Connect with us

Društvo

ZVANIČNI PODACI KAŽU da se u 57 javnih kuhinja hrani 19 000 građana ŠIROM BIH

Oko 19.000 građana BiH hrani se u 57 javnih kuhinja širom zemlje.
Ako bismo sve njih okupili u jednu lokalnu zajednicu, dobili bismo cijeli jedan Bužim, Foču, Goražde, Ilijaš, Kotor Varoš ili Gornji Vakuf, jer su navedene opštine, prateći popis iz 2013. godine, imale pojedinačno oko 19.000 stanovnika.

A ako se želi dodatno ući u slična poređenja, onda treba reći i da, kada bi svi korisnici javnih kuhinja bili zajedno, oni bi brojno nadjačali više od 60 odsto opština u Republici Srpskoj, te preko 20 opština u Federaciji BiH.

Ništa ovo nije iznenađujuće, poručuje struka za “Nezavisne novine”, a tvrde da je stanje mnogo gore, bez obzira na to što, prije svih nadležni, nikada to neće “prevaliti preko usta”.

Predstavnica Razvojnog programa UN u BiH Amina Omičević nedavno je tokom radionice “Hrana za sve – regionalni dijalozi o ostvarivanju prava na topli obrok u BiH” kazala da u 70 opština i gradova u Republici Srpskoj i Federaciji BiH nema ove usluge.

“Većinu javnih kuhinja finansiraju ili građani, organizacije civilnog društva ili opštine i gradovi. Jedan dio finansiranja dolazi i s višeg nivoa – kantonalnog ili entitetskog”, izjavila je Omičevićeva.

Samo u Narodnoj kuhinji u Doboju, koja je s radom počela nakon stravičnih poplava 2014. godine, svakodnevno se prave obroci za 151 građanina, a donacije za ovu ustanovu, poručuju nadležni, stižu gotovo neprestano.

U koliko teškoj situaciji se nalaze građani, te država uopšte, bez obzira na to što mnogi ne žele da priznaju, dokaz je i postojanje javne kuhinje za bebe u Bratuncu.

Frapantno je reći da je to jedina takva ustanova u Evropi, a njene usluge trenutno koristi čak 60 beba.

To je, prema riječima predsjednice Udruženja “Obraduj nekoga” Aide Sadiković Mehonić, duplo veći broj nego kada je ova ustanova otvorena, u novembru 2021. godine.

“Trenutno smo nabavili hranu za septembar. Planiramo sredinom ili krajem ovog mjeseca pokrenuti akciju za nabavljanje hrane za oktobar, s obzirom na to da su sredstva koja je donirao premijer Kantona Sarajevo za prošlu godinu već potrošena. Sada isključivo zavisimo od donacija fizičkih ljudi, odnosno naših građana. Sada idemo sa sakupljanjem mjesec za mjesec”, rekla je ona, dodajući da je od otvaranja kuhinje 200 beba od njih dobilo obrok.

Ona je navela da su im na mjesečnom nivou potrebne tri palete mlijeka, a bebe korisnice kuhinje dobijaju i kašice i druge proizvode za ishranu beba. Problem su im, kako kaže Mehonićeva, stvorile inflacija i poskupljenja.

“Novčana vrijednost projekta je oko 180.000 KM godišnje. U to su, isključivo, uračunati hrana, mlijeko, oprema za bebe, kreveci, kolica i sve što je potrebno da se kupi i uvijek je tu specijalna dohrana za bebe koje imaju alergije, koje imaju neke probleme. Ta hrana je jako skupa”, navela je ona.

Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača srednje Bosne, kaže u razgovoru za “Nezavisne novine” da je situacija mnogo teža od svega rečenog.

“Građani BiH su veoma ponosni ljudi”, naglašava Arnautović, te nastavlja:

“Mi imamo jako puno, pogotovo penzionera koji su čitav život radili da bi obezbijedili sebi penziju, a za koju znamo da je minimalna, koje je još uvijek stid otići i do javne kuhinje, a koji su sasvim sigurno ‘zreli’ za takve stvari. Takođe, da dio njih nema djecu u inostranstvu i da im oni ne šalju pomoć, definitivno bismo imali još više gladnih i siromašnih, a javne kuhinje bi imale znatno više korisnika.”

Arnautović ističe da je nezadovoljan činjenicom da država BiH dosad nije našla za shodno da pomogne najugroženijim kategorijima stanovništva.

“To su i oni ljudi koji imaju minimalna primanja, ali i oni koji uprkos teškoj situaciji ne žele da se pomire da su u problemu. Zaista mislim da bi se moralo pomoći ne samo tih 19.000 ljudi, nego i svima koji su u problemu, a takvih je mnogo više. Ako se ovako nastavi, biće još teže u godinama koje dolaze”, istakao je Arnautović.

Related Topics:

Društvo

Cijena prasadi leti u nebo! Uzgajivači upozoravaju: “TEK SLIJEDI PRAVI RAST!”

Pred sezonu slava i praznika počele su rasti cijene prasadi u Republici Srpskoj, a trenutno prasići koštaju oko šest KM po kilogramu.

Prethodnih mjeseci, kako su potvrdili domaći uzgajivači svinja za “Nezavisne novine”, prasići su koštali od 3,5 do pet KM žive vage, u zavisnosti od regije, ali i potražnje.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, potvrđuje da predstojeće slave i praznici nameću rast cijena.

“Već od ove sedmice je evidentan blagi rast cijena, koje će u kontinuitetu rasti do božićnih praznika. Cijena je dugo bila veoma povoljna za kupce, ali veoma nepovoljna za uzgajivače”, ističe Maljčić za “Nezavisne”.

Pojašnjava da oni na cijenu od 3,5 do pet KM nemaju ostatka, odnosno u teškom su gubitku.

“Upravo zbog toga, mora se nadoknaditi u mjesecima koji dolaze, a da bi se na godišnjem nivou nešto zaradilo”, dodaje on.

No, dokle će cijene prasića žive vage ići ka gore, zavisi od toga kolika će biti cijena uvoznog praseta, odnosno kakva će biti ponuda, jer sve, kako ističe Maljčić, i diktira tržište.

Prema riječima Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, trenutno prasići  do 25 kg koštaju šest KM, s tim da je blaga tendencija rasta cijene.

“Bukvalno, svaki dan negdje neko pomjera cijenu, no, nije to ništa značajno niti je došlo do drastičnog poskupljenja. Pratićemo dokle će ići cijena, ali treba znati da će rast cijena svakako diktirati tržište”, ističe Marinković za “Nezavisne”.

Napominje da nas najviše ugrožava prekomjerni uvoz mesa.

“Ljudi ne mogu da prodaju svoje tovne svinje, a samim tim što nisu mogli u prethodnom periodu prodati, oni ne mogu ni zanoviti novu proizvodnju, niti mogu useliti prasad, zbog čega je i došlo do drastičnog pada cijene prasadi”, naglašava Marinković.

Međutim, kako kaže, sada nešto malo ide nabolje, ali ne u vidu otkupa tovnih svinja, već zbog potrebe za manjom prasadi, a s obzirom na to da je pred nama sezona slava, kao i praznici.

Na pitanje da li možemo očekivati drastično povećanje cijena prasadi kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina, Marinković kaže da je potrebno napomenuti da nijedan farmer nije prodavao po tako visokim cijenama, već preprodavci, a da je cijena na farmama tada bila najviše do 12 KM/kg.

Banjalučanin Marko S. navodi da on za Božić inače kupuje prase, kao i da najčešće uzima od domaćih farmera.

“Trenutna cijena je na zadovoljavajućem nivou i nadam se da neće biti nekog velikog poskupljenja do božićnih praznika. Navikao sam da kupujem prase za božićne praznike, a najčešće ga i kupujem od ljudi koji ih gaje, odnosno kod naših farmera”, rekao je Marko S.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno i toplije, uveče kiša

U jutro20. novembra oko rijeka i po kotlinama magla, koja će se lokalno na jugoistoku duže zadržati uz hladnije vrijeme.

Tokom dana promjenjivo oblačno uz sunčane periode i toplije. Popodne postepeno naoblačenje na sjeverozapadu, koje će uveče i u narednoj noći Krajini donijeti jaču kišu uz obilnije padavine. U Hercegovini se tokom čitavog dana nastavlja pretežno oblačno vrijeme sa povremenom kišom.

Minimalna temperatura od 3 do 7 stepeni, na jugu do 10, u višim predjelima od 0 stepeni. Maksimalna temperatura od 12 do 18, u višim predjelima i mjestima sa maglom od 5 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

PEKARA ZA MNOGE POSTALA PRESKUPA! Kilogram bureka ide i do 28 KM, ne bi trebalo da je luksuz, A JESTE!

U Bosni i Hercegovini konstantno rastu cijene hrane.

Potrošači se, tako, suočavaju sa poskupljenjima kako osnovnih životnih namirnica, tako i ostalih proizvoda neophodnih svakom domaćinstvu.

Rastu i cijene u restoranima, ćevabdžinicama i pekarama, pa su i pite već postale luksuz za mnoge.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kilogram sirnice u Srpskoj u septembru je u prosjeku koštao 14,7 KM, a u istom mjesecu lani 13,6 KM.

U septembru prije pet godine, prosječna cijena ove pite bila je 8,2 KM. Dakle, kilogram sirnice je u ovom periodu poskupio za čak 80 odsto?!

Cijena bureka su tek posebna priča…

Tako, kilogram ove pite ispod sača u Banjaluci ide i do 18 KM, a u Sarajevu i do nevjerovatne 22 KM.

U Banjaluci, burek ispod sača od sjeckane teletine težak nekih 300 grama, košta 8 KM, dok su Sarajevu kilogram ovog bureka ide i do 28 KM?!

Primjera radi, kilogram junetine košta oko 26 KM, a kilogram teletine oko 30 KM.

S druge strane, u burek od 250 grama, kako su nam potvrdili u jednoj pekari, ide tek 70 grama mesa?!

Naravno, pomenute pite se mogu naći i po nižim cijenama, ali su, i u toj varijanti, za mnoge preskupe.

– Životni standard većine je takav da je pita u pekari za mnoge preskupa. To ne bi trebalo da bude nikakav luksuz, a jeste. Kilogram bureka došao, maltene, kao kilogram svježe junetine?! To je van svake pameti – poručuju potrošači.

 

Nastavi čitati

Aktuelno