Francuski predsjednik Emanuel Makron se obratio javnosti uoči sutrašnjeg samita Evropske unije u Briselu.

Makron se jutros oglasio na društvenim mrežama poručivši građanima: “U ovom trenutku velike neizvjesnosti, dok se svijet suočava s najvećim izazovima, večeras ću vam se obratiti u 20 sati.”

“Ulazimo u novo doba”, poručio je Makron svojim sugrađanima u televizijskom obraćanju.

Odmah se osvrnuo na Ukrajinu.

“Ako neka država može napasti svog susjeda u Europi i proći nekažnjeno, niko više ne može biti siguran ni u šta.

Izvan Ukrajine, ruska prijetnja je stvarna – ona pogađa evropske zemlje.”

Makron je dodao da se Rusija nastoji ponovno naoružati i povećava izdvajanja za odbranu.

“Predsjednik Putin krši naše granice kako bi ubijao protivnike i manipulisao izborima”, rekao je Makron.

Podsjetio je i na to da je Rusija prekršila ranija obećanja i garancije.

“Moramo biti spremni da SAD možda više neće biti uz nas”
“Moramo se pripremiti”, nastavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Ponovio je spremnost da francuske snage pošalje u Ukrajinu kao moguću mirovnu misiju u slučaju postizanja primirja.

Zatim se osvrnuo na očito pitanje koje visi u vazduhu – ulogu Sjedinjenih Država.

“Želim vjerovati da će SAD biti uz nas, ali moramo biti spremni na to da možda neće.”

Najavio je i sutrašnji sastanak Evropskog savjeta, kojem će prisustvovati Vladimir Zelenski, istakavši kako je to izvrsna prilika za evropske zemlje da se obavežu na brzo povećanje ulaganja u odbranu.

“Francuska mora prepoznati svoj poseban status – imamo najdjelotvorniju i najefikasniju vojsku u Europi”, rekao je Makron, podsjetivši i da Pariz raspolaže nuklearnim oružjem, ako bi to bilo potrebno.

Uprkos tome, smatra da to nije dovoljno – pa je najavio nova ulaganja. Iako nije precizirao gdje će tačno biti usmjerena, očito je govorio o odbrambenom sektoru.

“To su nova ulaganja koja će nam omogućiti da mobiliziramo privatna i javna sredstva bez povećanja poreza”, poručio je Macron.

O nuklearnom štitu Evrope
Makron se osvrnuo i na riječi Fridriha Merca, praktično potvrđenog budućeg njemačkog kancelara, koji je prošlog mjeseca izjavio kako želi razgovarati s Francuskom i Velikom Britanijom o mogućnosti proširenja njihovog nuklearnog štita na Njemačku.

Velika Britanija i Francuska jedine su nuklearne sile u Evropi.

“Treba nam reforma, moramo donositi odluke i biti hrabri”, rekao je Makron.

“Merc je pozvao na stratešku raspravu o pružanju iste zaštite našim evropskim saveznicima. Šta god se dogodilo, odluka će biti u rukama predsjednika Republike i vojnih komandanata”, dodao je francuski predsjednik.

Makron je takođe najavio da će se sljedeće sedmice u Parizu održati sastanak komandanata evropskih vojski.

“Ako Tramp uvede carine Evropi, reagovaćemo”
Makron je takođe reagovao na nove carine koje je uveo Donald Tramp.

Podsjetimo, juče su uvedene carine od 25% na uvoz iz Kanade i Meksika, kao i 20% na kineske proizvode.

Francuski predsjednik ističe da Evropa mora biti pripremljena u slučaju da američki predsjednik uvede slične mjere protiv evropskog bloka.

“Biće reakcije s naše strane ako se to dogodi”, poručuje Makron te ističe da će učiniti sve kako bi uvjerio Trampa da bi to bila loša odluka.

Francuski predsjednik završio je svoje televizijsko obraćanje pominjući principe koji vode francusko društvo, prije nego što je uslijedila izvedba “Marseljeze”, prenosi index.hr.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je svojim ukazom imenovao Aleksandra Darčijeva za novog ambasadora u Vašingtonu.

Darčijev je obavljao dužnost direktora departmana za Sjeverni Atlantik, pri Ministarstvu inostranih poslova Rusije.

Diplomirao je 1983. godine na Moskovskom državnom univerzitetu (MGU), doktor je istorijskih nauka. Govori engleski i francuski jezik, a zaposlen je u Ministarstvu spoljnih poslova od 1992. godine.

Od oktobra 2014. godine do januara 2021. bio je ruski ambasador u Kanadi, a od januara 2021. godine direktor Departmana za Sjevernu Ameriku.

Putin je razriješio prethodnog ambasadora Anatolija Antonova dužnosti 10. oktobra prošle godine. On je bio na toj funkciji od 2017. godine.

Bivši istočnonjemački obavještajac i dugogodišnji bliski saradnik Vladimira Putina, Matijas Varnig, posljednjih mjeseci tiho radi na planu koji bi se do nedavno činio nezamislivim – oživljavanju ruskog gasovoda Sjeverni tok 2, uz podršku američkih investitora, piše Financial Times.

