Connect with us

Društvo

ŽENE ČESTO KRIVE SEBE, ali nema opravdanja za NASILJE U PORODICI!

„Kritika, prozivke, kontrola šta jedete i nosite i fizičko nasilјe! Kada dođe do fatalnih poslјedica kojima smo danas svjedoci, onda se možemo samo zapitati gdje živimo, kolika je naša odgovornost kao pojedinca, kao društva, kako to štitimo žrtve nasilјa i kako im pomažemo, hoćemo li išta naučiti iz ovoga i kako dalјe“, ističe psiholog Maja Savanović Zorić.

Možete li objasniti pojam femicida?

– Femicid je najekstremniji oblik rodno uslovlјenog nasilјa i definiše se kao “ubistvo žena, jer su žene”. Mogli bismo reći da se radi o zločinu iz mržnje nad osobama ženskog pola, koji je motivisan polom žrtve. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, “većinu slučajeva femicida počine partneri ili bivši partneri, pri čemu je prije toga često prisutno zlostavlјanje, prijetnje ili zastrašivanje, seksualno nasilјe ili situacije u kojima žene imaju manju moć ili manje sredstava od svojih partnera”. Kod muškaraca okidač je element posesivnosti “moja si ili ničija”. Problem je u činjenici da žena ne može izići iz nasilne veze bez prijetnji i fizičkog nasilјa. Dio odgovornosti leži i na propustima institucija (neizricanje i slaba provedba zaštitnih mjera), ali i na zajednici poput neprijavlјivanja od strane rodbine koja je upoznata s nasilјem, ali se ne želi miješati.

U kojim situacijama se javlјa nasilјe u porodici?

– Nasilјe u porodici pogađa lјude svih starosnih doba, pola, seksualnosti, kulture i nivoa prihoda. To nije problem usmjeren samo na žene, iako je statistički veća vjerovatnoća da će doživjeti nasilјe u porodici nego muškarci. Nasilјe u porodici može da obuhvati širok raspon prisilnih i kontrolisanih ponašanja i može se dogoditi između intimnih partnera ili članova porodice. To je obrazac koji se ponavlјa širom svijeta – posebno u zemlјama gdje su socijalne usluge loše ili nepostojeće i gde su stambene situacije duboko nesigurne. Djeca takođe trpe u tim okolnostima, jer svjedočenje zlostavlјanju može da ima jednak uticaj na mentalno zdravlјe mladih kao što je i samo zlostavlјanje.

Koji oblici nasilјa postoje?

– Nasilјe u porodici može biti fizičko, seksualno i/ili psihološko. Nasilјe utiče na ženino emocionalno, socijalno i psihološko blagostanje, što često rezultira simptomima depresije, anksioznosti, posttraumatskog stresnog poremećaja ili čak samoubistvom. Vjerovanja poput „bilo mu je žao poslije“ ili „postoje lјudi kojima je mnogo gore nego meni“ previše su česta. Zdravi odnosi ne uklјučuju nasilјe ni u kom obliku. Fizičko zlostavlјanje samo je dio sistema ponašanja. Žene mogu doživjeti zlostavlјanje i nasilјe bez fizičkog povređivanja, poput zastrašivanja, izolacije i prisile. Finansijska zloupotreba je postepeno preuzimanje kontrole nad bankovnim računima i finansijskim transakcijama. Emocionalno zlostavlјanje, na primjer, oduzimanje nezavisnosti, samopouzdanja i samopoštovanja. Ovo pomaže počiniocu da održi snagu i kontrolu u vezi. Verbalno zlostavlјanje podrazumijeva konstantnu izloženost izjavama koje negativno označavaju osobu. Seksualno zlostavlјanje je bilo koji oblik prisilne ili neželјene seksualne aktivnosti, a ono je najčešće među lјudima koji se poznaju, uklјučujući i bračne odnose. Socijalno zlostavlјanje je izolovanje osobe od provođenja vremena sa porodicom i prijatelјima i učestvovanje u društvenim aktivnostima. Konačno, uzrok porodičnog nasilјa je želјa za sticanjem moći i kontrole nad drugom osobom.

Šta mogu drugi da urade ako sumnjaju da je volјena osoba žrtva nasilјa u odnosima?

– Pazite da komunikacija bude otvorena. Ljudi ne moraju posebno da pišu o svojoj zabrinutosti zbog nasilјa, već samo da pitaju: „Kako si?“ Dajte lјudima da znaju da, iako se osjećaju izolovano i napušteno, oni tamo negdje imaju prijatelјe. Zaista, prijatelјi i članovi porodice su nedovolјno iskorišten resurs. Skloništa su za neke apsolutno neophodna, ali svi imamo prijatelјe i porodicu i ta podrška može biti ono što neko dobije nasilnim vezama. Oni bi uglavnom trebali slušati i odupirati se uobičajenom nagonu odnosno potrebi da kažu stvari poput: „Moraš da odeš“ ili „Ja bih otišao/la da sam na tvom mjestu.“ Samo budite prijatelј i ne osuđujte to šta druga osoba radi.

Kako to sve utiče na djecu? Šta bismo trebali znati?

– Istraživanja pokazuju da je povećani nivo stresa među roditelјima često glavni prediktor fizičkog zlostavlјanja i zanemarivanja djece. U mnogim domovima dešava se oluja kojom su djeca izložena većem riziku za ove negativne interakcije. Roditelјi u stresu mogu češće da reaguju na zabrinuto ponašanje ili zahtjeve svoje dece agresivno ili nasilno. Svi roditelјi bi se trebali usredsrediti na održavanje svog stresa što je moguće niže, poput razgovora ili šetnje i manjim medijskim izlaganjem. „Sve što smanjuje stres, može smanjiti rizik od zlostavlјanja i zanemarivanja“.

Zašto žene ostaju?

– Mnogo je razloga zbog kojih žene ostaju u nasilnim vezama. Često još uvijek vole svog partnera i nadaju se da će se stvari promijeniti. Brinu se o dobrobiti svoje djece i uticaju odvojenosti od oca. One su možda izgubile rasuđivanje u vlastitoj sposobnosti donošenja odluka, osjećaju se zbunjeno i nesposobno da odluče kuda dalјe. Postoji strah da ne izgube dom i nedostatak finansijske nezavisnosti. Može postojati pritisak da ostanete zajedno od strane porodice, crkve ili prijatelјa. Možda su trudne i nadaju se da će to pobolјšati stvari. Nažalost, nasilni odnosi se rijetko mijenjaju, uprkos lažnim obećanjima, a možda čak i vremenima kada zlostavlјanja nema. Važno je da održavate kontakt sa lјudima koji vas podržavaju i imate jasan plan bjekstva za hitnu ili potencijalnu eskalaciju nasilјa. Komunicirajte i podijelite ove podatke svojoj djeci i osigurajte da se svi klјučni dokumenti nalaze na jednom, lako dostupnom mjestu. Postoje usluge koje vam mogu pomoći da odlučite šta je najbolјe za vas i vašu porodicu. Niste sami, niste krivi, ne stidite se tražiti pomoć.

Šta biste preporučili osobama koje su se osjetile nesigurnim?

– Ako osjetite da se napetost u vašem domu pogoršava sa onima sa kojima živite, osjećate prijetnju ili osjećate da vam mogu nauditi, postoje mjesta gde možete dobiti pomoć za to vrijeme. Možete dobiti savjet o upravlјanju situacijom ili napuštanju te situacije.

Postoje li druge stvari koje biste volјeli da lјudi znaju?

– Preporučujem svima koji odlaze da razmisle o tome kako to pažlјivo učiniti. U zavisnosti od situacije u kojoj žive, neki se mogu osjećati anksiozno, pretrpano kod kuće ili izolovano. Važno je prepoznati takve prijetnje javno i osigurati da žrtve budu zaštićene. Svi smo odgovorni za sprečavanje i zaštitu osoba koje su pod rizikom nasilјa. Pozivam sve relevantne institucije da preispitaju svoje poruke i osiguraju da žrtve mogu da se ohrabre i zatraže zaštitu. BiH ima dvije SOS linije i obje su besplatne i aktivne za pozive. Za savjet šta da radite, pozovite ili 1265 za FBiH ili 1264 za RS da biste dobili prvostepenu psihološku i socijalnu podršku. Da biste prijavili nasilno djelo, pozovite policiju na broj 122.

