Connect with us

Društvo

ŽENE ČESTO KRIVE SEBE, ali nema opravdanja za NASILJE U PORODICI!

„Kritika, prozivke, kontrola šta jedete i nosite i fizičko nasilјe! Kada dođe do fatalnih poslјedica kojima smo danas svjedoci, onda se možemo samo zapitati gdje živimo, kolika je naša odgovornost kao pojedinca, kao društva, kako to štitimo žrtve nasilјa i kako im pomažemo, hoćemo li išta naučiti iz ovoga i kako dalјe“, ističe psiholog Maja Savanović Zorić.

Možete li objasniti pojam femicida?

– Femicid je najekstremniji oblik rodno uslovlјenog nasilјa i definiše se kao “ubistvo žena, jer su žene”. Mogli bismo reći da se radi o zločinu iz mržnje nad osobama ženskog pola, koji je motivisan polom žrtve. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, “većinu slučajeva femicida počine partneri ili bivši partneri, pri čemu je prije toga često prisutno zlostavlјanje, prijetnje ili zastrašivanje, seksualno nasilјe ili situacije u kojima žene imaju manju moć ili manje sredstava od svojih partnera”. Kod muškaraca okidač je element posesivnosti “moja si ili ničija”. Problem je u činjenici da žena ne može izići iz nasilne veze bez prijetnji i fizičkog nasilјa. Dio odgovornosti leži i na propustima institucija (neizricanje i slaba provedba zaštitnih mjera), ali i na zajednici poput neprijavlјivanja od strane rodbine koja je upoznata s nasilјem, ali se ne želi miješati.

U kojim situacijama se javlјa nasilјe u porodici?

– Nasilјe u porodici pogađa lјude svih starosnih doba, pola, seksualnosti, kulture i nivoa prihoda. To nije problem usmjeren samo na žene, iako je statistički veća vjerovatnoća da će doživjeti nasilјe u porodici nego muškarci. Nasilјe u porodici može da obuhvati širok raspon prisilnih i kontrolisanih ponašanja i može se dogoditi između intimnih partnera ili članova porodice. To je obrazac koji se ponavlјa širom svijeta – posebno u zemlјama gdje su socijalne usluge loše ili nepostojeće i gde su stambene situacije duboko nesigurne. Djeca takođe trpe u tim okolnostima, jer svjedočenje zlostavlјanju može da ima jednak uticaj na mentalno zdravlјe mladih kao što je i samo zlostavlјanje.

Koji oblici nasilјa postoje?

– Nasilјe u porodici može biti fizičko, seksualno i/ili psihološko. Nasilјe utiče na ženino emocionalno, socijalno i psihološko blagostanje, što često rezultira simptomima depresije, anksioznosti, posttraumatskog stresnog poremećaja ili čak samoubistvom. Vjerovanja poput „bilo mu je žao poslije“ ili „postoje lјudi kojima je mnogo gore nego meni“ previše su česta. Zdravi odnosi ne uklјučuju nasilјe ni u kom obliku. Fizičko zlostavlјanje samo je dio sistema ponašanja. Žene mogu doživjeti zlostavlјanje i nasilјe bez fizičkog povređivanja, poput zastrašivanja, izolacije i prisile. Finansijska zloupotreba je postepeno preuzimanje kontrole nad bankovnim računima i finansijskim transakcijama. Emocionalno zlostavlјanje, na primjer, oduzimanje nezavisnosti, samopouzdanja i samopoštovanja. Ovo pomaže počiniocu da održi snagu i kontrolu u vezi. Verbalno zlostavlјanje podrazumijeva konstantnu izloženost izjavama koje negativno označavaju osobu. Seksualno zlostavlјanje je bilo koji oblik prisilne ili neželјene seksualne aktivnosti, a ono je najčešće među lјudima koji se poznaju, uklјučujući i bračne odnose. Socijalno zlostavlјanje je izolovanje osobe od provođenja vremena sa porodicom i prijatelјima i učestvovanje u društvenim aktivnostima. Konačno, uzrok porodičnog nasilјa je želјa za sticanjem moći i kontrole nad drugom osobom.

Šta mogu drugi da urade ako sumnjaju da je volјena osoba žrtva nasilјa u odnosima?

