Connect with us

Region

ZORAN MILANOVIĆ “Ne trpite ucjene za članstvo u EU”

Država ne bi trebalo da trpi nikakvu ucjenu u zamjenu za članstvo u Evropskoj uniji”, poručio je danas u Skoplju predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i dodao da nisu svi savjeti koje Sjeverna Makedonija dobija od susjeda i međunarodne zajednice pametni, niti korisni.

Milanović je to rekao na zajedničkoj konferenciji za novinare sa makedonskom koleginicom Gordanom Siljanovskom Davkovom

– Vi ste ti koji će odlučiti šta je važno za vas. Samo nemojte biti žrtva bilo kakve ucjene ili iznude kada je u pitanju vaše članstvo u EU – rekao je Milanović.
Milanović je kazao da ne želi da bude polemičan, niti kad pominje susjede misli na Bugarsku.

– Oni imaju svoje ideje o tome kako bi to trebalo da izgleda. Pravila su jasna, potreban je konsenzus, potrebna je jednoglasnost. Dokle kad god je neko protiv Makedonije, nažalost, ona ne može napredovati na tom putu. Jedino je pitanje da li je to i dalje najvažnija stvar na ovom svijetu, vrijedna u životu, za vas i vaše građane, ili postoje druge stvari koje mogu definisati državu kao uspješnu i ostvarenu zajednicu. Ali nemam savjet, to je vaša odluka – rekao je Milanović.

Milanović je naglasio da Makedoniji treba pomoći, ali da je ne treba tretirati kao poseban slučaj.
– Ova zemlja nikada ne trebo da se tretira kao poseban slučaj sa posebnim potrebama, kao zemlja sa greškom, već kao zemlja koja trenutno ima određene probleme, jer se neki drugi ne slažu sa određenim stvarima koje su vama drage. U redu, to se ne može promijeniti silom…. – rekao je Milanović.

Istakao je da je Hrvatska primjer da ne treba živjeti u iluziji, da Evropska unija ima mnogo dobrih stvari, ali i da nisu sve dobre, posebno posljednjih godina i mjeseci.

Na pitanje novinara kakva su njegova očekivanja od sporazuma o vojnoj saradnji koji je Hrvatska zaključila sa Albanijom i Prištinom i da li bi Makedonija mogla biti pozvana da se priključi tom sporazumu, Milanović je rekao da je to deklaracija koju su potpisala tri ministra odbrane.

– Sporazum o kome govorite nije ugovor, već deklaracija ili memorandum koji su potpisala tri ministra. To je memorandum koji su zgodno potpisala tri ministra odbrane, od kojih su dva iz zemalja članica NATO-a – Hrvatske, Albanije i Kosova, prijateljske države koju nažalost još uvijek ne priznaju sve zemlje članice EU i NATO-a, i koja nije primljena u UN. Dakle, ovo nije sporazum, ali je na putanji hrvatske spoljne politike. Podržavam ovaj sporazum i želim da uvjerim susjedne zemlje, recimo Srbiju, da nemaju nikakvih problema sa tim – kazao je Milanović.

Država ne bi trebalo da trpi nikakvu ucjenu u zamjenu za članstvo u Evropskoj uniji”, poručio je danas u Skoplju predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i dodao da nisu svi savjeti koje Sjeverna Makedonija dobija od susjeda i međunarodne zajednice pametni, niti korisni.

Milanović je to rekao na zajedničkoj konferenciji za novinare sa makedonskom koleginicom Gordanom Siljanovskom Davkovom

– Vi ste ti koji će odlučiti šta je važno za vas. Samo nemojte biti žrtva bilo kakve ucjene ili iznude kada je u pitanju vaše članstvo u EU – rekao je Milanović.

Milanović je kazao da ne želi da bude polemičan, niti kad pominje susjede misli na Bugarsku.

– Oni imaju svoje ideje o tome kako bi to trebalo da izgleda. Pravila su jasna, potreban je konsenzus, potrebna je jednoglasnost. Dokle kad god je neko protiv Makedonije, nažalost, ona ne može napredovati na tom putu. Jedino je pitanje da li je to i dalje najvažnija stvar na ovom svijetu, vrijedna u životu, za vas i vaše građane, ili postoje druge stvari koje mogu definisati državu kao uspješnu i ostvarenu zajednicu. Ali nemam savjet, to je vaša odluka – rekao je Milanović.

Milanović je naglasio da Makedoniji treba pomoći, ali da je ne treba tretirati kao poseban slučaj.

– Ova zemlja nikada ne trebo da se tretira kao poseban slučaj sa posebnim potrebama, kao zemlja sa greškom, već kao zemlja koja trenutno ima određene probleme, jer se neki drugi ne slažu sa određenim stvarima koje su vama drage. U redu, to se ne može promijeniti silom…. – rekao je Milanović.

Istakao je da je Hrvatska primjer da ne treba živjeti u iluziji, da Evropska unija ima mnogo dobrih stvari, ali i da nisu sve dobre, posebno posljednjih godina i mjeseci.

Na pitanje novinara kakva su njegova očekivanja od sporazuma o vojnoj saradnji koji je Hrvatska zaključila sa Albanijom i Prištinom i da li bi Makedonija mogla biti pozvana da se priključi tom sporazumu, Milanović je rekao da je to deklaracija koju su potpisala tri ministra odbrane.

– Sporazum o kome govorite nije ugovor, već deklaracija ili memorandum koji su potpisala tri ministra. To je memorandum koji su zgodno potpisala tri ministra odbrane, od kojih su dva iz zemalja članica NATO-a – Hrvatske, Albanije i Kosova, prijateljske države koju nažalost još uvijek ne priznaju sve zemlje članice EU i NATO-a, i koja nije primljena u UN. Dakle, ovo nije sporazum, ali je na putanji hrvatske spoljne politike. Podržavam ovaj sporazum i želim da uvjerim susjedne zemlje, recimo Srbiju, da nemaju nikakvih problema sa tim – kazao je Milanović.

Region

PRILIKA KOJU MALO KO PROPUŠTA! Hrvatskoj nedostaje 65.000 sezonskih radnika

Hrvatskoj nedostaju sezonski radnici, pa poslodavci s potragom počinju sve ranije. Procjenjuje se da će ih ove godine biti potrebno oko 65.000.

Alen Mrvac, specijalista za odnose s javnošću u Alma Career Croatia Moj Posao kaže da se ključni dio zapošljavanja odvija već početkom godine.

„Potraga je većinom fokusirana tokom januara i februara. Već do kraja februara dobar dio poslodavaca ima kompletiran kadar. Ostale pozicije popunjavaju se u slučaju nužde, dakle vatrogasna rješenja traže se u aprilu ili maju“, kazao je Mrvac.

Strani sezonski radnici traže se još od prošlog oktobra kako bi im se na vrijeme obezbijedile radne dozvole, javlja HRT.

Bernard Zenzerović, direktor Udruženja poslodavaca u hotelijerstvu, kaže da je potreba za radnicima velika i da se procjenjuje da za sezonu nedostaje oko 65.000 radnika.

„Od toga se trudimo zadovoljiti što je više moguće na domaćem tržištu. No to ipak nije moguće u potpunosti, pa očekujemo oko 15.000 sezonaca iz Hrvatske i broj stranih radnika na nivou prošle godine – znači oko 50.000“, rekao je Zenzerović.

Prema istraživanju portala Moj posao, domaći radnici češće se odlučuju na sezonski rad ako je plata u prosjeku 30 do 40 posto viša nego za jednak posao na kontinentu. Najtraženiji su kuhari, konobari, slastičari, sobarice, recepcionari, animatori i prodavači.

Mrvac naglašava i da poslodavci traže kvalitetan kadar.

„Visokokvalifikovanog radnika s bogatim iskustvom koji donosi dodatnu vrijednost i podiže nivo poslovanja. Takav kadar je rijedak i treba ga dobro platiti. Kriterijumi su nešto niži nego ranijih godina, što se vidi po oglasima. Ondje gdje se prije tražilo pet godina iskustva, sada se traže tri godine“, istakao je Mrvac.

Zenzerović upozorava i na rast troškova rada.

„Od 2019. do danas troškovi rada, odnosno plate u hotelijerstvu, porasli su oko 75 posto, dok su prihodi rasli oko 58 posto. Poslodavci ulažu puno i u uslove, kvalitet smještaja i edukaciju zaposlenih“, kazao je on.

Iako su svjesni da je strana radna snaga potrebna, poslodavci nastoje angažovati i penzionere, učenike, studente te nezaposlene.

Nastavi čitati

Region

JOŠ JEDAN VANDALIZAM! Oskrnavljeno pravoslavno groblje u Skulanevu kod Lipljana

Na pravoslavnom groblju u Skulanevu kod Lipljana oskrnavljeno je pravoslavno groblje na kojem je polomljena ograda, a sa groba nedavno preminulog mještanina Ivice Talića odnesena je srpska zastava i razbacano cvijeće.

Talićev brat Jovica rekao je da je skrnavljenje groba jutros primijetio njihov rođak kada se vraćao sa posla, prenosi “Kosovo onlajn”.

On je naveo da je uznemiren i pod velikim stresom.

Talić je slučaj prijavio policiji, koja je izvršila uviđaj, a očekuje se i dolazak forenzičke ekipe.

Nastavi čitati

Region

Indijac radi kao mehaničar u Hrvatskoj od 8 sati do 16 časova: OTKRIO KOLIKA MU JE PLATA

Rad stranih radnika u Hrvatskoj poslednjih godina postao je važan dio tržišta rada, posebno u građevini, turizmu, ugostiteljstvu i komunalnim djelatnostima.

Visina plata i uslovi rada zavise od djelatnosti i poslodavca, a često su povezani s manjkom domaće radne snage i sezonskim potrebama.

Iako su plate uglavnom niže nego u razvijenijim zemljama EU, mnogim stranim radnicima poslodavci obezbjeđuju smještaj i osnovne životne uslove.

Uz administrativne prepreke, kao što su dozvole za boravak i rad, integracija u lokalnu sredinu i poznavanje jezika ključni su faktori za kvalitet života i rada stranih radnika u Hrvatskoj, prenosi Telegraf.

Na Redditu je jedan korisnik podijelio svoja iskustva i razgovore sa strancima iz svog komšiluka:

Indijac, mehaničar: radi od 8 do 16 časova, vikendi slobodni, plata 1500€ neto.
Nepalac, vozač miksera za beton: plata 1350€, radno vrijeme nepoznato.
Nepalac, radnik na gradilištu: radi od 7 do 16 časova, plata 1300€.
Korisnik je priznao da se osjeća „manje vrijedno“ jer ovi radnici imaju obezbijeđen smještaj i hranu i realno mogu više da uštede nego on.

U komentarima mnogi su dodali da neki strani radnici plaćaju smještaj i hranu sami, a dio zarade ide i agenciji ako rade preko nje. Neki poslovi su deficitarni i teško je naći domaće radnike, pa bi bilo sramotno da plate budu manje od ovih, prenosi portal Dnevno.

Nastavi čitati

Aktuelno