Kako otkriva ovaj list, plan uključuje lobiranje kod Trampove administracije preko uticajnih američkih biznismena. Cilj nije samo pokretanje gasovoda koji je ostao neoperativan zbog sankcija i rata u Ukrajini, već i njegovo korišćenje kao pregovaračkog sredstva u rješavanju sukoba.
Ko stoji iza pokušaja oživljavanja gasovoda?
Matijas Varnig, bivši oficir zloglasne istočnonemačke tajne službe Štazi, do 2023. bio je direktor kompanije Nord Stream 2 AG, koja upravlja gasovodom pod kontrolom Gasproma. Prema izvorima upoznatim sa pregovorima, upravo je Varnig pokrenuo inicijativu, vjerujući da bi Vašington mogao koristiti gasovod kao polugu za kontrolu evropskog energetskog snabdjevanja.

“SAD bi mogao reći: ‘Sada će Rusija biti pouzdana jer su u centru stvari Amerikanci od povjerenja”, rekao je bivši visoki američki zvaničnik upoznat s razgovorima, dodajući da bi američki investitori zarađivali novac bez ikakvog rizika.

Iako su pojedini američki investitori pokazali interesovanje, još nije jasno ko bi tačno učestvovao u dogovoru. Prema navodima Financial Timesa, jedna američka konzorcijumska grupa već je sastavila okvirni plan o post – sankcijskom dogovoru s Gaspromom.

Evropska zabrinutost i političke prepreke

Evropske vlade s velikim oprezom prate ove događaje. Najviši zvaničnici Evropske unije postali su svjesni razgovora o gasovodu posljednjih nedjelja, a nekoliko evropskih država već je izrazilo zabrinutost zbog mogućih posljedica.

Jedan od ključnih problema jeste činjenica da je Njemačka 2022. godine formalno zaustavila postupak licenciranja Sjevernog toka 2, nikada mu ne izdavši potrebne dozvole za rad. Osim toga, većina evropskih energetskih kompanija koje su uložile milijarde u projekat već je otpisala svoja ulaganja, smatrajući gasovod izgubljenom investicijom.

“Evropa i dalje ima sankcije na snazi, a njemačko pristajanje na rehabilitaciju Sjevernog toka izazvalo bi ogromne političke podjele”, rekao je bivši američki zvaničnik, prenosi Blic.

Gasovod Sjeverni tok 2 sastoji se od dvije paralelne cijevi, ali je jedna oštećena u eksploziji u septembru 2022, kada su sabotažama uništene i obje cijevi njegovog prethodnika, Sjevernog toka 1. Druga cijev Sjevernog toka 2 tehnički je neoštećena, ali nikada nije puštena u rad.

Trampova promjena stava prema Sjevernom toku 2

Tokom svog prvog predsjedničkog mandata, Donald Tramp bio je jedan od najžešćih kritičara Sjevernog toka 2, tvrdeći da Njemačka i Evropa previše zavise od ruskog gasa i na taj način finansiraju Putinov režim.

Međutim, sada njegova administracija razmatra mogućnost da gasovod postane alat u pregovorima o Ukrajini.

Prema izvorima iz Vašingtona, pojedinci bliski Trampu vide Sjeverni tok 2 kao stratešku priliku za obnovu američko-ruskih odnosa. Ukoliko bi američki investitori preuzeli kontrolu nad gasovodom, mogli bi posredno upravljati isporukama ruskog gasa Evropi, što bi im omogućilo značajan uticaj na energetsko tržište kontinenta.

Varnig: Od Putinovog saradnika do kritičara invazije

Matijas Varnig postao je blizak Putinov saradnik vodeći devedesetih godina filijalu Dresdner Bank u Sankt Peterburgu, gdje je ruski predsjednik tada bio zadužen za spoljne odnose grada. Njihovo prijateljstvo bilo je toliko blisko da je Putin zamolio Varniga da primi njegove kćerke u svoj dom u Njemačkoj nakon smrti njihove majke u saobraćajnoj nesreći.

Putin, koji tečno govori njemački, čak je učio Varnigovu djecu da skijaju u Davosu, a bivši Štazijev oficir bio je među rijetkima pozvanima na sahranu Putinovog oca.

Međutim, nakon početka invazije na Ukrajinu, Varnig se distancirao od Kremlja, nazvavši Putinovu odluku o ratu “neopisivom greškom”. Podnio je ostavke u dvije energetske kompanije pod kontrolom Kremlja, a u intervjuu za Die Zeit 2023. godine otkrio je da je lično apelovao na Putina da prekine invaziju – ali bez uspjeha.

“Putin je toliko izolovan da mu još jedino ja mogu nešto reći”, rekao je tada Varnig.

Šta dalje?

Za sada je teško zamisliti da bi američki investitori mogli preuzeti Sjeverni tok 2 bez velikih političkih posljedica. Sankcije EU i SAD, nesigurna budućnost njemačke energetske politike i strah evropskih država od nove zavisnosti o ruskom gasu čine ovaj projekat izuzetno složenim, piše Financial Times.

Ipak, američki biznismeni i lobisti koji stoje iza inicijative vjeruju da bi Trampova administracija mogla pronaći način da je realizuje.

“Ne mogu da zamislim da bi upravni odbor bilo koje velike američke kompanije danas odlučio da uđe na rusko tržište, a i Rusi su toga svjesni – već su vidjeli oscilacije u američkoj politici”, rekao je bivši visoki američki zvaničnik.