Connect with us

Banjaluka

ZNATE LI KOLIKO JOŠ MJESTA ima za brucoše na fakultetima u Srpskoj?

Svršeni srednjoškolci u Republici Srpskoj koji u junu nisu uspjeli da se upišu na željeni studijski program imaju novu šansu da se domognu indeksa, a u drugom upisnom roku mjesta na fakultetima dva javna univerziteta u Srpskoj ima za još 1.760 brucoša, od kojih je 941 na budžetu.

Univerziteti u Banjaluci i Istočnom Sarajevu juče su raspisali konkurse za upis studenata u prvu godinu prvog ciklusa studija za akademsku 2024/2025. godinu u drugom upisnom roku.

Na banjalučkom Univerzitetu nakon prvog upisnog roka ostalo je 876 slobodnih mjesta, a mladi koji planiraju nastavak školovanja neće ostati uskraćeni u izboru budućeg zanimanja s obzirom na to da praznih klupa ima u amfiteatrima svih visokoškolskih ustanova izuzev Fakulteta bezbjednosnih nauka.

Najviše indeksa, 208, čeka vlasnike na Medicinskom fakultetu i to mahom strance koji će studirati na engleskom jeziku. Na tri studijska programa koja se izvode na engleskom, medicina, dentalna medicina i farmacija, ukupno ima 140 slobodnih mjesta.

Na Prirodno-matematičkom fakultetu mjesta ima za još 112 budućih brucoša, na Filološkom fakultetu 93, na Mašinskom 76, a oko pedesetak upražnjenih stolica je i na Elektrotehničkom fakultetu, Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom, Filozofskom i Fakultetu političkih nauka.

Najveći nivo znanja u nadmetanju moraće iskazati mladi koji žele da se upišu na Šumarski i Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta budući da u drugom upisnom roku ima tek 16 slobodnih mjesta.

Dekan Mašinskog fakulteta u Banjaluci Aleksandar Milašinović ne očekuje da popune kvote ni nakon drugog upisnog roka, navodeći da je realno da upišu još dvadesetak kandidata.

– Moramo imati na umu odlazak ljudi sa ovih prostora, migracije su aktuelne duže od decenije i to je ostavilo posljedice. U prvom upisnom roku upisali smo oko 70 brucoša, najveće interesovanje je vladalo za studijske programe mehatronike i proizvodnog mašinstva. Iako uvijek može bolje, zadovoljni smo – rekao je Milašinović.

On je istakao da mladi prilikom izbora budućeg zanimanja treba da imaju na umu da mašinsko inženjerstvo ima ozbiljnu perspektivu.

– Naš fakultet prati razvoj tehnike i tehnologije, a u planu imamo dodatno osavremenjavanje planova i programa kako bismo još snažnije zakoračili na put digitalizacije. Razvojni planovi fakulteta uključuju i usvajanje novih baznih znanja, širenje ka elektrotehnici i računarskoj tehnici. Što se tiče kvaliteta nastave, mi smo jedan od starijih fakulteta u okviru banjalučkog Univerziteta, imamo visoku reputaciju, prilično smo kompleksan fakultet čiju diplomu nije lako steći jer je materija sama od sebe teška i mora se pokazati znanje – zaključio je Milašinović.

Za mlade koji imaju interesovanja prema jezicima, književnosti i kulturi, kako nacionalnoj tako i stranoj, širom su otvorena vrata banjalučkog Filološkog fakulteta, poručila je dekan te visokoobrazovne ustanove Biljana Babić.

– Zadovoljni smo prvim upisnim rokom s obzirom na to da smo imali nešto veći broj upisanih u odnosu na lani. Prethodna dva mjeseca imali smo više pitanja mladih i sudeći prema njima, očekujemo i u ovom roku znatan broj kandidata. Mladi ljudi treba da znaju da diploma Filološkog fakulteta ni u kom smislu nije ograničavajuća, već im daje punu slobodu da obavljaju različite poslove. Nisu nužno vezani za profesorski posao u školi. Pred našim svršenim studentima je široka paleta budućih zanimanja, mogu raditi kao prevodioci, lektori, kulturni saradnici, u medijima, produkciji, biblioteci – kazala je Babićeva za “Glas”.

Ona je dodala da su ove godine imali pad broja upisanih studenata na srbistiku, navodeći da bi nacionalna filologija morala biti još više ispromovisana kako bi mladi shvatili značaj izučavanja srpskog jezika. Dekan banjalučkog Prirodno-matematičkog fakulteta Radoslav Dekić pozvao je svršene srednjoškolce da izaberu jedan od osam studijskih programa na kojima ima mjesta.

– Očekujemo da u drugom upisnom roku upišemo određeni broj kandidata, bilo je interesovanja tokom posljednjih sedmica – kazao je kratko Dekić.

Na fakultetima koji su pod krovom Univerziteta u Istočnom Sarajevu u drugom upisnom roku mjesta ima za još 884 buduća brucoša, od čega će školovanje 460 studenata biti o trošku Republike.

Konkursom je za Filozofski fakultet Pale raspisano 266 mjesta, Tehnološki fakultet Zvornik priželjkuje upis još 67 mladih, Elektrotehnički 66, Ekonomski 60, Poljoprivredni 59, te Pedagoški 53.

Dekan Elektrotehničkog fakulteta u Istočnom Sarajevu Božidar Popović kaže za “Glas” da su prethodnih godina dosta radili na promociji, srednjoškolce redovno upoznavali sa aktivnostima koje sprovode, zbog čega su zadovoljni brojem upisanih brucoša.

– Očekivanja su uvijek velika, pa tako i od drugog upisnog roka, ali ako realno gledamo, u junu smo upisali 70 brucoša pa se nadamo da ćemo u ovom roku imati bar pola od toga. To bi bilo zadovoljavajuće. Izbor je na srednjoškolcima, a sa našom diplomom zagarantovano će veoma brzo naći siguran i dobro plaćen posao. Apelujem i na roditelje, jer su oni mahom ti koji donose odluke, da je naš fakultet pravo mjesto za djecu koja imaju afiniteta prema tehničkim naukama – kazao je Popović.

On je dodao da Elektrotehnički fakultet mnogo pažnje poklanja saradnji sa privrednim subjektima, što studentima ove visokoškolske ustanove omogućava stipendije, ali i brzo i lako zaposlenje.

– Već u trećoj i četvrtoj godini naši studenti postaju stipendisti realnog sektora, što je veoma bitno u današnje vrijeme. Imaju mogućnost da steknu praksu, upoznaju se sa poslodavcima. Elektrotehnika je perspektivna grana industrije, naročito sada kada je vezana za informacione tehnologije – naglasio je Popović.

Prijemni ispit

Prijavljivanje kandidata za drugi upisni rok na oba javna univerziteta trajaće od 26. do 30. avgusta. Polaganje prijemnog ispita planirano je za 2. septembar, dok bi rezultati trebalo da budu poznati dva dana kasnije.

Upis primljenih kandidata počeće 9. septembra i trajaće pet dana.

Glas Srpske

Related Topics:

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ “Nacrt budžeta za 2025. godinu iznosi rekordnih 252 miliona KM, SKORO 20% VIŠE NEGO PROŠLE GODINE”

Gradonačelnik Draško Stanivuković rekao je kako je usvajanje Nacrta budžeta za 2025. godinu dobra stvar, jer Banja Luka na taj način dobija temelj.

-Nacrt budžeta za 2025. godinu iznosi rekordnih 252 miliona KM, skoro 20% više nego prošle godine. Ovo znači da nastavljamo sa svim dosadašnjim mjerama podrške, ali i započinjemo neke od najvećih projekata u istoriji našeg grada. Nastavljamo sa: subvencijama za boravak djece u privatnim vrtićima, besplatnim udžbenicima za sve osnovce i rekordnom novčanom podrškom pri rođenju djece, besplatnim javnim prevozom za penzionere, osobe starije od 65 godina i djecu iz višečlanih porodica, subvencijama za privredu i poljoprivredu, besplatnim maturama za srednjoškolce, besplatnim građevinskim dozvolama, legalizacijom i mnogim drugim važnim mjerama koje direktno stvaraju uštede u kućnim budžetima naših građana – rekao je gradonačelnik.

Dodao je i to kako su pred gradskom administracijom u ovoj godini i novi kapitalni projekti, poput izgradnje vodovoda Tunjice 1 i 2, te izgradnja mosta u naselju Dolac.

-Gradimo i najveći sportsko-rekreativni kompleks kod „Akvane“, žičaru na Banj brdu, novi kružni tok kod „Škorpiona“. Gradimo i “Kuće predah”, ustanovu za privremeno i trajno zbrinjavanje osoba sa poteškoćama u razvoju, kao i amfiteatar na otvorenom kod Pravnog fakulteta – istakao je on.

Naglasio je i to kako će biti nastavljeno uređenje šetališta od Gradskog do Rebrovačkog mosta, kao i nastavak izgradnje šetališta od Švedske plaže ka Vrućici.

-Usljediće i nastavak izgradnje Centralnog spomen-obilježja, kao i centar kulturnih i kreativnih industrija u Lazarevu. Nakon završetka i posljednjih imovinsko-pravnih izazova nastavljamo izradnju mosta u Česmi.Radimo na trajnom rješenju za Kočićev zbor, izgradnji arene za borbu bikova i potpuno novom Kočićevom ognjištu koje će biti trajni spomenik našem velikom piscu – istakao je on.

Dodao je i to kako ovaj je budžet dokaz da možemo raditi nove projekte, a istovremeno zadržati sve mjere podrške koje smo uveli.

-Banja Luka nastavlja putem decenije uspona i izgradnje – zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Banjaluka

GRAD SUOČEN SA NIZOM BLOKADA: Pitanje naplate parkinga samo jedna u nizu u režiji SKUPŠTINSKE VEĆINE

Osnivanje novog preduzeća je neisplativo

Ukoliko bi Banjaluka morala da osnuje takvo preduzeće, onda bi to morali učiniti i svi drugi gradovi u Srpskoj, navodi ona.

Odluka o upravljanju parkinzima i garažama je bila spremna, predložena odbornicima, ali kao takva nije dobila podršku odbornika u Skupštini Grada. SNSD se vodi tezom da je Ustavni sud navodno rekao kako Grad mora naplatu parkinga povjeriti drugom javnom preduzeću, što apsolutno nije tačno. Zakon jasno kaže da lokalna zajednica može, ali ne mora, da to učini.

Rekla je ovo gradski menadžer Mirna Savić – Banjac, koja je istakla i to kako će Gradska uprava zatražiti autentično tumačenje zakona od Narodne skupštine Republike Srpske, a sve kako bi se razjasnilo da li je osnivanje novog preduzeća za naplatu parkinga – zaista obavezno.

-Ukoliko bi Banjaluka morala da osnuje takvo preduzeće, onda bi to morali učiniti i svi drugi gradovi u Republici Srpskoj. Postavlja se pitanje – kome je uopšte u interesu da se osniva novo, vjerovatno gubitaško preduzeće, koje bi samo dodatno opteretilo budžet – upitala je ona.

Istakla je i to kako se Grad trenutno suočava sa nizom blokada, te da je ova još jedna u nizu.

-Na svaku njihovu blokadu odgovaramo sa pet pozitivnih inicijativa. Tako ćemo i ovaj put pronaći rješenje, jer energiju želimo da usvojimo na izgradnju i razvoj Banjaluke – rekla je Savić – Banjac.

Pomenula je i finansijski gubitak koji Grad trpi zbog nesprovođenja odluke o naplati parkinga.

-Godišnje prihode od oko 5 miliona KM sada nemamo. Uz to, Banjaluka je već zakinuta za sedam miliona maraka izmjenom Zakona o budžetskom sistemu. Pitam SNSD – kako planiraju raspoređivati novac iz budžeta ako se konstantno blokiraju izvori prihoda– uptala je ona.

Savić Banjac je istakla i to da bi problem već bio riješen da je odluka usvojena u skupštinskim klupama.

-Ustavni sud je samo precizirao da cijene parkinga mora usvajati Skupština Grada, a ne gradonačelnik. Mi smo tu odluku dostavili Skupštini i – da su je izglasali, problem bi već danas bio riješen. Ako postoji volja, postoji i način. Odluka može ponovo biti na dnevnom redu – rekla je Savić-Banjac.

Kao moguće alternativno rješenje Savić – Banjc je spomenula ZIBL, koji je već postojeće preduzeće koje bi moglo preuzeti ovu d‌jelatnost bez dodatnih troškova za građane.

-Moje pitanje je – zašto osnivati novo preduzeće ako već imamo ZIBL, koji bi mogao preuzeti posao bez dodatnog zapošljavanja, novih računovodstvenih timova i povećanja administracije? To bi bilo mnogo logičnije i ekonomičnije rješenje – zaključila je Savić-Banjac.

Nastavi čitati

Banjaluka

SAVIĆ BANJAC “Bilo bi korisno da je jednaka ZAINTERESOVANOST ZA BUDŽET SRPSKE, kao što je slučaj sa Nacrtom budžeta Banjaluke”

Gradski menadžer Banjaluke, Mirna Savić Banjac, istakla je kako bi bilo izuzetno korisno da se građani više zainteresuju za nacrte i rebalanse budžeta Republike Srpske, kao što je to slučaj sa Nacrtom budžeta Banjaluke.

– Za sve nas bilo bi više nego korisno da se ljudi bar desetim dijelom interesuju za nacrte i rebalanse budžeta Republike Srpske, kao što je to slučaj za Nacrt Banjaluke – rekla je ona.

Postavila je pitanje da li je ključ interesa za Nacrt budžeta u tome što se o njemu raspravlja sa pet mjeseci zakašnjenja. Takođe, izrazila je zabrinutost zbog toga što problemi i interesovanja vezana za Banjaluku često postaju dominantna tema, dok se značajni problemi, poput milijardi dugovanja, stotina miliona arbitraža i neisplaćivanja davanja iz republičkog budžeta, prećutkuju.

– Svaki problem i svako interesovanje vješto su postali problem i tema Banjaluke, dok milijarde dugovanja, stotine miliona arbitraža i neisplaćivanje mnogih davanja iz republičkog budžeta o kojima mi građani šapuću i govore ispod glasa, ostaju negdje u magli – naglasila je Savić Banjac.

Ukazala je na to da nema čovjeka u Republici Srpskoj koji nema stav o gotovo svakoj, pa i najmanjoj sitnici u gradu: –

– Smeće, klupa, krošnja, soba 16, radnik na parkingu, semafor, dopis…neka, i treba – navela je ona.

Prema njenim riječima, interesovanje i analiza su osnov za bolje djelovanje, ma koliko pritisci često bili neobjektivni i utemeljeni na stvarima koje su daleko od istine.

– Onda, uključite mozak, saberite informacije i donesite stav. Sami i samo svoj – poručila je Savić Banjac.

Takođe, istakla je važnost toga da građani razumiju realnost situacije i postave prava pitanja.

– I prije nego što vam kažu da na javnim raspravama upisujete želje i pozdrave za trošenje, znajte da su Banjaluci uskraćeni: cca 7 miliona od PDV-a, cca 5 miliona od parkinga, cca 3 miliona od poreza na nepokretnost – dodala je.

Savić Banjac je zatim pozvala građane da se ne bave zabavnim crtanjima želja i pozdrava, već da se fokusiraju na ozbiljne probleme koji utiču na grad. Takođe, podsjetila je na redovan budžet Republike Srpske i dva rebalansa godišnje, a najnoviji rebalans najavljen je sa iznosom od 6,5 milijardi.

– Priupitajte šta je sa subvencijama za stambene kredite, šta je sa pojedinim stipendijama, šta je sa kulturom i nastavite niz – pozvala je menadžerka Banjaluke.

Zaključila je kako je, iako sve pripada građanima i cijeloj Republici Srpskoj, za Banjaluku uvijek tu da odgovori na svaki destruktivan potez sa pet produktivnih mjera.

– Ne znam zašto SNSD u Banjaluci svaki put radi istu stvar, a očekuje drugačiji rezultat – zaključila je ona.

Blink

Nastavi čitati

Aktuelno