Connect with us

Društvo

HAOS ZBOG IZMJENA PORODIČNOG ZAKONA! Roditelji bijesni, socijalni radnici zatrpani

Izmjene Porodičnog zakona RS, prema kojima imovinom maloljetnog djeteta roditelji mogu raspolagati samo uz saglasnost organa starateljstva, odnosno centra za socijalni rad, stvaraju sve veći bunt u javnosti.
Naime, roditelji koji žele da podignu novac sa štednog računa svog maloljetnog djeteta treba da podnesu zahtjev centru, što u praksi donosi niz peripetija.

Recimo, ako porodica stanuje u naselju Bunarevi, na Manjači, njihov Centar za socijalni rad nalazi se u Ribniku, te će roditelj morati da putuje više od 30 kilometara da bi dobio saglasnost.

Međutim, u Ribniku postoji poslovnica samo jedne banke. Ako su pare djeteta na računu druge banke, to će značiti da je taj roditelj “prevalio put” do Ribnika samo da bi dobio saglasnost, a onda će morati i u Banjaluku ili Mrkonjić Grad da bi podigao pare. Sve to, naravno, košta.

Gordana S. iz Banjaluke rekla je da ju je ovo pravilo naljutilo, jer, kako kaže, te pare njenoj djeci nisu dali ni država ni centar za socijalni rad.

“Šta ima neko da odlučuje o novcu moje djece? Ja sam ih uplaćivala i štedjela za ‘ne daj bože’, ja ću i da donosim odluku o tome kako ću ih potrošiti. Potrošiću ih, naravno, za djecu, a ne da putujem po svijetu”, ističe ova Banjalučanka.

Pojedini centri za socijalni rad u Srpskoj, uključujući i onaj u Banjaluci, imaju veliki broj ovakvih zahtjeva roditelja.

“Novi Porodični zakon RS stupio je na snagu 1. septembra, a njime je predviđeno da saglasnost organa starateljstva mora biti donesena u formi rješenja u upravnom postupku. S tim u vezi, od početka primjene zakona zaprimili smo veći broj zahtjeva, te ćemo o njima odlučiti u zakonski predviđenom roku. Mi smo od 1. septembra opterećeni velikim brojem novih zahtjeva podnesenih od strane roditelja za podizanje sredstava s dječje štednje”, kažu za “Nezavisne novine” iz Centra za socijalni rad Banjaluka.

U Centru za socijalni rad Prijedor, s druge strane, kažu da im to nije donijelo nove obaveze, s tim što podaci koje su nam dostavili pokazuju da i oni od 1. septembra, kada je zakon stupio na snagu, imaju povećan broj zahtjeva.

“Prema evidenciji Centra za socijalni rad Prijedor od 1. januara 2023. godine zaprimljeno je 15 zahtjeva, od čega od 1. septembra 2023. godine četiri zahtjeva, a o kojima će se raspravljati po novom Porodičnom zakonu”, kažu iz prijedorskog Centra za socijalni rad za “Nezavisne novine”.

Bojan Kresojević, menadžer grada Banjaluka, smatra da imovinom djece treba da raspolažu roditelji, a ne centar za socijalni rad, što je naveo i u inicijativi kojom traži izmjenu spornog člana 335 Porodičnog zakona Republike Srpske.

Kresojević se u inicijativi obraća Narodnoj skupštini Republike Srpske, Vladi Srpske, te resornim ministarstvima, te navodi da je Ustavom Republike Srpske predviđeno da porodica, majka i dijete imaju posebnu zaštitu, te da roditelji imaju pravo i dužnost da se staraju o podizanju i vaspitanju svoje djece.

Ujedno, on kaže da je nakon svoje ranije objave na društvenim mrežama, a koja se odnosi na ovu problematiku, dobio brojne komentare podrške i direktna kontaktiranja od strane roditelja.

“Brojni roditelji su iskazali spremnost da zajedno sa mnom pokrenu inicijativu za prikupljanje potpisa, ako bude potrebno i 3.000 potpisa, pa i više, da to razmatra Narodna skupština Republike Srpske. Ja kao gradski menadžer, ali i kao roditelj, ne mogu prihvatiti da Porodični zakon definiše da roditelj novcem djeteta može upravljati isključivo uz saglasnost centra za socijalni rad”, rekao je Kresojević u izjavi za “Nezavisne novine”.

S druge strane, Miloš Bukejlović, ministar pravde Republike Srpske, tvrdi da su novim Porodičnim zakonom Republike Srpske znatno unaprijeđeni postojeći i uvedeni novi modeli zaštite djeteta, njegove imovine, kao i same porodice.

Related Topics:

Društvo

POZNATI SVI DETALJI: Evo kada budući studenti polažu prijemni na Univerzitetu u Banjaluci

Prijemni ispit za upis na prvi ciklusa studija na Univerzitetu u Banjaluci u akademskoj 2026/27. godini biće održan 29. juna, dok će konkurs za upis biti objavljen 10. juna, rečeno je Srni u ovoj visokoškolskoj ustanovi.

Iz ovog univerziteta su naveli da će prijem dokumenata za polaganje prijemnog ispita trajati od 22. do 26. juna, a da je upis primljenih kandidata u prvom upisnom roku planiran od 6. do 10. jula.

