Connect with us

Svijet

21 GODINA od jednog od NAJZNAČAJNIJIH DOGAĐAJA ovog vijeka

Danas se navršila 21 godina od terorističkih napada na SAD u kojima je poginulo oko 3.000 ljudi, dok je više od 25.000 povrijeđeno.

Teroristički napad na kule Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku i na zgradu Pentagona izveli su pripadnici Al kaide sa otetim putničkim avionima.

Devetnaest pripadnika Al kaide upali su u kabine četiri putnička aviona i, služeći se noževima za hartiju kao oružjem, preuzeli kontrolu.

Avion “Amerikan erlajnsa” uletio je u sjeverni toranj Svjetskog trgovinskog centra na donjem Menhetnu, a dvadesetak minuta kasnije avion “Junajted erlajnsa” udario je u južnu kulu.

Obe kule bliznakinje sa po 110 spratova srušile su se za manje od dva sata, što je dovelo i do značajnog oštećenja okolnih zgrada.

Treći avion otet iznad Ohaja pao je na zapadnu stranu Pentagona što je dovelo do urušavanja zgrade.

Četvrti avion letio je u pravcu Vašingtona, ali se srušio u polje u Pensilvaniji, nakon što su putnici ušli u kabinu i borili se sa otmičarima za kontrolu.

U Svjetskom trgovinskom centru i okolini poginule su 2.753 osobe, u Pentagonu 184, a u Pensilvaniji 40.

Nakon napada SAD su zvanično pokrenule rat protiv terorizma i pritisak na Avganistan radi svrgavanja talibana koji su odbili zahtjev Vašingtona da protjeraju vođu Al kaide Osamu bin Ladena.

Bin Laden je odgovornost za napad 11. septembra preuzeo 2004. godine, a kao motiv je naveo podršku Izraelu i prisustvo američke vojske u Iraku i Saudijskoj Arabiji.

Sedam godina kasnije Bin Laden je ubijen u Pakistanu u raciji koju su sprovele američke snage.

Teroristički napad 11. septembra 2001. godine je među najznačajnijim događajima koji su se desili od početka 21. vijeka, u smislu opštih ekonomskih, socijalnih, kulturnih i vojnih posljedica koje su uslijedile u SAD i ostatku svijeta.

Na mjestu na kojem su se nalazile kule “bliznakinje” u Njujorku podignuto je spomen-obilježje žrtvama, a sazidan je i novi Svjetski trgovinski centar.

U NJujorku će danas nizom ceremonija biti obilježena 21 godina od terorističkih napada na SAD.

Ceremonija na mjestu gdje su bile zgrade Svjetskog trgovinskog centra počeće u 8.40 časova po lokalnom vremenu, a prisustvovaće joj potpredsjednik SAD Kamala Haris.

Tradicionalno će biti pročitana imena žrtava, te minutom ćutanja otada počast na lokacijama na kojima su avioni udarili u obje kule i zgradu Pentagona, te na mjestu u Pensilvaniji, gdje pao avion “Junajted erlajnza”.

Muzej u Njujorku biće zatvoren za javnost, osim za članove porodica žrtava terorističkog napada.

Memorijalni trg biće otvoren za javnost nakon 15.00 časova kada će ljudi moći da vide “počasno svjetlo” koje će gorjeti do ponoći.

Od sumraka do zore dva zraka koja simbolišu zgrade Svjetskog trgovinskog centra obasjavaće grad.

Zraci idu do šest kilometara u vis i postavljeni su tako da simbolišu oblik i prikaz dvije kule.

Svijet

PUCNJAVA U BEČU! Jedna osoba ubijena, svjedoci tvrde da bi napadač mogao biti Srbin

U turskom restoranu u bečkom okrugu Otakring u četvrtak uveče došlo je do pucnjave u kojoj je ubijen jedan Čečen, dok je drugi teško povrijeđen, prenose njemački mediji.

Svjedoci navode da bi napadač, za kojim policija i dalje traga, mogao biti Srbin, a istražioci navode da je on vjerovatno austrijski državljanin sa migrantskom pozadinom, prenose njemački mediji.

Takođe, u toku je potraga i za napadačevim saučesnikom.