NIŠTA BEZ PREVENCIJE

– Ako nema prevencije, nema ničega. Previše tolerišemo nasilјe oko sebe i onda se iščuđavamo ovakvim situacijama. Mislim da je bitno to što se trenutno femicid kao takav ne percipira. Čini mi se da pokušavamo i kroz djelovanje institucija i kroz statistiku ublažiti činjenicu da govorimo o muškom nasilјu nad ženama. Mogu zvučati radikalno, ali to je to.

Kozarski

Related Topics:

Društvo

APSURDISTAN: Najveća rafinerija nafte u BiH sedam godina NIJE PROIZVELA ni litar nafte

Rafinerija nafte u Brodu, nekada jedan od ključnih energetskih pogona u Bosni i Hercegovini, već gotovo sedam godina stoji bez ijednog litra prerađene nafte.

Dok se akumulirani gubici penju na preko 900 miliona maraka (više od 460 miliona evra), ruski vlasnici sada spas traže u – reciklaži plastike.

Ovo je novi pokušaj izlaska ovog preduzeća iz milionskih minusa u kojima se nalazi.

Nakon eksplozije u krugu rafinerije 2018. godine, prerada nafte u Brodu, gradiću na obali Save na sjeveru BiH, je potpuno stala, a kompleks danas, uglavnom, služi kao skladište benzina.

Prije tri godine najavljivana je gradnja elektrane na gas unutar rafinerije, ali taj projekat do danas nije ni započet.

Ruski vlasnici više puta su obećavali modernizaciju jedine rafinerije nafte u BiH, ali konkretni koraci nikada nisu sprovedeni.

Vlasti Republike Srpske su 2007. godine brodsku rafineriju, zajedno sa Rafinerijom ulja u Modriči i mrežom pumpi “Nestro Petrol”, prodale ruskoj kompaniji “NjeftegazinKor” za 236 miliona maraka (oko 120 miliona evra).

Te kompanije danas su dio “Optima grupe”, društva za proizvodnju i promet naftom i naftnim derivatima, osnovanom 2008. godine u Banjaluci.

Iz “Optime” je na upit Radija Slobodna Evropa o daljim planovima za rafineriju odgovoreno da se informacije o poslovanju objavljuju “putem korporativnih sajtova i saopštenja za javnost”.

Reciklaža plastike – najnoviji plan vlasnika

Vlasnici rafinerije planiraju da izgrade postrojenje za reciklažu sekundarnih plastičnih sirovina, kapaciteta 32 tone po danu.

Rafinerija je Ministarstvu za prostorno planiranje, građevinarstvo i ekologiju RS dostavila zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu reciklažnog postrojenja.

Kako pokazuje dostavljena dokumentacija, u proizvodnoj hali će se u dvije linije prerađivati plastične folije i PET ambalaža.

Planirana hala će se nalaziti na mjestu gdje je nekad bilo jedno od postrojenja za preradu nafte.

Minus od skoro milijarde

Rafinerija je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila minus nešto veći od 31 miliona maraka (oko 15,9 miliona evra), pokazuju finansijski izvještaji akcionarskog društva.

Ukupno, rafinerija je u minusu većem od 914 miliona maraka (oko 467 miliona evra).

Prošlogodišnji revizorski izvještaj naglašava da rafinerija i dalje zavisi od finansijske podrške svog matičnog društva, ruske kompanije “Zarubežnjeft”, kako bi mogla nastaviti s radom.

“NjeftegazinKor” je ćerka firma “Zarubežnjefta”, ruske državne kompanije sa sjedištem u Moskvi.

Navode da je ruska firma 6. februara ove godine dostavila pismo podrške, u kome se obavezala da će u idućih godinu dana pružati finansijsku podršku rafineriji, te da je neće likvidirati.