– Pazite da komunikacija bude otvorena. Ljudi ne moraju posebno da pišu o svojoj zabrinutosti zbog nasilјa, već samo da pitaju: „Kako si?“ Dajte lјudima da znaju da, iako se osjećaju izolovano i napušteno, oni tamo negdje imaju prijatelјe. Zaista, prijatelјi i članovi porodice su nedovolјno iskorišten resurs. Skloništa su za neke apsolutno neophodna, ali svi imamo prijatelјe i porodicu i ta podrška može biti ono što neko dobije nasilnim vezama. Oni bi uglavnom trebali slušati i odupirati se uobičajenom nagonu odnosno potrebi da kažu stvari poput: „Moraš da odeš“ ili „Ja bih otišao/la da sam na tvom mjestu.“ Samo budite prijatelј i ne osuđujte to šta druga osoba radi.

Kako to sve utiče na djecu? Šta bismo trebali znati?

– Istraživanja pokazuju da je povećani nivo stresa među roditelјima često glavni prediktor fizičkog zlostavlјanja i zanemarivanja djece. U mnogim domovima dešava se oluja kojom su djeca izložena većem riziku za ove negativne interakcije. Roditelјi u stresu mogu češće da reaguju na zabrinuto ponašanje ili zahtjeve svoje dece agresivno ili nasilno. Svi roditelјi bi se trebali usredsrediti na održavanje svog stresa što je moguće niže, poput razgovora ili šetnje i manjim medijskim izlaganjem. „Sve što smanjuje stres, može smanjiti rizik od zlostavlјanja i zanemarivanja“.

Zašto žene ostaju?

– Mnogo je razloga zbog kojih žene ostaju u nasilnim vezama. Često još uvijek vole svog partnera i nadaju se da će se stvari promijeniti. Brinu se o dobrobiti svoje djece i uticaju odvojenosti od oca. One su možda izgubile rasuđivanje u vlastitoj sposobnosti donošenja odluka, osjećaju se zbunjeno i nesposobno da odluče kuda dalјe. Postoji strah da ne izgube dom i nedostatak finansijske nezavisnosti. Može postojati pritisak da ostanete zajedno od strane porodice, crkve ili prijatelјa. Možda su trudne i nadaju se da će to pobolјšati stvari. Nažalost, nasilni odnosi se rijetko mijenjaju, uprkos lažnim obećanjima, a možda čak i vremenima kada zlostavlјanja nema. Važno je da održavate kontakt sa lјudima koji vas podržavaju i imate jasan plan bjekstva za hitnu ili potencijalnu eskalaciju nasilјa. Komunicirajte i podijelite ove podatke svojoj djeci i osigurajte da se svi klјučni dokumenti nalaze na jednom, lako dostupnom mjestu. Postoje usluge koje vam mogu pomoći da odlučite šta je najbolјe za vas i vašu porodicu. Niste sami, niste krivi, ne stidite se tražiti pomoć.

Šta biste preporučili osobama koje su se osjetile nesigurnim?

– Ako osjetite da se napetost u vašem domu pogoršava sa onima sa kojima živite, osjećate prijetnju ili osjećate da vam mogu nauditi, postoje mjesta gde možete dobiti pomoć za to vrijeme. Možete dobiti savjet o upravlјanju situacijom ili napuštanju te situacije.

Postoje li druge stvari koje biste volјeli da lјudi znaju?

– Preporučujem svima koji odlaze da razmisle o tome kako to pažlјivo učiniti. U zavisnosti od situacije u kojoj žive, neki se mogu osjećati anksiozno, pretrpano kod kuće ili izolovano. Važno je prepoznati takve prijetnje javno i osigurati da žrtve budu zaštićene. Svi smo odgovorni za sprečavanje i zaštitu osoba koje su pod rizikom nasilјa. Pozivam sve relevantne institucije da preispitaju svoje poruke i osiguraju da žrtve mogu da se ohrabre i zatraže zaštitu. BiH ima dvije SOS linije i obje su besplatne i aktivne za pozive. Za savjet šta da radite, pozovite ili 1265 za FBiH ili 1264 za RS da biste dobili prvostepenu psihološku i socijalnu podršku. Da biste prijavili nasilno djelo, pozovite policiju na broj 122.

NIŠTA BEZ PREVENCIJE

– Ako nema prevencije, nema ničega. Previše tolerišemo nasilјe oko sebe i onda se iščuđavamo ovakvim situacijama. Mislim da je bitno to što se trenutno femicid kao takav ne percipira. Čini mi se da pokušavamo i kroz djelovanje institucija i kroz statistiku ublažiti činjenicu da govorimo o muškom nasilјu nad ženama. Mogu zvučati radikalno, ali to je to.

Kozarski

Related Topics:

Društvo

“ŽELJEZNICE RS” VOZE POČASNI KRUG: Hoće li “Pavgord” preuzeti teretni saobraćaj na prugama Srpske?

Nakon preuzimanja “Mitalove” Željezare u Zenici i Rudnika u Omarskoj, fočanski biznismen Gordan Pavlović, odnosno njegova firma “Pavgord”, namjerava da preuzme i prevoz rude, i tako potopi “Željeznice Republike Srpske”.

Kako za Srpskainfo kaže Jelenko Dobraš, predsjednik Sindikata željezničara Republike Srpske, ovu priču još niko nije zvanično potvrdio, ali se ona već mjesecima pronosi prugama od Zvornika do Novog Grada.

“Navodno, postoje indicije da “Pavgord” hoće da registruje svog operatera i da sam vozi svoju rudu, od Omarske do Zenice. Ako bi se to desilo, “Željeznice RS” bi ostale bez prihoda od oko 37 miliona godišnje”, kaže Dobraš.

Inače, teretni prevoz je jedina djelatnost u kojoj “Željeznice Republike Srpske” zarađuju, a gro te zarade čini upravo prevoz rude od Omarske do Zenice. Tim prihodom se, kako kažu poznavaoci prilika, finansira i kakvo takvo održavanje infrastrukture, to jest pruga, a dobrim dijelom i putnički saobraćaj.

Da “priče koje se pronose prugom” imaju osnova, svjedoče i nedavne izjave premijera Save Minića i ministra saobraćaja Zorana Stevanovića.

Prvo je Minić izjavio da putnički saobraćaj na “Željeznicama Republike Srpske” treba ukinuti, jer je neisplativ, pošto, kako je rekao, “ima slučajeva da lokomotiva sa sedam-osam vagona prevozi svega dva-tri putnika“. Ukidanje putničkog prevoza značilo bi i ukidanje ili drastično smanjenje subvencija iz budžeta Srpske za “Željeznice Republike Srpske”.

Nakon premijerove bombe resorni ministar Stevanović je malo “spustio loptu” izjavivši da putnički saobraćaj neće biti ukinut, ali i da “treba razmišljati u nekoliko pravaca”.

“Treba razmišljati u nekoliko pravaca. U svakoj zemlji vlasništvo države su pruge, te objekti uz nju”, rekao je Stevanović u podkastu Srne.

Dakle, sigurno je samo da će “državna” to jest javna ostati oronula i u korov zarasla pruga i “objekti uz nju”.

A ostalo? Vozovi, vagoni, radionice, ili jednom riječju operateri putničkog i teretnog saobraćaja? To je ostalo nedorečeno.

“Očigledno je da neko želi da operater bude privatnik. Taj bi operater sutra imao svoju politiku i svoje interese i on, logično, ne bi radio u interesu Republike Srpske, niti u interesu “Željeznice Republike Srpske”, nego za svoj profit”, poručio je predsjednik Sindikata mašinovođa Republike Srpske Simo Cvjetković.

Cvjetković se pita ko će zaštiti “nacionalnog operatera”, koji je sada, organizaciono gledano, dio “Željeznica Republike Srpske”. Pitanje je retoričko, jer to bi morala uraditi Vlada Republike Srpske, koja je, u ime Republike Srpske, stopostotni vlasnik “Željeznica Republike Srpske”.

“Svu su imovinu uzeli od “Željeznica Republike Srpske”, svaki je kredit išao preko Vlade RS, a sada hoće da daju nekom drugom da radi na našim prugama i hoće da nas ubijede da je to neko rješenje. A nije rješenje. Ako bude uveden drugi operater, radnici će biti tehnološki višak, a “Željeznice Republike Srpske” će potonuti”, kaže Cvjetković.

Ono o čemu, za sada, javno i bez okolišanja govore samo sindikalci, nagoviješteno je “u rukavicama” kroz neke poteze menadžmenta “Željeznica Republike Srpske” na čelu sa Slađanom Jovićem.

Postojao je prijedlog da se željezničke radionice, koje rade ispod cijene za “svoju kuću”, zbog nerentabilnosti, daju pod koncesiju. Ako bi se to desilo, koncesionar bi bez sumnje enormno podigao cijene usluga i to bi bio kamen o vratu i za putnički i za teretni saobraćaj. A onda bi se pojavio spasilac u vidu novog operatera.

Ovakav scenario nije nemoguć, on se čak uklapa u obavezu restrukturiranja “Željeznica Republike Srpske” po programu Svjetske banke iz 2017. godine.

Ovaj proces je finansiran kreditom Svetske banke od 100 miliona KM, koje će građani Republike Srpske vraćati 32 godine.

Jedna od ključnih obaveza po tom programu je bila da se “Željeznice Republike Srpske” transformišu u holding i podijele na 3 preduzeća: za prevoz putnika, za teretni prevoz i za infrastrukturu.

To je trebalo da bude završeno još prije četiri godine, ali nikad nije urađeno. Potrošeno je 100 miliona KM narodnih para, a “Željeznice Republike Srpske” su ostale ono što su i bile: jedno preduzeće sa tri sektora i milionskim gubicima, koje ima manjak radnika u operativi, a višak dobro plaćenih menadžera i koordinatora.

Akumulirani gubitak “Željeznica Republike Srpske” je 288 miliona KM. U preduzeću ima oko 1.700 zaposlenih, a prema tvrdnjama sindikata, na operacijama nedostaje čak 450 željezničara.

“Plate često kasne, pruge su u očasnom stanju, ali je zato upravna zgrada ušminkana i kupljeno je 25 novih “pežo” vozila. kap da smo neka fensi agencija za promet nekretninama”, kaže Jelenko Dobraš.

Nastavi čitati

Društvo

SITUACIJA ZABRINJAVAJUĆA! U BiH rođeno skoro 10.000 manje djece nego prije 2 godine

U BIH je rođeno skoro 10.000 manje djece, nego prije dvije godine. Naši sagovornici tvrde da je za takvo stanje kriva društveno politička situacija u zemlji, ali i stihijski odliv stanovništva u zemlje inostranstva.

Podaci Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, pokazuju da je u BiH rođeno skoro 10 hiljada djece manje, nego prije dvije godine.

Najveći broj novorođene djece bilježi Federacija oko 15.000, dok je u Srpskoj stanje alarmantno. Manje od 8 hiljada rođeno je od januara 2023. do okotobra ove godine. Međutim demograf Stevo Pašalić, demantuje ove podatke.

„Taj podatak koji je objavila IDDEEA, to je apsolutno netačno, nikakvih 10 hiljada manje, to bi bio demografski slom. Prirodno kretanje se ne mjenja tako brzo i tako velike razlike da se prave“.

Iako se ne slaže sa zvaničnim podacima IDEEA-e Pašalić ipak priznaje da smo u problemu. Broj stanovnika se smanjuje iz godine u godinu i trebaju nam, kaže Pašalić, ozbiljne populacione politike.

„Međutim, veća je borba ovdje sa migracijama, dokle god je razvijenost zemalja na zapadu i naših Blakanskih takva da je to veliki jaz između njih, stanovništvo će izlaziti sa voih prostora, htjeli mi to ili ne. Ali, i tu s emože određenim jerama ublažavati ovaj proces koji je nepovoljan“, kaže Pašalić.

Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Tanja Vukomanović kaže da je najveći problem u Srpskoj katastrofalna demografska politika, za koju  krivi one koji su vlast protekle dvije decenije.

„Nesigurnost, loši primjeri, obrunt sistem vrijednosti, kriminal, korupcija, destabilizacija, doveli su do toga da ljudi ne samo da ne žele da žive ovdje, već bježe odavde, čak i ljudi koji su ekonomski sigurni imaju dobra primanja, pobjegli su negdje gdje će njihova djeca imati siguran život i sigurnu budućnost.

Vlada Republike Srpske nema uošte razvijenu strategiju demografskog razvoja, i ako je demografija najveći problem ove zemlje. Neodređivanje priroriteta, neozbiljnost dovodi do još gorih brojki, ja za ovakve podatke krivim politiku“, zaključuje Vukomanovićeva.

Sa Vukomanovićevom se slažu i građani Pala, i za loš natalitet krive društveno političku stiuaciju.

„Vidite kakva je situacija, pola omladine ne radi, pola pobježe vani, kome će djeca. I ovo što je ostalo ostali starci i penzioneri“, „Nema hrane, nema poslova, nema svega, vidimo šta nam radi rukovodstvo, ovo je sve do rukovodstva, vjerujte mi“, „Narod nije miran“, „Svakos sebi proba da napravi malo bolje, pa onda kasno shvati da treba da formira porodicu“, kažu anketiranu građani Pala.

Sociolog Vladimir Vasić  potvrđuje da se sve manje djece rađa,a da je razlog tome sve manje i sklopljenih brakova  zbog savremenog karijernog i samotnjačkog načina života mladih, ali i brojnih drugih faktora.

„Društveno politička situacija može da utiče na odluku ljudi na bračnost i na rađanje djece. Nama je trenutno potrebno u tom demografskom smislu trojw ili više djece, a porodice koje kod nas bitišu u društvu imaju jedno ili nijedno djete. Najveći patriota je  danas biti majka i otac.

I ko se danas na to odluči je velika hrabrost,  ali ove patriote koje nama danas pričaju da su patriote bi najviše pažnje trebali obratiti na taj patriotizam“, izjavio je Vasić.

Prema podacima IDEE siuacija u Republici Srpskoj kritična je i po broju stanovnika, jer ovdje  trenutno živi 995 hiljada, dok je u Federaciji taj broj veći za skoro milion.

Ako uzmemo u obzir da se  čitave porodice skoro  na dnevnom nivou iseljavaju iz Srpske, upitno je da li je i ta cifra tačna, jer dosta njih ostane prijavljeno na adresi i ako živi u inostranstvu.

Nastavi čitati

Društvo

GUBITAŠI: “Šume RS” prodaju imovinu i OTPUŠTAJU RADNIKE

Šume Republike Srpske umjesto da budu nosilac razvoja postale su jedan od najvećih gubitaša u Srpskoj.

Kako bi sanirali gubitke najavljuju rasprodaju imovine i otpuštanje radnika. Da li je to dovoljno ili je neophodna promjena poslovne politike?

Javno preduzeće Šume Republike Srpske najavljuje rasprodaju imovine. Na dobošu će završiti objekat na Jahorini, Šumarska kuća Ognjište.

,,Od radnika sam dibio informaciju da im j edirektor saopštio da će se objekat prodati i da će oni biti otpušteni kao tehnološki višak”, kaže predsjednik Sindikata zaposlenih u Javnom preduzeću Šume Republike Srpske Aleksandar Koprivica.

Objekat Ognjište ima oko 80 kreveta i restoran i dok je, do prije nekoliko godina, bio pod zakupom važio je za jedno od najpoželjnih mjesta na planini.

Kako je objekat smješten u srcu Jahorine od prestižnog mjesta postao gubitaš?

Možda li je cilj da za jeftine pare završi u rukama unaprijed poznatog kupca. Čeka li slična sudbina cijelo preduzeće?

,,Ako dođe do privatizacije, nije bitno hoće li novi vlasnik biti neki stranac ili konzorcijum najjačih domaćih drvoprerađivača koji ionako utiču na našu poslovnu politiku, svi će imati problema.

I drvoprerađivači koji ne budu dio koncesionog kruga biće na gubitku jer će im drastično skočiti cijena sirovine. Krah Šuma bio bi i demografska bomba za Republiku Srpsku, posebno za njene ruralne dijelove iz kojih bi se iselilo 200 hiljada ljudi”, kaže Koprivica.

Privatizacija neće ići baš tako lako, smatra ekonomista Svetlana Cenić i podsjeća da se vlast u Serpskoj, radi skidanja američkih sankcija Miloradu Dodiku i ostalim, obavezala na poštovanje odluka Ustavnog suda BiH a jedna od njih je i zabrana raspolaganja državnom imovinom, u ovom slučaju šumama.

,,Rado bi se pogodovalo nekima da se napravi dil, koliko kome procenata pripada od svakog kubika prodatog drveta, ali ne može”, kaže Cenić ali ipak dodaje da je u ovoj zemlji sve moguće pa i to.

,,Problem je samo što su dugovi preduzeća premašili kapital a teret je i ogroman broj radnika jer je to javno preduzeće postalo stranačka firma”, zaključuje Cenić.

Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga podsjeća da su Šume Srpske prije 20 godina poslovale pozitivno sa 2 hiljade radnika a danas, nakon 20 godina vladavine ovog režima, u minusu su nekoliko desetina miliona maraka i imaju preko 4 hiljade radnika.

,, Samo se kod nas, zbog kriminala i korupcije, može desiti da preduzeće koje siječe i prodaje šumu bude u minusu”, zaključuje Bodiroga.

Nastavi čitati

Aktuelno