Connect with us

Svijet

PAO VELIKI DOGOVOR Amerikanaca i Rusa oko Sjevernog toka

Bivši istočnonjemački obavještajac i dugogodišnji bliski saradnik Vladimira Putina, Matijas Varnig, posljednjih mjeseci tiho radi na planu koji bi se do nedavno činio nezamislivim – oživljavanju ruskog gasovoda Sjeverni tok 2, uz podršku američkih investitora, piše Financial Times.

Kako otkriva ovaj list, plan uključuje lobiranje kod Trampove administracije preko uticajnih američkih biznismena. Cilj nije samo pokretanje gasovoda koji je ostao neoperativan zbog sankcija i rata u Ukrajini, već i njegovo korišćenje kao pregovaračkog sredstva u rješavanju sukoba.
Ko stoji iza pokušaja oživljavanja gasovoda?
Matijas Varnig, bivši oficir zloglasne istočnonemačke tajne službe Štazi, do 2023. bio je direktor kompanije Nord Stream 2 AG, koja upravlja gasovodom pod kontrolom Gasproma. Prema izvorima upoznatim sa pregovorima, upravo je Varnig pokrenuo inicijativu, vjerujući da bi Vašington mogao koristiti gasovod kao polugu za kontrolu evropskog energetskog snabdjevanja.

“SAD bi mogao reći: ‘Sada će Rusija biti pouzdana jer su u centru stvari Amerikanci od povjerenja”, rekao je bivši visoki američki zvaničnik upoznat s razgovorima, dodajući da bi američki investitori zarađivali novac bez ikakvog rizika.

Iako su pojedini američki investitori pokazali interesovanje, još nije jasno ko bi tačno učestvovao u dogovoru. Prema navodima Financial Timesa, jedna američka konzorcijumska grupa već je sastavila okvirni plan o post – sankcijskom dogovoru s Gaspromom.

Evropska zabrinutost i političke prepreke

Evropske vlade s velikim oprezom prate ove događaje. Najviši zvaničnici Evropske unije postali su svjesni razgovora o gasovodu posljednjih nedjelja, a nekoliko evropskih država već je izrazilo zabrinutost zbog mogućih posljedica.

Jedan od ključnih problema jeste činjenica da je Njemačka 2022. godine formalno zaustavila postupak licenciranja Sjevernog toka 2, nikada mu ne izdavši potrebne dozvole za rad. Osim toga, većina evropskih energetskih kompanija koje su uložile milijarde u projekat već je otpisala svoja ulaganja, smatrajući gasovod izgubljenom investicijom.

“Evropa i dalje ima sankcije na snazi, a njemačko pristajanje na rehabilitaciju Sjevernog toka izazvalo bi ogromne političke podjele”, rekao je bivši američki zvaničnik, prenosi Blic.

Gasovod Sjeverni tok 2 sastoji se od dvije paralelne cijevi, ali je jedna oštećena u eksploziji u septembru 2022, kada su sabotažama uništene i obje cijevi njegovog prethodnika, Sjevernog toka 1. Druga cijev Sjevernog toka 2 tehnički je neoštećena, ali nikada nije puštena u rad.

Trampova promjena stava prema Sjevernom toku 2

Tokom svog prvog predsjedničkog mandata, Donald Tramp bio je jedan od najžešćih kritičara Sjevernog toka 2, tvrdeći da Njemačka i Evropa previše zavise od ruskog gasa i na taj način finansiraju Putinov režim.

Međutim, sada njegova administracija razmatra mogućnost da gasovod postane alat u pregovorima o Ukrajini.

Prema izvorima iz Vašingtona, pojedinci bliski Trampu vide Sjeverni tok 2 kao stratešku priliku za obnovu američko-ruskih odnosa. Ukoliko bi američki investitori preuzeli kontrolu nad gasovodom, mogli bi posredno upravljati isporukama ruskog gasa Evropi, što bi im omogućilo značajan uticaj na energetsko tržište kontinenta.

