govoreći u subotu pred članovima svoje Kršćansko-demokratske unije (CDU) u Osnabrücku, rodnoj saveznoj zemlji auto-giganta Volkswagena, Merz je istakao da je izazov sa kojim se Njemačka suočava ozbiljniji od prvobitnih procjena.

“Kažem ovo i samokritično – ovaj zadatak je veći nego što je neko možda mislio prije godinu dana. Ne nalazimo se samo u periodu ekonomske slabosti, već u strukturnoj krizi naše privrede”, poručio je Merz.

On je naglasio da veliki dijelovi njemačke ekonomije “više nisu istinski konkurentni”, a kao primjer naveo drastičan pad dobiti Volkswagena, koji je u drugom kvartalu godine zabilježio pad profita nakon oporezivanja od 36 posto. “To je samo jedna od brojnih poruka o stanju naše privrede”, dodao je.

Merz je upozorio da “poslije ove sedmice niko ne bi smio imati iluzije o tome koliko su izazovi s kojima se suočavamo duboki i dalekosežni”.

Njemački kancelar ocijenio je da kvalitet proizvoda ostaje visok i da menadžeri kompanija prepoznaju probleme, ali da “osnovni uslovi u Njemačkoj jednostavno nisu bili dovoljno dobri u posljednjoj deceniji”.

Pad autoindustrije dodatno je pojačao zabrinutost za stanje ekonomije najveće sile Evropske unije. Pored Volkswagena, i BMW je izvijestio o naglom padu profita u prvoj polovini godine – 29 posto manje u odnosu na isti period prošle godine.

Nastavi čitati

Aktuelno