Vjeruje se da je incidentu prethodila svađa, tokom koje je jedna osoba je navodno izvukla vatreno oružje i ispalila nekoliko hitaca na svoja dva “protivnika”.

Do incidenta je došlo oko 21:45 u baru u ulici Pajergase. Jedna od žrtava je preminula na mjestu događaja, a druga je teško ranjena. Motiv nije poznat.

Istragu je preuzela Bečka državna kriminalistička policija.

Pokrenuta je potraga velikih razmjera u nekoliko bečkih okruga.

Nastavi čitati

Svijet

Mask zaplesao sa robotom na bini, OBEĆAO SVIJET BEZ SIROMAŠTVA!

Na godišnjem sastanku kompanije Tesla u Ostinu, najbogatiji čovjek na planeti Ilon Mask (Elon Musk) priredio je pravi spektakl.

Okružen euforičnim akcionarima, Mask je zaplesao na bini zajedno sa humanoidnim robotom Optimusom – simbolom njegove vizije budućnosti u kojoj, kako tvrdi, „neće biti siromaštva, a svi ljudi će imati pristup najboljoj medicinskoj njezi“.

Mask je u obraćanju prisutnima rekao da vjeruje kako će kombinacija vještačke inteligencije, robotike i autonomne vožnje promijeniti način na koji čovječanstvo živi, radi i stvara bogatstvo.

„Optimus i AI će stvoriti svijet obilja. Svijet bez siromaštva“, rekao je Mask, prenosi The Nightly, dodajući da je to „nova knjiga budućnosti Tesle“.

Robot Optimus kompanije Tesla, prema najavama Ilona Maska, trebao bi koštati između 20.000 i 30.000 USD kada se proizvodnja skalira, dok bi proizvodni trošak u ranim fazama mogao biti oko 10.000 USD po jedinici. Komercijalna upotreba za industrijske i poslovne korisnike se očekuje već oko 2026. godine, dok datum široke potrošačke prodaje još nije definisan. Musk ističe da je cilj da robot bude pristupačniji od automobila, sa primjenom u proizvodnji, dostavi i ličnoj asistenciji.

Ples simbol promjene

Nekoliko trenutaka prije nego što je izrekao ovu poruku, Mask je zaplesao na bini dok su akcionari oduševljeno skandirali njegovo ime. Robot Optimus je potom počeo da oponaša njegove pokrete, a publika je to dočekala burnim aplauzom. Scena je ubrzo postala viralna, a mnogi su je protumačili kao najavu dubokog povezivanja Tesline budućnosti s razvojem humanoidne tehnologije.

„Druge skupštine akcionara su uspavanke, a naše su hit! Pogledajte ovo – nevjerovatno!“, našalio se Mask, aludirajući na euforičnu atmosferu u dvorani.

Najveći bonus u istoriji

Tokom istog događaja, akcionari su potvrdili njegov bonus vrijedan gotovo bilion dolara, što predstavlja najveći pojedinačni paket nagrađivanja u istoriji korporativnog svijeta. Više od 75 odsto akcionara podržalo je plan, iako su mu se usprotivili pojedini veliki investicioni fondovi, uključujući norveški državni fond i CalPERS, najveći američki penzioni fond.

Odobreni plan predviđa da Mask u narednih deset godina može ostvariti punu vrijednost paketa samo ako Teslina tržišna kapitalizacija poraste sa sadašnjih 1,4 biliona na 8,5 biliona dolara, i ako kompanija ispuni niz tehnoloških i poslovnih ciljeva.

Maskovi planovi: od robotaksija do kućnih robota

Mask je istakao da Tesla ne ulazi samo u novu fazu razvoja automobila, već u doba kada će roboti i autonomni sistemi preuzeti veliki dio fizičkog rada. Među njegovim ključnim ciljevima su:

komercijalno uvođenje milion samovozećih robotaksija,

prodaja milion robota Optimus,

i stvaranje ekosistema u kojem roboti obavljaju proizvodnju, dostavu i ličnu asistenciju.

Uprkos oduševljenju, dio analitičara smatra da je Mask suviše skrenuo pažnju s osnovnog posla Tesle – električnih automobila. „Njegova vizija nove knjige počinje s Optimusom, ali nema ni riječi o vozilima ni o realnim prodajnim rezultatima“, napisao je Džin Manster iz kompanije Deepwater Asset Management.