Varnig: Od Putinovog saradnika do kritičara invazije

Matijas Varnig postao je blizak Putinov saradnik vodeći devedesetih godina filijalu Dresdner Bank u Sankt Peterburgu, gdje je ruski predsjednik tada bio zadužen za spoljne odnose grada. Njihovo prijateljstvo bilo je toliko blisko da je Putin zamolio Varniga da primi njegove kćerke u svoj dom u Njemačkoj nakon smrti njihove majke u saobraćajnoj nesreći.

Putin, koji tečno govori njemački, čak je učio Varnigovu djecu da skijaju u Davosu, a bivši Štazijev oficir bio je među rijetkima pozvanima na sahranu Putinovog oca.

Međutim, nakon početka invazije na Ukrajinu, Varnig se distancirao od Kremlja, nazvavši Putinovu odluku o ratu “neopisivom greškom”. Podnio je ostavke u dvije energetske kompanije pod kontrolom Kremlja, a u intervjuu za Die Zeit 2023. godine otkrio je da je lično apelovao na Putina da prekine invaziju – ali bez uspjeha.

“Putin je toliko izolovan da mu još jedino ja mogu nešto reći”, rekao je tada Varnig.

Šta dalje?

Za sada je teško zamisliti da bi američki investitori mogli preuzeti Sjeverni tok 2 bez velikih političkih posljedica. Sankcije EU i SAD, nesigurna budućnost njemačke energetske politike i strah evropskih država od nove zavisnosti o ruskom gasu čine ovaj projekat izuzetno složenim, piše Financial Times.

Ipak, američki biznismeni i lobisti koji stoje iza inicijative vjeruju da bi Trampova administracija mogla pronaći način da je realizuje.

“Ne mogu da zamislim da bi upravni odbor bilo koje velike američke kompanije danas odlučio da uđe na rusko tržište, a i Rusi su toga svjesni – već su vidjeli oscilacije u američkoj politici”, rekao je bivši visoki američki zvaničnik.

Related Topics:

Svijet

“RAT NIJE ZAVRŠEN, SPREMILI SMO NOVO ORUŽJE!” Jeziva prijetnja Irana

Iran je upozorio na mogućnost novog rata sa Sjedinjenim Američkim Državama te tvrdi da je pripremio nove vrste oružja. Iranski vojni zvaničnici poručuju da su spremni za dugotrajan sukob i da rat smatraju nedovršenim.

Teheran prijeti proširenjem liste meta ako SAD ponovo pokrene napade. Među mogućim metama navode se podmorski internetski kablovi, podatkovni centri, postrojenja za vještačku inteligenciju te naftna i plinska infrastruktura. Iransko rukovodstvo poručilo je da bi novi sukob imao šire i razornije posljedice nego prethodni. U međuvremenu, stanovnici Irana strahuju od nastavka bombardovanja i pripremaju zalihe osnovnih potrepština.

Američka administracija razmatra različite vojne opcije, uključujući upotrebu najjače nenuklearne bombe protiv iranskih energetskih i nuklearnih postrojenja.

Vojni analitičari upozoravaju da bi Iran u slučaju velike eskalacije mogao pokušati napasti američke vojne baze u Evropi. Teheran bi mogao koristiti koordinisane rojeve dronova, unaprijeđene rakete i pokušati ometati vojne satelite. Prethodni sukob između SAD-a, Izraela i Irana izazvao je velike ljudske i materijalne gubitke.

Iran je uzvratio napadima na zemlje regije i praktično blokirao Hormuški moreuz, važan pomorski put za izvoz nafte. Napadi na infrastrukturu u zemljama Zaljeva izazvali su poremećaje u vodosnabdijevanju, bankarskim uslugama i drugim ključnim sistemima.

Ujedinjeni Arapski Emirati su poručili da su bolje pripremljeni za mogući novi sukob, iako ne žele rat.

Analitičari upozoravaju da bi pokušaji odvraćanja mogli biti pogrešno protumačeni kao provokacija, čime bi se povećao rizik od novog rata.