Osim ogromnih nagomilanih dugova, upozorili su i na to da su kratkoročne obaveze rafinerije (kratkoročni krediti, plate, porezi, kamate i sl.) veće od obrtne imovine (materijal, gotovi proizvodi, potraživanja od kupaca) za 133 miliona maraka, odnosno 68 miliona evra.

“Ove činjenice ukazuju na postojanje značajne neizvjesnosti koja može da izazove sumnju u odnosu na sposobnost Društva da posluje po načelu stalnosti poslovanja”, naglasili su revizori.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže za RSE da se “ne vidi nikakva strategija menadžmenta šta planiraju da urade”.

“Obnavljanje proizvodnje zahtijeva velika ulaganja, servisiranje opreme koje se inače radi u rafinerijama svakih osam godina, tzv. kapitalni remont”, ističe Pavlović.

Dodaje i da je cijela grupacija štura po pitanju informacija koje plasiraju u javnost, da žive od prodaje goriva, a da se rafinerijom “niko ne bavi”.

“Imam informaciju da su plaćene sve obaveze prema Poreskoj upravi RS od strane Rafinerije, tako da ovo ide nekuda, ali ne znamo kuda”, ocijenio je Pavlović.

Vlasnici su radili na modernizaciji i obnovi pogona za preradu nafte, kada se u oktobru 2018. godine u rafineriji desio požar u kojem je poginuo jedan radnik.

Nikada nisu zvanično saopšteni uzroci požara ni razmjere štete. Početkom 2019., rafinerija je prekinula proces prerade nafte koji do danas nije obnovljen.

Sindikat zaposlenih u rafineriji nije želio komentarisati trenutnu situaciju u kompaniji, upućujući nas umjesto toga na upravu Optima grupe.

Prema podacima s kraja prošle godine, u rafineriji je zaposleno ukupno 319 osoba.

Gasni terminali i elektrane

Jedan od rijetkih uspjeha rafinerije nakon prestanka prerade nafte bio je projekt izgradnje gasnog terminala.

Gasna kompresorska stanica u krugu rafinerije, spojena na gasovodnu mrežu iz Hrvatske, puštena je u rad u decembru 2021. godine.

Time je realizovan ugovor iz 2019. godine o snabdijevanju prirodnim gasom, između hrvatske kompanije “Crodux”, kao nosioca projekta gasifikacije i ruskog “Zarubežnjefta”.

Vrijednost projekta je oko 16,2 miliona evra, a kapacitet stanice je 40 miliona kubnih metara gasa.

Razmatrani su i planovi za izgradnju termoelektrane na gas u krugu rafinerije.

U avgustu 2022., Rafinerija i Ministarstvo energetike i rudarstva RS su potpisali Sporazum o saradnji na razvoju energetskih projekata u Republici Srpskoj.

Planirana je izgradnja gasne termoelektrane, vrijedne oko 150 miliona maraka (77 miliona evra), snage 100 megavata.

Poređenja radi, termoelektrana na ugalj u Ugljeviku ima kapacitet od 300 megavata.

Kako navodi Rafinerija u svojim dokumentima, dobili su saglasnost za priključak Elektroprenosa BiH, te je planiran i koncesioni ugovor sa entitetskim institucijama, ali do danas izgradnja nije započeta.

Privatizacija naftne industrije

U periodu poslije rata, Rafinerija nafte Brod je bila u vlasništvu RS, ali je zbog nagomilanih gubitaka i nelikvidnosti prestala sa radom.

Milorad Dodik, tada u ulozi premijera Republike Srpske, u Moskvi je 2007. godine potpisao ugovor o prodaji entitetske naftne industrije Rusima, u sklopu koje je bila brodska rafinerija, Rafinerija ulja u Modriči, i lanac benzinskih pumpi “Petrol”.

Godinu dana kasnije, kupac “NjeftegazInKor” je osnovao “Optima Grupu”, koja do danas upravlja poslovanjem dvije rafinerije, kao i mrežom pumpi, preimenovanih u “Nestro Petrol”.