Kritike i istrage

Maskove tvrdnje o budućnosti stižu u trenutku kada američki regulatori i dalje istražuju Teslin sistem autonomne vožnje, nakon više incidenata u kojima su vozila prolazila kroz crvena svjetla ili završavala u suprotnim trakama. Neki od tih slučajeva završili su nesrećama s povrijeđenima.

Uprkos tome, Tesline akcije su u posljednjih šest mjeseci porasle više od 60 odsto, a investitori su ponovo pokazali povjerenje u Maskovu dugoročnu viziju. Analitičar Dan Ajvs iz firme Wedbush Securities ocijenio je da je „vrijednost Tesle vođena vještačkom inteligencijom tek počela da se otključava“.

Maskov cilj: svijet bez oskudice

Mask je ranije govorio da razvoj robota poput Optimusa predstavlja korak ka „budućnosti obilja“ u kojoj će mašine obavljati sav fizički rad, a ljudi se posvetiti kreativnim i naučnim djelatnostima. Ideju je dodatno ponovio i u Ostinu, ističući da „svako zaslužuje život dostojan čovjeka“ – poruku koja je izazvala oduševljenje pristalica, ali i skepsu među ekonomistima koji upozoravaju da bi masovna robotizacija mogla dovesti do gubitka miliona radnih mjesta.

Ipak, za Maska, to je samo početak „nove knjige“ koju piše Tesla – knjige u kojoj bi, kako on vjeruje, robot Optimus mogao biti ključ za svijet bez siromaštva.

Nastavi čitati

Svijet

POČETAK NOVE TRKE ZA ORUŽJEM: Kina ubrzano širi proizvodnju raketa

Od 2020. godine Kina provodi masivnu ekspanziju objekata povezanih s proizvodnjom raketa, čime jača sposobnost odvraćanja američkih snaga i afirmiše svoju dominaciju u regionu.

CNN je, kroz analizu satelitskih snimaka, mapa i vladinih obavještenja, otkrio da se više od 60% od 136 objekata vezanih za raketne snage proširilo, uključujući fabrike, istraživačke centre i testne poligone. U nekim slučajevima satelitski snimci čak pokazuju dijelove raketa.

William Alberque iz Pacific Foruma ističe: “Ovo je Kina koja se pozicionira kao globalna supersila. U početnim smo fazama nove trke oružjem. Kina već sprinta, priprema se za maraton.”

Modernizacija vojske i strateška raketna snaga
Od dolaska na vlast 2012. godine, Si Đinping ulaže milijarde u modernizaciju Narodne oslobodilačke vojske (PLA), s ciljem transformacije u svjetski priznat vojni aparat. Posebno je jačana Raketna snaga (PLARF), elitni odred koji nadgleda nuklearni i balistički arsenal Kine. Si je ovu silu opisao kao “temelj strateškog odvraćanja i nacionalne sigurnosti”.

Raketni arsenal i strategija prema Tajvanu
Proizvedene rakete ključne su za kinesku strategiju prema Tajvanu i odvraćanje američke mornarice, stvarajući tzv. “anti-access denial bubble” – zonu koja otežava američku podršku ostrvu. Stručnjak Decker Eveleth kaže: “Cilj je uništiti luke, baze i centre za snabdijevanje kako bi se spriječila pomoć Tajvanu.”

CNN je identifikovao 99 lokacija za proizvodnju raketa, od kojih je 65 prošireno. Analiza 37 baza Raketne snage pokazuje da je 22 od njih dobilo dodatni prostor u posljednjih pet godina.

Uticaj na globalnu bezbjednost i američke resurse
Eksplozivan rast kineske proizvodnje raketa dolazi u trenutku kada SAD imaju problema sa snabdijevanjem sofisticiranih odbrambenih sistema, uključujući THAAD. CNN navodi da je Kina ubrzala proizvodnju i jeftinih i skupih raketa, prateći lekcije iz sukoba u Ukrajini i optimizujući napad na osjetljive ciljeve kroz kombinaciju dronova i balističkih raketa.

David Santoro iz Pacific Foruma upozorava: “Već postoji hladni rat u svim domenima, a rizik od eskalacije u pravi sukob raste.”

Nastavi čitati

Aktuelno