Nastavi čitati

Svijet

“ZATVARAJTE GRANICE”: Haos bukti Evropom, nakon Francuske, EKSPLOZIVNI NEMIRI u još jednoj metropoli

U Francuskoj je tokom vikenda uhapšeno gotovo 2.400 ljudi, dok je u sukobima povrijeđeno gotovo 1.000 pripadnika policije i žandarmerije.

Nasilni protesti koji su tokom vikenda zahvatili Francusku proširili su se i na Italiju, gdje je u Milanu drugu noć zaredom došlo do sukoba demonstranata i policije.

Izgrednici su razbijali izloge, pljačkali prodavnice i uništavali imovinu, dok je policija intervenisala suzavcem i vodenim topovima.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni sazvala je hitan bezbjednosni sastanak.

Nemiri u Milanu počeli su u subotu, tokom protesta zbog visokih troškova života, a nastavljeni su i u nedjelju.

Maskirani demonstranti bacali su predmete na policijska vozila, prevrtali kante za smeće i oštećivali bicikle i skutere. Opljačkan je i supermarket u blizini čuvene milanske katedrale. Slični incidenti zabilježeni su u Bolonji i Torinu, prenosi britanski Dejli mejl.

Gradonačelnik Milana Đuzepe Sala izjavio je da je vidio razbijene izloge, opljačkane prodavnice i preplašene građane.

– Veoma sam zabrinut jer je riječ o novoj pojavi koja je povezana i sa međunarodnim okolnostima, što dodatno podstiče njeno širenje – rekao je Sala.

Premijerka Meloni osudila je nasilje, nazvavši izgrednike nasilnicima koji koriste proteste kao izgovor za širenje haosa i napade na policiju.

– Protestovanje je pravo. Uništavanje naših gradova nije – poručila je na društvenoj mreži Iks.

„Ovo je urbani rat“
Potpredsjednik Vlade Italije Mateo Salvini opisao je događaje kao „urbani rat“.

U Francuskoj je tokom vikenda uhapšeno gotovo 2.400 ljudi, dok je u sukobima povrijeđeno gotovo 1.000 policajaca i pripadnika žandarmerije, od kojih je sedam zadobilo teške povrede.

Snimci koje je objavio britanski Dejli mejl prikazuju desetine maskiranih mladića kako provaljuju u luksuzne prodavnice i odnose skupu robu. Na meti su se našli butici brendova „Luj Viton“, „Kristijan Dior“ i „Roleks“.

U Marseju je grupa izgrednika metalnim vratima pokušala da razbije izlog prodavnice „Luj Viton“, nakon čega su nasilnici pokušali nogama da probiju ulaz. Na kasnijim snimcima vidi se gotovo potpuno ispražnjena prodavnica, sa razbacanim dijelovima inventara i razbijenim staklom.

U pariskoj prodavnici „Kristijan Dior“ razbijena su staklena vrata, a ostaci luksuznih proizvoda bili su razbacani po podu. U Marseju su ukradeni i satovi „Roleks“, dok su se na oštećenim izlozima pojavili grafiti sa porukama krajnje ljevice.

Pljačke su zabilježene i u prodavnicama mobilnih telefona u Parizu, kao i u objektima povezanim sa fudbalskim klubom Lil.

Zašto su buknuli protesti
Protesti su počeli prije mjesec dana zbog nedostatka nastavnika i drugog školskog osoblja, ali su prerasli u širi pokret protiv rasta troškova života. Tokom vikenda na ulice je izašlo oko pola miliona ljudi.

U Parizu su grupe maskiranih izgrednika provaljivale u luksuzne prodavnice, uključujući butike „Kristijan Dior“ i „Luj Viton“, iz kojih su odnosili skupu odjeću i nakit. Na meti su se našle i prodavnice sportske obuće i pametnih telefona.

Francuski predsjednik Emanuel Makron optužio je za nasilje podstrekače iz krajnje lijevih grupa, kojima su se, prema njegovim riječima, pridružili brojni kriminalci.