Transparency International BiH je tada upozoravao da je ugovor o prodaji naftne industrije netransparentan i štetan, utvrdivši čak 44 sporne tačke.

Na zvaničnom sajtu firme, navedeno je da se radi o najvećoj naftnoj kompaniji u BiH, koja se bavi svim procesima od nabavke sirove nafte, preko njene prerade sve do veleprodaje i distribucije.

U okviru kompanije, Rafinerija ulja Modriča, takođe, posluje sa gubicima. Prema posljednjim podacima su u minusu 113 miliona maraka (oko 58 miliona evra), dok “Nestro Petrol” posluje u plusu.

Ruski vlasnici su u periodu od 2018. do 2021. povećali kapital “Optima Grupe ” za oko 900 miliona evra, što je jedna od najvećih poslijeratnih investicija u Bosni i Hercegovini.

Iako se nalazi u vlasništvu ruske kompanije, “Optima” nema problema sa poslovanjem, jer se “Zarubežnjeft” ne nalazi na listi sankcija Evropske unije, pokrenutih nakon invazije Rusije na Ukrajinu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pad temperature, kiša, na planinama snijeg

Na području Bosne i Hercegovine se očekuje oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, koja će u brdsko-planinskim predjelima prelaziti u snijeg, uz formiranje snježnog pokrivača.

Tokom dana uslijediće zahlađenje, pa će kiša prelaziti u susnježicu i snijeg i ponegdje u nižim predjelima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U višim krajevima očekuje se od pet do 15 centimetara snijega, dok će u Hercegovini padati jača kiša i pljuskovi praćeni grmljavinom, uz obilnije padavine, dok se u večernjim časovima i tokom noći očekuje slabljenje i postepen prestanak padavina sa sjeverozapada. Duvaće slab do umjeren, ponegdje na udare jak vjetar sjevernih smjerova.

Najviša dnevna temperatura vazduha biće od četiri do devet stepeni, na jugu do 13, a u višim predjelima oko dva stepena Celzijusova, a minimalna od minus dva do četiri, na jugu do devet stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

POSKUPLJENJE NAM NE GINE! ERS traži korekciju tarifa, Najniži blok potrošnje PADA NA 350 kWh

Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske primila je zahtjev Mješovitog holdinga “Elektroprivreda Republike Srpske” za odobrenje tarifnih stavova za javno snabdijevanje krajnjih kupaca električnom energijom u vezi sa povećanjem cijene električne energije.

Iz Regulatorne komisije za energetiku Srpske navode da su u petak, 14. novembra, primili zahtjev “Elektroprivrede Srpske” iz Trebinja, javnog snabdjevača, za odobrenje tarifnih stavova za javno snabdijevanje krajnjih kupaca električnom energijom u Republici Srpskoj koji bi se primjenjivali od 1. januara.

– Navedenim zahtjevom se traži povećanje cijene energije u iznosu od 19,83 odsto, i to povećanje cijene nabavke energije za javno snabdijevanje sa prethodno odobrenih 0,0770 KM po kilovat-času na 0,0922 KM po kilovat-času i povećanje cijene usluge javnog snabdijevanja sa 2,48 KM po mjesecu na 3,25 KM po mjesecu – navodi se u saopštenju.

U zahtjevu se takođe traži promjena postojećih opsega potrošnje za domaćinstva na način da se opseg potrošnje od nula do 500 kilovat-časova, smanji na opseg od nula do 350 kilovat-časova, a opseg potrošnje od 501 do 1.500 kilovat-časova na opseg od 351 do 1.000 kilovat-časova.

Javni snabdjevač nije u dostavljenom zahtjevu uzeo u obzir povećanje cijene mrežarine koje su prethodno zahtijevali opereteri distributivnog sistema.

Prema preliminarnoj analizi Regulatorne komisije prosječno povećanje ukupne cijene javnog snabdijevanja za krajnje kupce, kada se uzmu u obzir i zahtjevi operatera distributivnog sistema (mrežarina) i zahtjev javnog snabdjevača (energija) iznosilo bi 33 odsto.

Nastavi čitati

Aktuelno