Connect with us

Politika

ZGRADA OD 100 MILIONA: Tegeltija se poziva na vještačenje sumnjive Zenit agencije?!

Procjenu vrijednosti zgrade koju Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH po cijeni od oko 100 miliona KM namjerava da kupi od “bisnismena” Mileta Radišića, široj javosti poznatog kao kuma Milorada Dodika, radio je Centar za vještačenje i procjenjivanje Zenit, godinama usko povezan sa (bivšim) korumpiranom vrhom državnih carina, saznaje Valter.

Procjenu vrijednosti zgrade koju Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH po cijeni od oko 100 miliona KM namjerava da kupi od “bisnismena” Mileta Radišića, široj javosti poznatog kao kuma Milorada Dodika, radio je Centar za vještačenje i procjenjivanje Zenit, godinama usko povezan sa (bivšim) korumpiranom vrhom državnih carina, saznaje Valter.

Da bismo dobili cjelovitu sliku cijelog procesa, nužno je da se najprije podsjetimo svih koraka i višegodišnjih pokušaja prodaje ovog objekta državnim carinama po višestruko napumpanoj cijeni.

ZAŠTO JE DŽAKULA DOBIO DRUGI MANDAT

Mediji su godinama izvještavali o pokušajima UIO da kupi novu zgradu od Dodikovog kuma zbog čega je, kako je u više navrata izvijestio i sam autor ovog teksta, bivši direktor UIO Miro Džakula, Čovićev čovjek od povjerenja, dobio drugi mandat ali i Dodikovu podršku kako bi proces kupovine zgrade doveo do kraja.

On i HDZ su time dobili još četiri godine na čelu UIO i nastavak raspolaganja „zlatnom kokom“, a Radišić i Dodik otvoren put da se proces prodaje zgrade dovede do kraja. Međutim, vremenom je Džakula u strahu od mogućeg procesuiranja, znajući da objekat ne vrijedi ni blizu toliko, izbjegavao da potpiše kupovinu pa je ovlasti da „završi stvari“ prebacio na pomoćnika Sektora za poslovne usluge Elvira Muminovića, koji je u to vrijeme saslušavan u SIPA-i kao svjedok u vezi s nekim istragama zbog čega je uzeo bolovanje i mjesecima nije dolazio na posao kako bi izbjegao da on potpiše kupovinu zgrade.

Potom je imenovao Suzanu Kerošević da ga mijenja do povratka s bolovanja (riječ je o 2021. i 2022. godini) i sve se odužilo unedogled.

Dodik je bio izrazito ljut na Džakulu zbog odugovlačenja i izvjegavanja „obaveze“ zbog koje je i dobio drugi mandat te je dugo bilo pitanje hoće li mu dati podršku za poziciju koja mu je nakon suverene vladavine u UIO, tokom koje se Džakula enormno obogatio, bila obećana.

Na kraju ovaj već bivši direktor UIO BiH, a što smo također najavili u više navrata, imenovan za novog direktora jedinog državnog javnog preduzeća – Elektroprenosa BiH (još jedne „zlatne koke“), pa je proces prodaje odnosno kupovine Radišićeve zgrade mogao da bude doveden do kraja.

Ono što je indikativno i pokazuje izuzetan značaj ovog procesa za samog Dodika jeste činjenica da nakon udara na ustavni poredak i donošenja neustavnih zakona o zabrani rada SIPA-e i pravosuđa na teritoriji entiteta Republika Srpska, niti jednom rječju nije pomenuta UIO. Potpuno shvatljivo zbog čega, kupovina zgrade je tek jedan od većih razloga.

Napokon je UIO, dakle nakon višegodišnje trakavice, nedavno raspisala tender za kupovinu „nove zgrade za potrebe UIOBiH“, a čemu je prethodila urgentna izmjena Plana javnih nabavki koju je 21. marta proveo Dodikov čovjek iz SNSD-a, direktor UIO Zoran Tegeltija.

ULOGA VJEŠTAKA IZ „ZENITA“

No, vratimo sa sada glavnoj poveznici ove priče – Centru Zenit. Sam Tegeltija, koji je zamijenio Džakulu na čelu državnih carina u ljeto 2023. godine, u svojim izjavama potencirao je kako je cijena zgrade Grand Tradea „tržišna i uskladu s procjenama vještačenja“.

Dakle, vještačenja istog onog Centra koji, prema javno dostupnim infomacijama, zapošljava dva radnika te je unazad desetak godina usko povezan sa vrhom državnih carina.

Tako vrijedi podsjetiti na, za ovu priču ali i mnoge kasnije procese, detalj iz uvoda odnosno iznimno bitan slučaj vještačenja oduzetog zlata i srebra na području Bužima, Velike Kladuše i Bihaća, kojeg je tokom 2017. i 2018. godine nezakonito oduzimala Grupa za sprječavanje krijumčarenja i prekršaja RC Banja Luka na čelu sa Jelenom Majstorović, suspendovanom i višestruko kompromitovanom bivšom najbližom Džakulinom saradnicom, protiv koje je državni Sud nedavno potvrdio optužnicu Tužilaštva BiH u predmetu Brend 4.

Mediji su tada izvijestili da je roba oduzeta bez uobičajenih specifikacija, da je plombirana PVC crvenim plombama čiji serijski brojevi nisu nigdje zaduženi u UIO, kao i bez foto–dokumentacije. Sve te procjene zlata i srebra vršio je isti Centar Zenit, u prisustvu direktora agencije Dragana Salića, čiji su vještaci kod procjene oduzete robe umanjili duplo vrijednost zlata i srebra na način da su na dan procjene sa svjetske berze o kretanju cijena zlata umjesto u evrima ili dolarima uzeli valutu u KM.

Dakle, isti taj Centar kasnije je „vještačio“ i vrijednost Radišićeve Grand Trade zgrade.

Podsjećamo i na nedavno saopštenje iz UIO BiH:

“Angažovan je Centar za vještačenje i procjenjivanje “ZENIT” Banja Luka. Ekspertski tim vještaka ovog centra je sačinio Elaborat u kojem je dao stručno mišljenje da ponuđeni poslovni objekat ispunjava uslove propisane Tenderskom dokumentacijom. Ocijenjeno je da je ponuđena cijena ponuđača u iznosu od 84.249.000 KM bez PDV-a, odnosno za iznos od 98.571,33 KM sa PDV-om manja od tržišne vrijednosti navedenog objekta koja je utvrđena od strane Ekspertskog tima vještaka na dan vještačenja”, naveli su, između ostalog, iz UIO.

SVJEDOCI OPTUŽBE U PROCESU PROTIV JELENE MAJSTOROVIĆ

Koliko je cijena „eksperata“ na koje se poziva UIO realna odnosno „manja od tržišne vrijednosti“, potvrđuje i podatak da je cijena parking mjesta u garažama za dva kvadratna metra gotovo identična cijeni poslovnog prostora po istim gabaritima u ovoj zgradi, a što je bio i zaključak Komisije državnog Parlamenta.

Izuetno bitna informacija i poveznica jeste da se dobar dio, ili veći dio potvrđene optužnice Tužilaštva BiH protiv Jelene Majstorović, tiče upravo oduzetog zlata i nakita koji je vještačio Zenit. U to vrijeme, inspektori SIPA-e koji su istraživali ovaj kriminal i samo vještačenja od strane Zenita nailazili su na otpor dijela struktura MUP-a Republike Srpske.

Saznajemo da će Tužilaštvo BiH u toku procesa protiv Jelene Majstorović saslušati upravo i dva vještaka Zenita koji su radili na vještačenju oduzetog nakita u Krajini.

Podsjećamo da gotovo 13 godina traje proces kupovine zgrade za smještaj UIO BiH. Najprije je cijena bila oko 38 miliona KM, no odlukama Savjeta ministara, odnosno ministara finansija i trezora, na čijem čelu su bili ljudi SNSD-a i HDZ-a, posljednjih godina do danas napumpana je do enormnih 100 miliona maraka.

(Valter portal)

Related Topics:

Politika

DA LI “TRJKA” U FBIH JOŠ POSTOJI i koliko je SDP blizu vlasti sa SDA?

Ako je suditi po izjavama pojedinaca i medijskim napisima, koalicija SDA i SDP-a već je dogovorena, međutim u ovom trenutku to je još daleko, i razgovori na tu temu tek treba da počnu.

Navodi pojedinih medija da je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, svojim koalicionim partnerima Elmedinu Konakoviću, predsjedniku NiP-a, i Sabini Ćudić, predsjednici Naše stranke, rekao da “trojka”, odnosno koalicija ove tri stranke, više ne postoji, su demantovani. Ali, zanimljivo, još niko od zvaničnika “trojke” i SDA nije eksplicitno ni potvrdio ni demantovao da će vlast formirati SDA i SDP.

“Što se tiče sudbine ‘trojke’ nakon izbora, ona za sada ostaje zajedno. Koalicija SDA – SDP matematički je vrlo moguća. Ali ‘trojka’ ostaje, a u kojem obliku – to ćemo vidjeti”, rekao je Konaković, dodajući da bi koalicija SDA i SDP bila matematički i institucionalno najstabilnija koalicija probosanskih snaga.

On je rekao i da oni (SDP i SDA) imaju puno pravo da naprave neki dogovor i da bi bilo važno da u tom dogovoru bude barem dio onoga što “smo mi napravili na početku ovog mandata”.

I sam Nikšić je demantovao da je rekao da “trojka” ne postoji, ali nije demantovao da se ide u pravcu vlasti sa SDA.

“Sudeći prema pojedinim medijskim napisima, neki su u naše ime već završili razgovore, podijelili funkcije, raskinuli saveze i formirali nove koalicije, a da mi koji bismo u svemu tome trebali učestvovati o tome očigledno nismo obaviješteni. Željno iščekujem da saznamo i šta smo sljedeće odlučili”, rekao je nedavno Nikšić.

On je naveo da će o narednim koracima razgovarati sa svojim partnerima i u okviru stranačkih organa, uvažavajući izborni rezultat i “potrebu da se osigura odgovorno i funkcionalno djelovanje vlasti”.

Prema nezvaničnim informacijama, razgovori o saradnji SDA i SDP-a tek treba da počnu. Tim povodom formiran je i pregovarački tim ispred SDA, a osim SDP-a, razgovaraće se i sa SBiH i DF-om.

Tim SDA čine visokopozicionirani članovi SDA, i to Mirsad Zaimović, Mirsad Mujić, Halid Genjac i Edin Ramić, a iz SDA je saopšteno i da je konstatovano da je SDA imala rast i da im taj rezultat daje pravo i obavezu da preuzmu odgovornost za vlast na svim nivoima.

Mediji u Federaciji BiH navode i da je sama SDA podijeljena oko toga sa kim treba praviti vlast. S jedne strane su oni koji se zalažu da to bude SDP, a drugi da to budu DF i SBiH, dok postoji i grupa onih koji su za to da se napravi najšira moguća koalicija bošnjačkih političkih partija.

Kada je riječ o potencijalnoj koaliciji SDP-a i SDA, dugogodišnji partneri SDP-a, u prvom redu NiP, kažu da nemaju ništa protiv te saradnje.

“Te su stranke potpuno politički odvojene u svojim ideologijama. Neka radi svaka stranka kako misli da treba da radi. Mi nismo ni u situaciji da možemo nešto posebno odlučivati. Predsjednik Konaković je rekao da se neće ljutiti ako SDP ode sa SDA”, rekao je Aljoša Čampara, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH i poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo.

Ono što je gotovo sigurno jeste da će uz SDA u vlast na nivou Bosne i Hercegovine ići SNSD i HDZ sa svojim partnerima i, po svemu sudeći, u finalne pregovore o vlasti ući će se tek nakon što SDA sa svojim potencijalnim partnerima dogovori koaliciju.

Nastavi čitati

Politika

DOVEDENI DO APSURDA: „Istok 2“ plaćen, a RiTE Ugljevik sada nema uglja – račun stiže građanima

Novi zastoj Termoelektrane Ugljevik bio je izvjestan, ali je u ovom trenutku potpuno neizvjesno kada će ponovo početi sa radom, poručio je predsjednik Opštinskog odbora Pokreta Sigurna Srpska Ugljevik Nikola Dakić.

Dakić ističe da posljedice ovakvog stanja ne trpe samo RiTE Ugljevik i njeni radnici, nego i cijeli elektroenergetski sistem i građani Ugljevika.

– Elektroprivreda Republike Srpske ostala je bez značajne proizvodnje električne energije, a Ugljevik još jednu zimu dočekuje bez grijanja. Sve ovo je posljedica godinama pogrešnog odnosa vlasti prema preduzeću od kojeg praktično živi ova opština – rekao je Dakić.

On podsjeća da je ležište uglja „Istok 2“, koje je ranije bilo oduzeto RiTE Ugljevik, otkupljeno za potrebe ovog preduzeća, ali da nakon toga nisu obezbijeđena sredstva neophodna da se ležište stavi u funkciju.

– Nisu riješeni eksproprijacija, neophodna mehanizacija i drugi preduslovi za eksploataciju. Tako smo došli u situaciju da imamo „Istok 2“ na papiru, ali RiTE od toga nema ugalj koji joj je neophodan za rad. Ako država zaista ima namjeru da sačuva ovo preduzeće, sada je trenutak da to pokaže konkretnim potezima – naglasio je Dakić.

Prema njegovim riječima, neophodno je hitno donijeti *lex specialis* kojim bi se riješilo pitanje eksproprijacije i obezbijedila nabavka neophodne mehanizacije, ali i na određeni period zamrznuti obaveze RiTE Ugljevik prema državi.

– Najvažnije od svega jeste da RiTE Ugljevik mora postati ozbiljna stavka u budžetu Republike Srpske, sa značajnim sredstvima namijenjenim stabilizaciji i oporavku preduzeća. Ako ove mjere izostanu, biće teško povjerovati da vlast zaista ima namjeru da spasi RiTE – poručio je Dakić.

On kaže da među građanima i radnicima u Ugljeviku postoji sve veći strah da se preduzeće svjesno gura ka stečaju.

– Vlast ima priliku da pokaže da te sumnje nisu opravdane. Neka usvoje mjere koje predlažemo, obezbijede uslove za rad i pokažu da RiTE Ugljevik ima budućnost. U suprotnom, strah ljudi da se preduzeće namjerno dovodi do kraja biće sve veći – istakao je Dakić.

On je kritikovao i odnos načelnika opštine i lokalne vlasti prema problemu RiTE Ugljevik, ocjenjujući da u ovakvoj situaciji nema mjesta stranačkoj poslušnosti i ćutanju.

Nastavi čitati

Politika

CIK BROJI PREOSTALE GLASOVE! Evo koliko imaju Cvijanovićeva, Božović, Minić i Blanuša

U toku je brojanje glasova iz odsustva, mobilnih timova i diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP), a prema trenutnim preliminarnim rezultatima, u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH vodi Željka Cvijanović sa 306.074 glasa, dok je Savo Minić osvojio 289.371 glas u trci za predsjednika Republike Srpske.

Ključne izborne brojke

  • Cvijanovićeva vodi sa 306.074 glasa
  • Minić ima 289.371, Blanuša 230.503 glasa
  • SNSD prvi za NS RS sa 206.304 glasa
  • PSS ima 74.174, a SDS 63.859 glasova
  • Brojanje glasova još traje

Koliko glasova imaju kandidati za Predsjedništvo BiH?

Željka Cvijanović, kandidatkinja SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH, na izborima održanim 4. oktobra dobila je, prema posljednjim podacima koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), 928 glasova iz kategorije odsustva, mobilnih timova i DKP, čime je ukupan broj njenih glasova dostigao 306.074.

Marinko Božović, kandidat Srpske demokratske stranke (SDS), dobio je 327 glasova iz ove kategorije, a trenutno ima ukupno 145.428 glasova.

Nebojša Vukanović, kandidat Liste za pravdu i red, dobio je 149 glasova, a njegov ukupan broj glasova iznosi 98.919.

Kada je riječ o izboru bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, kandidat koalicije “Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu”, ima 215.818 glasova, uključujući 81 glas iz navedene kategorije.

Bakir Izetbegović, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), osvojio je 192.490 glasova, od čega je 298 iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Semir Efendić, kandidat Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), ima 145.801 glas, uključujući 37 glasova iz ove kategorije.

Fahrudin Radončić, kandidat Saveza za bolju budućnost (SBB), osvojio je 12.135 glasova, od čega je 11 iz navedene kategorije.

Koliko glasova imaju Minić i Blanuša?

Prema trenutnim preliminarnim rezultatima, Savo Minić, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) – Milorad Dodik, ima 289.371 glas, uključujući 897 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Branko Blanuša, kandidat SDS-a, osvojio je 230.503 glasa, od čega je 358 iz ove kategorije.

Ramiz Salkić, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), ima 9.722 glasa, uključujući 128 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Ćamil Duraković, nezavisni kandidat, osvojio je 6.267 glasova, od čega je 49 iz navedene kategorije.

Bogdan Jovanović, kandidat Stranke “Život”, ima 4.389 glasova, uključujući pet glasova iz ove kategorije.

Ivan Begić, kandidat Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), osvojio je 2.720 glasova, od čega su tri iz navedene kategorije.

Jusuf Arifagić, kandidat Naroda i pravde (NiP), ima 2.691 glas, uključujući devet glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Igor Balukčić, kandidat HDZ-a 1990, osvojio je 2.268 glasova, od čega je devet iz ove kategorije.

Marko Jorgić, nezavisni kandidat, ima 1.820 glasova, uključujući četiri glasa iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Franjo Jukić, kandidat koalicije koju čine HDZ BiH, HSP BiH, HKDU, HSP AS, HDU, HSP HB i HRAST, osvojio je 1.189 glasova, od čega je devet iz ove kategorije.

Begija Smajić, kandidatkinja Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), ima 1.178 glasova, uključujući sedam glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Ivo Kamenjašević, kandidat Hrvatske seljačke stranke (HSS), osvojio je 525 glasova, od čega su dva iz navedene kategorije.

Kako stoje SNSD, PSS i SDS u trci za Narodnu skupštinu RS?

Kada je riječ o izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske, SNSD – Milorad Dodik trenutno ima 206.304 glasa, uključujući 535 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Pokret “Sigurna Srpska”, koji predvodi Draško Stanivuković, uz PDP i druge partnere, osvojio je 74.174 glasa, od čega je 120 iz navedene kategorije.

SDS – Volja naroda ima 63.859 glasova, uključujući 182 glasa iz ove kategorije.

Koalicija DNS – NPS Banjac – Nešić osvojila je 29.364 glasa, od čega je 108 iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Socijalistička partija Petra Đokića, Demos i NDP imaju ukupno 28.552 glasa, uključujući 93 glasa iz ove kategorije.

Ujedinjena Srpska osvojila je 27.729 glasova, od čega je 99 iz navedene kategorije.

Socijalistička partija Srpske (SPS) – Goran Selak, uz Pokret “Jedinstvena Srpska”, ima 24.334 glasa, uključujući 53 glasa iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Lista Za pravdu i red – Nebojša Vukanović, PDP Republike Srpske i Igor Crnadak trenutno imaju 24.270 glasova, od čega su 22 iz navedene kategorije.

Rezultati su preliminarni i mogu se mijenjati tokom daljeg brojanja i obrade glasova.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno