Connect with us

Svijet

ZELENSKI SMIJENIO MINISTRA ODBRANE! Ko je Rustem Umerov, NOVO LICE ukrajinske vojske

Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski saopštio je da će ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov biti smijenjen sa funkcije.
On je u video-zapisu objavljenom na “Telegramu” rekao da će novi ministar odbrane biti šef Državnog fonda za imovinu Rustem Umerov.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski odlučio je da smijeni dosadašnjeg ministra odbrane Oleksija Reznjikova i na njegovo mjesto imenuje Rustema Umerova.
Umerov je rođen 19. aprila 1982. godine u Samarkandu, na teritoriji današnjeg Uzbekistana. Porodica mu je porijeklom iz Alušte na Krimu i po nacionalnosti su Krimski Tatari, muslimanske vjeroispovesti.

Porodica mu je 1944. protjerana od strane sovjetskih vlasti sa Krima u Uzbekistan – čin koji je ukrajinski parlament 2015. proglasio genocidom nad Krimskim Tatarima.

Rustem Umerov je diplomirao i magistrirao ekonomiju i finansije na Nacionalnoj akademiji za menadžment u Kijevu.

Za poslanika je izabran u julu 2019. ispred partije Holos. Učestvovao je u izradi oko 100 zakona i kreirao je izjavu ukrajinskog parlamenta o nelegitimnosti ruske aneksije Krima.

Bio je prisutan i na mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine na samom početku rata, u martu 2022. Prema navodima sajta Meduza, Kremlj je optužio Umerova da je špijunirao za SAD i namjerno odugovlačio pregovore u korist Ukrajine.

Nešto kasnije, 28. marta, je objavljeno da su Umerov, Roman Abramovič i još jedan poslanik nakon učešća na pregovorima razvili simptome koji podsjećaju na trovanje. Trojica pregovarača odletjela su u Istanbul da dobiju medicinsku pomoć, a Umerov je kasnije na Fejsbuku objavio da je dobro i zamolio ljude da „ne vjeruju neprovjerenim informacijama“.

Od septembra 2022. se nalazi na čelu Fonda državne imovine Ukrajine.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno