Connect with us

Društvo

ŽENE ČESTO KRIVE SEBE, ali nema opravdanja za NASILJE U PORODICI!

„Kritika, prozivke, kontrola šta jedete i nosite i fizičko nasilјe! Kada dođe do fatalnih poslјedica kojima smo danas svjedoci, onda se možemo samo zapitati gdje živimo, kolika je naša odgovornost kao pojedinca, kao društva, kako to štitimo žrtve nasilјa i kako im pomažemo, hoćemo li išta naučiti iz ovoga i kako dalјe“, ističe psiholog Maja Savanović Zorić.

Možete li objasniti pojam femicida?

– Femicid je najekstremniji oblik rodno uslovlјenog nasilјa i definiše se kao “ubistvo žena, jer su žene”. Mogli bismo reći da se radi o zločinu iz mržnje nad osobama ženskog pola, koji je motivisan polom žrtve. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, “većinu slučajeva femicida počine partneri ili bivši partneri, pri čemu je prije toga često prisutno zlostavlјanje, prijetnje ili zastrašivanje, seksualno nasilјe ili situacije u kojima žene imaju manju moć ili manje sredstava od svojih partnera”. Kod muškaraca okidač je element posesivnosti “moja si ili ničija”. Problem je u činjenici da žena ne može izići iz nasilne veze bez prijetnji i fizičkog nasilјa. Dio odgovornosti leži i na propustima institucija (neizricanje i slaba provedba zaštitnih mjera), ali i na zajednici poput neprijavlјivanja od strane rodbine koja je upoznata s nasilјem, ali se ne želi miješati.

U kojim situacijama se javlјa nasilјe u porodici?

– Nasilјe u porodici pogađa lјude svih starosnih doba, pola, seksualnosti, kulture i nivoa prihoda. To nije problem usmjeren samo na žene, iako je statistički veća vjerovatnoća da će doživjeti nasilјe u porodici nego muškarci. Nasilјe u porodici može da obuhvati širok raspon prisilnih i kontrolisanih ponašanja i može se dogoditi između intimnih partnera ili članova porodice. To je obrazac koji se ponavlјa širom svijeta – posebno u zemlјama gdje su socijalne usluge loše ili nepostojeće i gde su stambene situacije duboko nesigurne. Djeca takođe trpe u tim okolnostima, jer svjedočenje zlostavlјanju može da ima jednak uticaj na mentalno zdravlјe mladih kao što je i samo zlostavlјanje.

Koji oblici nasilјa postoje?

– Nasilјe u porodici može biti fizičko, seksualno i/ili psihološko. Nasilјe utiče na ženino emocionalno, socijalno i psihološko blagostanje, što često rezultira simptomima depresije, anksioznosti, posttraumatskog stresnog poremećaja ili čak samoubistvom. Vjerovanja poput „bilo mu je žao poslije“ ili „postoje lјudi kojima je mnogo gore nego meni“ previše su česta. Zdravi odnosi ne uklјučuju nasilјe ni u kom obliku. Fizičko zlostavlјanje samo je dio sistema ponašanja. Žene mogu doživjeti zlostavlјanje i nasilјe bez fizičkog povređivanja, poput zastrašivanja, izolacije i prisile. Finansijska zloupotreba je postepeno preuzimanje kontrole nad bankovnim računima i finansijskim transakcijama. Emocionalno zlostavlјanje, na primjer, oduzimanje nezavisnosti, samopouzdanja i samopoštovanja. Ovo pomaže počiniocu da održi snagu i kontrolu u vezi. Verbalno zlostavlјanje podrazumijeva konstantnu izloženost izjavama koje negativno označavaju osobu. Seksualno zlostavlјanje je bilo koji oblik prisilne ili neželјene seksualne aktivnosti, a ono je najčešće među lјudima koji se poznaju, uklјučujući i bračne odnose. Socijalno zlostavlјanje je izolovanje osobe od provođenja vremena sa porodicom i prijatelјima i učestvovanje u društvenim aktivnostima. Konačno, uzrok porodičnog nasilјa je želјa za sticanjem moći i kontrole nad drugom osobom.

Šta mogu drugi da urade ako sumnjaju da je volјena osoba žrtva nasilјa u odnosima?

– Pazite da komunikacija bude otvorena. Ljudi ne moraju posebno da pišu o svojoj zabrinutosti zbog nasilјa, već samo da pitaju: „Kako si?“ Dajte lјudima da znaju da, iako se osjećaju izolovano i napušteno, oni tamo negdje imaju prijatelјe. Zaista, prijatelјi i članovi porodice su nedovolјno iskorišten resurs. Skloništa su za neke apsolutno neophodna, ali svi imamo prijatelјe i porodicu i ta podrška može biti ono što neko dobije nasilnim vezama. Oni bi uglavnom trebali slušati i odupirati se uobičajenom nagonu odnosno potrebi da kažu stvari poput: „Moraš da odeš“ ili „Ja bih otišao/la da sam na tvom mjestu.“ Samo budite prijatelј i ne osuđujte to šta druga osoba radi.

Kako to sve utiče na djecu? Šta bismo trebali znati?

– Istraživanja pokazuju da je povećani nivo stresa među roditelјima često glavni prediktor fizičkog zlostavlјanja i zanemarivanja djece. U mnogim domovima dešava se oluja kojom su djeca izložena većem riziku za ove negativne interakcije. Roditelјi u stresu mogu češće da reaguju na zabrinuto ponašanje ili zahtjeve svoje dece agresivno ili nasilno. Svi roditelјi bi se trebali usredsrediti na održavanje svog stresa što je moguće niže, poput razgovora ili šetnje i manjim medijskim izlaganjem. „Sve što smanjuje stres, može smanjiti rizik od zlostavlјanja i zanemarivanja“.

Zašto žene ostaju?

– Mnogo je razloga zbog kojih žene ostaju u nasilnim vezama. Često još uvijek vole svog partnera i nadaju se da će se stvari promijeniti. Brinu se o dobrobiti svoje djece i uticaju odvojenosti od oca. One su možda izgubile rasuđivanje u vlastitoj sposobnosti donošenja odluka, osjećaju se zbunjeno i nesposobno da odluče kuda dalјe. Postoji strah da ne izgube dom i nedostatak finansijske nezavisnosti. Može postojati pritisak da ostanete zajedno od strane porodice, crkve ili prijatelјa. Možda su trudne i nadaju se da će to pobolјšati stvari. Nažalost, nasilni odnosi se rijetko mijenjaju, uprkos lažnim obećanjima, a možda čak i vremenima kada zlostavlјanja nema. Važno je da održavate kontakt sa lјudima koji vas podržavaju i imate jasan plan bjekstva za hitnu ili potencijalnu eskalaciju nasilјa. Komunicirajte i podijelite ove podatke svojoj djeci i osigurajte da se svi klјučni dokumenti nalaze na jednom, lako dostupnom mjestu. Postoje usluge koje vam mogu pomoći da odlučite šta je najbolјe za vas i vašu porodicu. Niste sami, niste krivi, ne stidite se tražiti pomoć.

Šta biste preporučili osobama koje su se osjetile nesigurnim?

– Ako osjetite da se napetost u vašem domu pogoršava sa onima sa kojima živite, osjećate prijetnju ili osjećate da vam mogu nauditi, postoje mjesta gde možete dobiti pomoć za to vrijeme. Možete dobiti savjet o upravlјanju situacijom ili napuštanju te situacije.

Postoje li druge stvari koje biste volјeli da lјudi znaju?

– Preporučujem svima koji odlaze da razmisle o tome kako to pažlјivo učiniti. U zavisnosti od situacije u kojoj žive, neki se mogu osjećati anksiozno, pretrpano kod kuće ili izolovano. Važno je prepoznati takve prijetnje javno i osigurati da žrtve budu zaštićene. Svi smo odgovorni za sprečavanje i zaštitu osoba koje su pod rizikom nasilјa. Pozivam sve relevantne institucije da preispitaju svoje poruke i osiguraju da žrtve mogu da se ohrabre i zatraže zaštitu. BiH ima dvije SOS linije i obje su besplatne i aktivne za pozive. Za savjet šta da radite, pozovite ili 1265 za FBiH ili 1264 za RS da biste dobili prvostepenu psihološku i socijalnu podršku. Da biste prijavili nasilno djelo, pozovite policiju na broj 122.

NIŠTA BEZ PREVENCIJE

– Ako nema prevencije, nema ničega. Previše tolerišemo nasilјe oko sebe i onda se iščuđavamo ovakvim situacijama. Mislim da je bitno to što se trenutno femicid kao takav ne percipira. Čini mi se da pokušavamo i kroz djelovanje institucija i kroz statistiku ublažiti činjenicu da govorimo o muškom nasilјu nad ženama. Mogu zvučati radikalno, ali to je to.

Kozarski

Related Topics:

Društvo

SUTRA SU BLAGOVIJESTI! Koji su običaji i vjerovanja?

Hrišćani vjeruju da je arhangel Gavrilo riječima “Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom”, otvorio istoriju Novog zavjeta kojom počinje spasenje čitavog čovječanstva.
Zato Blagovijesti spadaju u jedan od najradosnijih praznika u godini, a slave se uvijek 7. aprila, tačno devet mjeseci prije Božića.
Zato, iako postoji vjerovanje da do Uskrsa nije lijepo veseliti se, Blagovijesti se u srpskom narodnu uvijek proslavljaju radosno i sa mnogo živopisnih običaja. Za Blagovijesti se vezuju i radosni narodni običaji, i oni zaštitnički. Naši stari su govorili da se na Blagovijesti završava zima.
Pošto je praznik Bogorodičin, znači ženski, mnoge se žene na današnji dan mole Bogorodici za potomstvo. To je povezano i sa razmnožavanjem u prirodi jer od Blagovesti kreće setva jarih žita, a vjeruje se i da je sutrašnji dan srećan za kalemljenje voća.
Jedan od njih savremenom čovjeku, a posebno mladima, sve više postaje “strani”. To je “ranilo” – kada se ustaje ranom zorom a dan započne pjesmom. Najbolje djevojaka, koje sakupljaju grane od kojih se pali vatra.

Vatra ima iskonsku zaštitničku ulogu, između ostalih štiti od zmija i gmizavaca, koji se prema vjerovanju na Blagovijesti bude iz zimskog sna. Na ovaj dan čiste se kuća, dvorište, štale, a svo đubre se obavezno iznosi iz kuće i spaljuje. Uz vatru se potom vesele i žene i muškarci, i mladi i stari i onda se ta vatra preskače. Onaj ko preskoči vatru, taj “obred” se zove bukara, zaštićen je od zmija.

Strah od zmija je veliki. Toliki da na ovaj dan ne valja čak ni pričati o zmijama.

U nekim krajevima upražnjavalo se da djeca idu oko kuće, lupaju u gvozdene predmete i viču “Bježite zmije i gušteri”. Takođe, postoji i vjerovanje da se žene na ovaj dan ne češljaju, a valjalo bi se umiti u reci ili na nekom izvoru.

Na Blagovijesti, je dobro započeti neki veći posao (gradnja, početak biznisa, učenje) ili donijeti neku veću ili čak životnu odluku.

I, na kraju ovog narodnog dijela – vremenska prognoza. I Blagovijesti, kao i neki drugi praznici, “ukazuju” kakva će godina biti. Ako je nebo vedro – biće godina rodna, a ljudi zdravi. Takođe, i jesen će biti pozna.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Zahlađenje sa kišom i susnježicom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH ujutro i veći dio prijepodneva biće pretežno oblačno vrijeme sa slabom kišom ili susnježicom u nižim i snijegom u višim područjima, a u ostatku dana prestanak padavina i smanjenje oblačnosti.

Tokom jutra biće osjetno hladnije, vjetrovito i oblačno s padavinama koje se brzo izmeštaju ka jugu. Padaće kiša, koja će u višim predjelima, a ponegdje i u nižim krajevima na istoku prelaziti u susnježicu i snijeg, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Repubike Srpske.

U nastavku jutra postepeno razvedravanje, prvo na sjeveru, a tokom dana u svim krajevima i biće svježije. Uveče i naredne noći pretežno vedro i sve hladnije uz mraz, na istoku i jugozapadu oblačnije, povremeno s po kojom pahuljom snijega.
U Hercegovini i na jugozapadu umjerena do pojačana bura, a u ostatku zemlje slab do umjeren, povremeno sa jakim udarima, sjeverni i sjeveroistočni vjetar.
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do četiri, na jugu do 10, a dnevna od četiri do devet, na jugu do 12 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

VASKRŠNJI POST JE NAJSTROŽI Sveštenik objasnio zašto neko jede hranu pripremljenu na vodi, a neko na ulju

Vaskršnji post je najstroži i zbog toga se mnogi koji do sada nisu postili ustručavaju da to učine. Ishrana je, iako zdrava, i prilično oskudna: od ponedjeljka do petka se posti na vodi, a vikendom na ulju, dok je riba dozvoljena samo dva dana– na Blagovijesti i na Cvijeti.
Sveštenik Borislav Petrić, paroh crkve Svetog Proroka Ilije objasnio je da post ne mora da bude isti za svakoga.

Uzdržavanje od proizvoda na bazi mesa i mlijeka, kao i uzdržavanje od jaja dok traje Vaskršnji post je korisno za zdravlje, ali je u isto vrijeme i veoma izazovno. Mnogi koji nikada nisu postili biraju da se hrane na ovaj način prve i/ili posljednje nedjelje Velikog posta, jer strahuju da zbog zdravstvenih problema, putovanja ili izloženosti velikim fizičkim naporima neće moći da poste na vodi. Da li je post isti za svakoga ili šta bi svaki vjernik trebalo da uradi prije nego što odluči da posti za Blic TV svojevremeno je objasnio sveštenik Borislav Petrić, paroh crkve Svetog Proroka Ilije.
– Ljudi koji poste to ne čine sami za sebe, odvojeni od zajednice u nekim svojim sobama, pa sad malo tamo jedu neke proizvode na vodi ili na ulju, gladuju, već naprotiv, učestvuju u zajednici koja se zove Crkva – rekao je sveštenik Petrić i dodao:
– Zato je važno da kada neko hoće da posti najprije potraži blagoslov od crkve, od svoga sveštenika, da se vidi kako živi, u kakvim uslovima radi, da li ima neku hroničnu bolest, da li često putuje. Kontekst života je važan da bi se odredilo kako i koliko neko da posti, kada da se pričešćuje, kada da se ispovijedi.
U razgovoru sa parohijanima, sveštenici odlučuju kome će dati razrješenje za post na ulju, odnosno koliko dugo bi neko trebalo da posti – da li jednu, dvije ili svih sedam nedjelja Vaskršnjeg posta. Odluku donose na osnovu toga da li je bolestan, da li pije terapiju koja iziskuje konzumiranje kaloričnije hrane da bi lijekovi bili djelotvorni, da li vjernik radi izuzetno težak fizički posao, da li je zbog prirode posla prinuđen da često putuje dok traje post… Razloga je mnogo, te se u skladu sa njima i donosi odluka o načinu na koji će neko postiti.

Ipak, ne bi trebalo zaboraviti da je uzdržavanje od mesa, mlijeka i jaja tokom svih postova, pa i ovog Vaskršnjeg samo jedan segment sjedinjenja sa Crkvom. Pojačane molitve i dobročinstva, uzdržavanje od loših misli i djela, odlasci na liturgije i život po Svetom pismu imaju jednaku težinu kao i hrana tokom posta koji, kako sveštenici podsjećaju, nikad ne bi trebalo da bude sveden na dijetu, piše ŽenaBlic.

Nastavi čitati

Aktuelno