Miss AI je, baš kao što mu i samo ime kaže, izbor za najljepšu kompjuterski generisanu ženu, odnosno “AI ženu”, a kandidatkinje se takmiče kroz razne kategorije.

Iza ovog takmičenja stoji organizacija “World AI Creator Awards”, a bilo ko može da se prijavi. Sve što je neophodno da uradite jeste da pošaljete fotografiju svoje AI žene, te da odgovorite na dugačak niz pitanja.

Neka od ovih pitanja se odnose na same “takmičarke” kao na pravom izboru za Miss, ali neka su upućena i njihovim kreatorima, da bi se vidjelo na koji način su ih napravili, kao i koliko pratilaca su uspjele da dobiju na društvenim mrežama.

Gledaće se koliko je novca AI generisana žena donijela svom tvorcu, ali će se gledati za svaku i detalji, kako bi se vidjelo koliko je vjerodostojna, odnosno koliko realistično zapravo izgleda.

Naročito će se, pritom, obratiti pažnja na oči i ruke modela, jer se AI softver upravo s ovim najviše muči kod generisanja ljudskih likova.

Ako vam se sve ovo čini pretjerano, možda će vas nagrada ubijediti u suprotno – motivaciju tvorcima za učestvovanje predstavlja nagradni fond od 20.000 dolara, prenosi Avaz.

Čet botovi sa vještačkom inteligencijom, koje su napravili Gugl, Majkrosoft i OpenAI podijelili su neke pogrešne informacije o predstojećim izborima u Evropskoj uniji, na kojima će stotine miliona ljudi glasati, navodi se u analizi do koje je došao Politiko.

Dok je vještačka inteligencija ostala politički neutralna, davala je netačne podatke o datumu izbora i načinu na koji se glasa, navedeno je u analizi nevladine organizacije Democracy reporting international iz Berlina.

Dodaje se da su čet botovi takođe davali pogrešne ili nebitne linkove na Jutjubu ili su izbacivali sadržaj na japanskom.

“Nismo bili iznenađeni time što smo utvrdili pogrešne informacije o evropskim izborima, jer čet botovi su poznati po tome da izmišljaju činjenice kada daju odgovor, to je fenomen poznat kao ‘halucinacija'”, rekao je Mihael Mejer-Rezende, suosnivač i izvršni direktor Democracy reporting international-a.

U seriji testova sa sličnim pitanjima koje je sproveo Politiko prošle nedjelje, čet botovi su odbijali da odgovaraju ili su davali odgovore usmjeravajući korisnike da idu na sajtove institucija EU.

Mejer-Rezende je rekao da je eksperiment bio dovoljno veliki da ima reprezentativan uzorak.

Takođe je ukazao na dokaze o rizicima od takozvanih AI halucinacija, koje se često dešavaju zbog nedovoljno podataka, veza i pogrešnih pretpostavki, uoči evropskih izbora koji treba da budu održani od 6. do 9. juna, navodi Politiko.

Dozvoljeni minus je finansijski mehanizam koji omogućava vlasnicima tekućih računa da s vremena na vrijeme potroše više novca nego što im je dostupno na računu.

Iako ova vrsta kredita, s jedne strane, pruža određenu fleksibilnost i olakšava upravljanje hitnim troškovima, s druge ipak može biti zamka ako se ne koristi odgovorno.

Detaljnije o ovome čitajte u nastavku teksta.
Šta je dozvoljeni minus i kako se određuje?

Korisnici računa u bankama preko kojih primaju platu imaju mogućnost da zatraže prekoračenje po računu, a može se reći da je ovo najjednostavniji oblik kredita. Prekoračenje po tekućem računu, odnosno dozvoljeni minus je zaduženje manjeg obima, a najčešće je to u visini mjesečne plate.

Bitno je znati da se kamata koja se naplaćuje za iskorišteni iznos prekoračenja razlikuje od banke do banke.

Tako prekoračenje po tekućem računu ljudi najčešće uzimaju u slučajevima kada im je potreban manji iznos novca koji se može otplatiti u kraćem vremenskom periodu.

Inače, dozvoljeno prekoračenje po tekućem računu predstavlja kratkoročni gotovinski kredit namijenjen stanovništvu koje ostvaruje redovna mjesečna primanja preko računa u banci.

Maksimalno prekoračenje tekućeg računa određuje banka, a u zavisnosti od poslovne politike banke, može vam na raspolaganju biti stavljen iznos od jedne ili dvije mjesečne zarade.

Kamata na dozvoljeni minus

Kako navode stručnjaci, ako imate odobren dozvoljeni minus, banka će naplaćivati kamatu samo na iskorišteni iznos, dok neiskorišteni iznos od ukupno odobrenih sredstava ostaje na vašem računu i na raspolaganju je prema vašim potrebama. Kamata na dozvoljeni minus iznosi u prosjeku oko 30 odsto na godišnjem nivou, odnosno 2,50 odsto mjesečno. Ona se obračunava i naplaćuje na kraju mjeseca za iznos koji je klijent koristio i na period koji je koristio.

Da li je “pametno” koristiti dozvoljeni minus?

Iako dozvoljeni minus može djelovati kao odlično rješenje kada vam je neophodan novac i kada nemate dovoljno sredstava da “preživite” čitav mjesec, stručnjaci savjetuju da ga ipak koristite samo kada je neophodno i da ga ne koristite kao dugoročni vid kreditiranja, jer se kamata na korišteni dozvoljeni minus obračunava na dnevnom nivou.

Upravo zbog toga je veoma važno da ga koristite u što kraćem periodu, kako biste manje platili kamatu.

Šta može biti alternativa dozvoljenom minusu?

Ako ne želite da se zadužujete i iz situacije dozvoljenog pređete u nedozvoljeni minus, savjetuje se da obaveze po dozvoljenom minusu izmirite tako što ćete podići keš kredit ili kredit za refinansiranje, jer su, kako navode finansijski savjetnici, kamate kod ovakvih kredita drastično niže i ponekad mogu predstavljati “najbezazlenije” rješenje za izlaz iz nepovoljne situacije.

Neophodno je znati da banke najčešće minus odobravaju na osnovu redovnog mjesečnog priliva ne tekućem računu, odnosno plate ili penzije, iako je moguće ovaj vid pozajmice dobiti i na osnovu položenog depozita kao garancije, prenose Nezavisne.

Procedura za odobrenje minusa je jednostavna, pa je tako dovoljno da klijent u banci u kojoj ima tekući račun i prima zaradu popuni zahtjev za odobrenje dozvoljenog minusa, potpiše saglasnost za dobijanje izvještaja, te plati naknadu za povlačenje izvještaja i sačeka odgovor banke.