Connect with us

Društvo

SKORO 40 GODINA SKORO NIŠTA NIJE ULOŽENO! Bolnica “Dr Mladen Stojanović” u Prijedoru vapi za sanacijom

Svaka bolnica trebala bi da bude mjesto koje uliva povjerenje. Međutim, zdravstvena ustanova „Dr Mladen Stojanović“ u Prijedoru svojim izgledom i oronulim stanjem ulijeva samo strah.

Oronuli zidovi, uslovi nedostojni pacijenata, prljavi prozori, oskudna hrana i vlaga samo su mali dijelić problema sa kojima se susreće ova zdravstvena ustanova.

Obnova prijedorske bolnice pitanje je koje se aktuelizuje svake dvije godine pred izbore. Dok se u Doboju i Trebinju grade nove bolnice, a one u Banjaluci i Gradišci često renoviraju, prijedorska bolnica ostaje posljednja „rupa na svirali“ kako gradskih, tako i republičkih vlasti.

Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite za MONDO su rekli da su svjesni potrebe za rekonstrukcijom bolnice „Dr Mladen Stojanović“ i da su “preduzeli korake za rješavanje problema”.

“Podsjećamo da je 21.09.2022. godine Vlada Republike Srpske na 187. sjednici prihvatila Informaciju o inicijativi Bolnice „Dr Mladen Stojanović“ Prijedor za pokretanje aktivnosti za realizaciju projekta modernizacije: sanacije i rekonstrukcije postojećeg objekta C, objekta psihijatrije, izgradnje novog objekta za proširenje postojećih kapaciteta i nabavke nove medicinske i nemedicinske opreme”.

Iz resornog ministarstva ističu da je prema navedenom Zaključku Vlade Republike Srpske, Bolnica zadužena da izradi Idejni projekat za modernizaciju u navedenom obimu.

Napominju da je Ministarstvo nedavno (08.02.2024. godine) organizovalo sastanak sa rukovodstvom Bolnice Prijedor sa ciljem da se dokument pod nazivom “Idejni projekat – Elaborat o opravdanosti potreba za adaptaciju i rekonstrukciju postojećeg objekta i dogradnju aneksa objekta” bolnice, koji su u međuvremenu dostavili, koriguje i upotpuni u skladu sa Pravilnikom o sadržaju i kontroli tehničke dokumentacije, sa detaljnim tehničkim opisima, specifikacijom radova i procjenom troškova.

“Nakon što rukovodstvo Bolnice u Prijedoru završi ovu fazu, slijedi upućivanje informacije o idejnom projektu na sjednicu Vlade Republike Srpske, a potom, kao i kod drugih kapitalnih projekata/investicija u zdravstvu, sve naredne aktivnosti predviđene zakonskim propisima u cilju realizacije ovog projekta”, poručili su.

Teški uslovi za radnike i pacijente
Istovremeno, dok Ministarstvo i rukovodstvo rade na pripremi dokumentacije o sanaciji bolnice, zaposleni rade u teškim uslovima.

Doktorica Maja Dragojević Stojić koja je kardiolog u prijedorskoj bolnici kaže za MONDO da zaposleni već godinama unazad slušaju prazna obećanja, koja posebno postanu aktuelna pred izbore, te da bolnica nije renovirana od njenog otvaranja.

“Mi radimo u teškim, praktično nemogućim uslovima za rad jedne zdravstvene ustanove, bolnice regionalnog tipa. Od 1985. godine od kad je bolnica izgrađena ništa značajno nije rekonstruisano niti uloženo, krov prokišnjava, prozori su skoro nefunkcionalni, bolesničke sobe bez klime, bez zaštite od sunca, sa neadekvatnom zaštitom od vjetra i kiše”.

Dr Dragojević Stojić, koja je i poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS, istakla je neke od prioritetnih stvari u bolnici od onih koji su potrebni radnicima do sredstava za njegu pacijenata.

“Rekonstrukcija krova, prozora, sanitarnih čvorova, instalacija, nova kupatila, kreveti, posteljina, nabavka opreme – od osnovnih EKG aparata, aparata za mjerenje pritiska, defibrilatora, pa do ultrazvučnih, CT aparata, novog RTG aparata – sve je dotrajalo i sve manje funkcionalno. Čak se u poslednje vrijeme dešavalo da uopšte ne radi npr. CT aparat, pa pacijente moramo slati u druge zdravstvene ustanove, što predstavlja problem za adekvatno i pravovremeno liječenje takvih pacijenata. Da ne pričam o nedostatku osnovnih uslova za rad, od aparata, lijekova oskudne hrane za pacijente…”

Doktorka je skeptična povodom najava da će za obnovu bolnice biti izdvojeno 146 miliona KM.

“To je veliki iznos novca, mnogo veći od onog koji je izdvojen za izgradnju bolnica u npr. Srbiji, pa se pitamo da li je to realno? Da li će novac zaista biti utrošen u rekonstrukciju naše bolnice i to u tom iznosu? Kad se planira početak radova, pod kojim rukovodstvom?

Iskreno se nadam da se ovo neće završiti kao još samo jedno predizborno obećanje, jer mi zaposleni u ovoj bolnici vise ne možemo raditi u postojećim uslovima na šta smo vise puta ukazivali i molili nadležne da nam izadju u susret”, zaključila je dr Maja Dragojević Stojić.

(MONDO)

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno