Connect with us

Društvo

Zimsko računanje vremena počinje noćas, ČASOVNICI SE VRAĆAJU SAT UNAZAD

Ljetnje računanje vremena završava se sutra, 27. oktobra, u tri sata ujutro, kada se časovnici vraćaju jedan sat unazad i tada počinje zimsko računanje vremena.

Na zimsko računanje vremena prelazi se svakog posljednjeg vikenda u oktobru u noći između subote i nedjelje, dok se na ljetnje računanje vremena prelazi posljednje nedelje u martu, kada se vrijeme pomera jedan sat unapred.

Doktor Dušan Vešović izjavio je juče, povodom predstojećeg pomjeranja sata, da u ljudskom organizmu sve praktično funkcioniše na 24-satnom nivou i da remećenje tog ritma može da dovede do nekih zdravstvenih efekata i nekih problema.

“Kad se naučimo na jedan ritam, najbolje ćemo funkcionisati tako, ali ako promenimo – to je stres za nas i naš organizam. Naravno, svi će se adaptirati, neko pre, neko kasnije, jer tih sat vremena nije velika razlika, ali u nekom datom trenutku predstavlja problem”, rekao je on za Tanjug.

Vešović je naglasio da zbog promjene sata ljudi osjećaju stanje umora, nemaju koncentraciju i pažnju, a dolazi i do promjene u krvnom pritisku.

U tom periodu, kako je istakao, češći su i pozivi upućeni Hitnoj pomoći, i to od pacijenata koji imaju hronična oboljenja.

“Ukoliko imamo kardiovaskularne pacijente, tada mogu da se jave moždani, srčani udari, može da dođe i do aritmija”, rekao je Vešović i naglasio da pacijenti ne smiju da dozvole sebi da nemaju terapiju koja je prepisana od strane ljekara.

Istakao je da su rezultati istraživanja pokazali da period adaptacije može trajati svega nekoliko dana, a za grupe pacijenata koji boluju od hroničnih i kardiovaskularnih bolesti adaptacija može trajati i do dvije nedjelje, dok u prosjeku traje sedam dana.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi se brže prilagođavaju promjeni vremena, jer su njihovi adaptivni mehanizmi neistrošeni, dok se stariji, posebno oni koji imaju hronične bolesti, dijabetes, kardiovaskularna oboljenja, sporije prilagođavaju.

On naglašava i da je važno da ljudi imaju dobre životne navike, koje podrazumijevaju dovoljan unos vode, redovne obroke i dovoljnu količinu sna.

Vešović je pojasnio i da se ljudi ne bude zbog buke oko sebe, odnosno zbog toga što su drugi ustali, već zato što ih svjetlost probudi tako što preko očnog živca ulazi u nervni sistem i daje signal organizmu da je jutro i da je vrijeme da se započne dan.

“Bilo bi najbolje da ustanemo ujutro i da ležemo uveče oko 23.00 sati, zbog hormonskog statusa. U večernjim satima, kako pada količina svetlosti oko nas, tako naš sistem reaguje na taj pad količine svetlosti”, rekao je doktor Vešović.

Fizičar Slobodan Bubnjević izjavio je da je, prema Zakonu o računanju vremena, uređeno da se poslednjeg vikenda u oktobru pomjera sat i prelazi na zimsko računanje vremena koje je, kako je naglasio, u Srbiji zapravo prirodno astronomsko vrijeme u ovom dijelu Evrope.

To pomjeranje sata, kako ističe, donosi i energetske uštede.

“Kada ljudi po danu žive, dakle po obdanici, tada dolazi do uštede energije, a veća je i bezbednost u saobraćaju. Međutim, ova promena vremena, koja se dva puta godišnje dešava, dovodi do velikog stresa kod ljudi”, rekao je on.

Dodao je i da je pomeranje sata tekovina 20. vijeka.

On je ukazao i na to da se često diskutuje o ukidanju pomeranja sata i da dolazi do sukoba mišljenja, jer zemljama sjeverne Evrope ovo ne čini onu korist kao zemljama sa juga Evrope koje žive od turizma i kojima dužina obdanica u tom dijelu Evrope ima ulogu i u ekonomskom profitu.

“Tu nije reč samo o energetskim uštedama ili u medicini. Vreme prožima naše živote i ovde imamo puno različitih aspekata koji treba da se uzmu u obzir”, rekao je Bubnjević.

Prema njegovim riječima, za nas bi bilo izuzetno pogubno na svim nivoima ako bismo odustali od toga da usaglašavamo mjerenje vremena sa našim neposrednim susjedima i sa Evropom.

“Sva rešenja koja možete da smislite koja ne idu ka tome da svi jednako merimo prave mnogo veće gubitke, i po medicini praktično nema oblasti života koja ne bi bila oštećena ako bi mi izmisli neko svoje računanje vremena i odustali od usaglašavanja. Kad živite na svetlu, onda je prosto, život lepši”, zaključio je Bubnjević.

Većina zemalja u Evropi i gotovo cijela Sjeverna Amerika pomjeraju kazaljke na satu dva puta godišnje, a tu praksu prvi put je uvela Njemačka 1916. u jeku Prvog svjetskog rata kako bi se štedio ugalj korišćen za osvjetljavanje.

Njen primjer slijedile su i Velika Britanija, Rusija i SAD, a sezonsku promjenu sata uvelo je više od 140 država.

Osnovna ideja bila je da se bolje iskoristi dnevna svjetlost što je još 1784. godine zagovarao američki političar i naučnik Bendžamin Frenklin, koji je objavio esej u kojem je predlagao da ljudi ranije ustaju i tako uštede na svijećama.

Broj zemalja koje su mijenjale sat u međuvremenu značajno se smanjio između dva rata, a ljetnje računanje vremena ponovo je uvedeno nakon naftne krize sedamdesetih godina prošlog vijeka, sa ciljem da se uštedi energija.

Ljetnje računanje vremena u nekadašnjoj SFR Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine.

Iako od 1996. godine sve zemlje EU pomjeraju sat dva puta godišnje, Evropska komisija je 2018. godine predložila ukidanje te prakse, a članice EU imale su rok do aprila 2020. godine da se izjasne da li će ostati pri ljetnjem računanju vremena ili će se prebaciti na zimski režim.

Konačna odluka nije donijeta jer je proglašena pandemija korona virusa, a izjašnjavanje o tom pitanju je odloženo.

Pojedine države u svijetu su ukinule praksu mijenjanja računanja vremena, a najpoznatiji primjer zemlje je Rusija, koja se prostire kroz 11 vremenskih zona, a koja je 2014. godine odbacila letnje računanje vremena.

Računanje vremena ne mijenja se ni u Kini, Japanu, Južnoj Koreji, Turskoj, Gruziji, Bjelorusiji, širom afričkog kontinenta.

Kao jedan od razloga za napuštanje ljetnjeg računanja vremena najčešće se navode naučna istraživanja o uticaju pomjeranja sata na zdravlje ljudi, kao i istraživanja o povezanosti pomjeranja časovnika i saobraćajnih nezgoda.

Related Topics:

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Aktuelno