Kandidati će i ove godine imati mogućnost da prijavu za upis podnesu elektronskim putem posredstvom informacionog sistema E-UPIS, koji je dostupan na zvaničnoj internet stranici Univerziteta u Banjaluci.

Budući studenti će u tekstu konkursa moći da pronađu sve potrebne informacije o uslovima upisa, broju raspoloživih mjesta na studijskim programima, potrebnoj dokumentaciji, kao i načinu polaganja prijemnog ispita i kriterijumima za rangiranje kandidata.

Konkurs će biti objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta, a kandidati će blagovremeno biti informisani i o svim drugim aktivnostima u vezi sa upisom.

Drugi upisni rok biće organizovan na fakultetima i Akademiji umjetnosti na kojima nakon prvog upisnog roka ostane slobodnih mjesta.

Objavljivanje konkursa u drugom upisnom roku predviđeno je 12. avgusta. Prijem dokumenata za upis trajaće od 24. do 28. avgusta, prijemni ispit biće održan 31. avgusta, a upis primljenih kandidata od 7. do 11. septembra.

Iz ove visokoškolske ustanove su pozvali zainteresovane maturante i druge kandidate da prate zvanične informacije o upisu i da na vrijeme pripreme neophodnu dokumentaciju za prijavu na konkurs.

Univerzitet u Banjaluci je najveća visokoškolska ustanova u Republici Srpskoj, koja kroz svoje fakultete i Akademiju umjetnosti obrazuje studente u različitim naučnim i umjetničkim oblastima.

Svake godine ova visokoškolska ustanova privlači veliki broj kandidata iz Republike Srpske, FBiH i regiona.

Agencije

Nastavi čitati

Društvo

RODITELJIMA KOJI ODBIJU VAKCINACIJU PRIJETI KAZNA DO 1.000 KM: Inspektorat Srpske kontroliše imunizaciju djece

Inspektorat Republike Srpske kontroliše obaveznu imunizaciju djece.

Uslučaju da zdravstvena ustanova dostavi podatke o roditelju koji odbija vakcinaciju, roditelji se službeno pozivaju da se izjasne da li i dalje odbijaju vakcinaciju, pri čemu se još jednom ukazuje na rizik od nevakcinisanja, a predviđene su i novčane kazne.

Za RTRS portparol Inspektorata Republike Srpske Dušanka Nikolić istakla je da kazna za roditelji koji odbijaju vakcinaciju iznosi od 100 do 1.000 KM.

– Domovi zdravlja dužni su da prate vakcinalni status djeteta i dostavljaju podatke inspekciji. U 40 slučajeva je bilo prekršajnih postupaka protiv roditelja u protekloj godini – dodala je ona.

Nastavi čitati

Društvo

RiTE UGLJEVIK KREĆE U NOVU EMISIJU AKCIJA: Pokušaj da se pokrije višemilionski dug Slovencima

Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“ krenula je u petu emisiju akcija kojom pokušava da prikupi 25,65 miliona maraka za plaćanje duga slovenačkom „Elektrogospodarstvu“, a po osnovu izgubljene arbitraže.

Upis i uplata akcija počinje 8. juna, a trajaće mjesec dana s tim da će se prvih 15 dana koristiti pravo preče kupovine.

Očekuje se da će to pravo iskoristiti „Elektroprivreda Republike Srpske“ kao većinski vlasnik ovog preduzeća, piše Capital.

„Sredstva dobijena emisijom akcija biće namijenjena za pokrivanje obaveza po arbitražnoj odluci, čime će se smanjiti iznos ukupnog duga. Izmirenje duga će dovesti do smanjenja ukupnog iznosa obaveza, što će pozitivno uticati na finansijsku stabilnost emitenta i njenu kreditnu sposobnost“, navodi se u prospektu emisije.

U RiTE „Ugljevik“ očekuju da će postojeći akcionari iskoristiti pravo preče kupovine te da neće doći do razvodnjavanja vlasničke strukture nakon emisije.

Inače, u prospektu stoji i da ovo preduzeće ima visok rizik po pitanju likvidnosti.

„Nelikvidnost može da dovede u pitanje funkcionisanje poslovanje preduzeća, kao i elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj“, upozorava se u ovom dokumentu.

Podsjećamo, RiTE „Ugljevik“ je arbitražnom odlukom suda u Beogradu obavezana da slovenačkom „Elektrogospodarstvu“ plati 67 miliona evra i isto toliko kamate za neisporučenu struju od 2011. do početka 2022. godine.

Takođe, Slovencima se mora platiti još 54 miliona evra za neisporučenu struju od 2022. do 2024. godine uz obavezu da isporučuju trećinu struje sve dok elektrana radi.

U aprilu ove godine je postignut i sporazum za isplatu 67 miliona evra po pitanju kamata.

Iz ERS-a su ranije najavili da će emisije akcija biti jedan od modela kojim će se plaćati dugovi.

Prethodno je u martu Vlada RS dala saglasnost ERS-u da se kreditno zaduži za 50 miliona maraka takođe po ovom osnovu.

Nastavi čitati

Aktuelno