– Ništa to ne opravdava, ništa to ne objašnjava i ništa to ne može da opravda. Oni koji su pljačkali moraće da nadoknade štetu, a oni koji su pokušali da sruše Republiku biće pozvani na odgovornost – poručio je Makron u televizijskom obraćanju u nedjelju uveče.

Uprkos njegovom obraćanju, izgrednici su se ponovo okupili na ulicama Pariza, podizali barikade i sukobljavali se sa policijom. Jedan od demonstranata izjavio je da zahtijevaju Makronovu ostavku.

Tramp poziva na zatvaranje granica

Na nasilje u Francuskoj reagovao je i američki predsjednik Donald Tramp, koji je za nemire okrivio imigraciju.

– Francuska gori! Imigracija ljudi iz potpuno drugačijeg svijeta, ljudi koji u srcima nose mržnju, razorila je tu nekada veliku zemlju – napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

– Zatvorite svoje granice i preuzmite kontrolu prije nego što bude prekasno! – dodao je američki predsjednik.

Protesti su tokom vikenda održani i u Portugalu, gdje su se građani okupili na trgu Rosio u Lisabonu zbog visokih kirija, nedostatka stanova i niskih plata. Demonstranti su zahtijevali povećanje plata i penzija, kao i mjere za ublažavanje troškova stanovanja i goriva, prenosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Svijet

NESVAKIDAŠNJI POTEZ GIGANTA: BMW radnicima nudi i više od 650.000 evra da daju otkaz

Njemački automobilski gigant BMW pojedinim zaposlenima nudi otpremnine veće od 650.000 evra kako bi dobrovoljno napustili kompaniju.

Interesovanje za odlazak toliko je veliko da je interni portal na kojem zaposleni mogu provjeriti svoje ponude privremeno prestao da radi. BMW je u međuvremenu privremeno zaustavio program kako bi obradio pristigle zahtjeve.

Prema informacijama njemačkog Handelsblatta, pojedini zaposleni mogu dobiti više od 650.000 evra (oko 1,27 miliona KM) za sporazumni raskid ugovora o radu. Riječ je o izuzetno visokim otpremninama, čak i za njemačku automobilsku industriju, prenosi Seebiz.

Takvi iznosi nisu pravilo, nego se odnose na pojedinačne slučajeve. BMW nije želio da potvrdi konkretne iznose, uz objašnjenje da ne komentariše pojedinačne ugovore sa zaposlenima.

Zaposleni navalili na portal, sistem nije izdržao

BMW je 8. oktobra pokrenuo program dobrovoljnih odlazaka. Desetine hiljada zaposlenih dobile su obavještenja da putem internog portala mogu provjeriti koliko bi im kompanija platila da odu.

Odziv je bio toliko veliki da portal nije izdržao opterećenje i privremeno je prestao da radi.

BMW je potvrdio izuzetno veliko interesovanje zaposlenih za ponuđene uslove, ali nije zvanično potvrdio da je upravo navala uzrokovala tehničke probleme.

Prema izvještajima njemačkih medija, kompanija je nekoliko dana nakon pokretanja privremeno zaustavila program kako bi obradila pristigle zahtjeve. Nije poznato kada će ponovo omogućiti nove prijave.

Planiraju ukinuti 8.000 radnih mjesta

BMW do kraja 2027. godine namjerava ukinuti oko 8.000 radnih mjesta širom svijeta. Program dobrovoljnih odlazaka u Njemačkoj namijenjen je za približno 40.000 zaposlenih, prvenstveno onih u administraciji, menadžmentu, istraživanju i razvoju.

Zaposleni koji neposredno rade u proizvodnji nisu obuhvaćeni tim programom.

Visina otpremnine zavisi prvenstveno od plate i godina provedenih u kompaniji. BMW zaposlenima nudi i dodatne premije ako pristanu da odu ranije.

Prema dokumentima u koje je Handelsblatt imao uvid, predviđeni su datumi odlaska 31. marta i 31. oktobra 2027. godine.

Otpremnine se mogu isplatiti odjednom ili u ratama, a zaposleni pod određenim uslovima mogu dio novca usmjeriti u penzionu štednju.

Nastavi čitati

Aktuelno