Svijet
21 GODINA od jednog od NAJZNAČAJNIJIH DOGAĐAJA ovog vijeka
Danas se navršila 21 godina od terorističkih napada na SAD u kojima je poginulo oko 3.000 ljudi, dok je više od 25.000 povrijeđeno.
Teroristički napad na kule Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku i na zgradu Pentagona izveli su pripadnici Al kaide sa otetim putničkim avionima.
Devetnaest pripadnika Al kaide upali su u kabine četiri putnička aviona i, služeći se noževima za hartiju kao oružjem, preuzeli kontrolu.
Avion “Amerikan erlajnsa” uletio je u sjeverni toranj Svjetskog trgovinskog centra na donjem Menhetnu, a dvadesetak minuta kasnije avion “Junajted erlajnsa” udario je u južnu kulu.
Obe kule bliznakinje sa po 110 spratova srušile su se za manje od dva sata, što je dovelo i do značajnog oštećenja okolnih zgrada.
Treći avion otet iznad Ohaja pao je na zapadnu stranu Pentagona što je dovelo do urušavanja zgrade.
Četvrti avion letio je u pravcu Vašingtona, ali se srušio u polje u Pensilvaniji, nakon što su putnici ušli u kabinu i borili se sa otmičarima za kontrolu.
U Svjetskom trgovinskom centru i okolini poginule su 2.753 osobe, u Pentagonu 184, a u Pensilvaniji 40.
Nakon napada SAD su zvanično pokrenule rat protiv terorizma i pritisak na Avganistan radi svrgavanja talibana koji su odbili zahtjev Vašingtona da protjeraju vođu Al kaide Osamu bin Ladena.
Bin Laden je odgovornost za napad 11. septembra preuzeo 2004. godine, a kao motiv je naveo podršku Izraelu i prisustvo američke vojske u Iraku i Saudijskoj Arabiji.
Sedam godina kasnije Bin Laden je ubijen u Pakistanu u raciji koju su sprovele američke snage.
Teroristički napad 11. septembra 2001. godine je među najznačajnijim događajima koji su se desili od početka 21. vijeka, u smislu opštih ekonomskih, socijalnih, kulturnih i vojnih posljedica koje su uslijedile u SAD i ostatku svijeta.
Na mjestu na kojem su se nalazile kule “bliznakinje” u Njujorku podignuto je spomen-obilježje žrtvama, a sazidan je i novi Svjetski trgovinski centar.
U NJujorku će danas nizom ceremonija biti obilježena 21 godina od terorističkih napada na SAD.
Ceremonija na mjestu gdje su bile zgrade Svjetskog trgovinskog centra počeće u 8.40 časova po lokalnom vremenu, a prisustvovaće joj potpredsjednik SAD Kamala Haris.
Tradicionalno će biti pročitana imena žrtava, te minutom ćutanja otada počast na lokacijama na kojima su avioni udarili u obje kule i zgradu Pentagona, te na mjestu u Pensilvaniji, gdje pao avion “Junajted erlajnza”.
Muzej u Njujorku biće zatvoren za javnost, osim za članove porodica žrtava terorističkog napada.
Memorijalni trg biće otvoren za javnost nakon 15.00 časova kada će ljudi moći da vide “počasno svjetlo” koje će gorjeti do ponoći.
Od sumraka do zore dva zraka koja simbolišu zgrade Svjetskog trgovinskog centra obasjavaće grad.
Zraci idu do šest kilometara u vis i postavljeni su tako da simbolišu oblik i prikaz dvije kule.
Svijet
SPREMA SE DOGAĐAJ GODINE U MOSKVI! Evo koliko je pitanja stiglo Putinu za dva dana
S dolaskom zime većina nas instinktivno pojačava grijanje kako bi dom bio što topliji i ugodniji.
Ali, uz visoke cijene energenata važno je znati gdje toplina zapravo odlazi – i kako izbjeći nepotrebno trošenje.
Stručnjaci upozoravaju da mnogi od nas rade iste, vrlo česte greške koje podižu račune, a da toga uopšte nismo svjesni.
Stručnjak za energetsku učinkovitost Džejmi Burns ističe:
“Većina nas misli da se s grijanjem snalazi sasvim dobro, ali nekoliko sitnih navika može vam uštedjeti stotine evra godišnje”.
Dodaje i kako poznavanje vlastitog sistema grijanja može drastično uticati i na udobnost i na konačan iznos na računu.
Jedna od najčešćih grešaka je – zagrijavanje prostorija koje niko ne koristi.
To su najčešće dodatne sobe ili hodnici kroz koje samo prolazite. “Grijanje takvih prostora smanjuje protok topline tamo gdje je zaista trebate”, upozorava Džejmi, savjetujući da u takvim sobama jednostavno ugasite radijatore.
Drugi veliki problem su loše postavke termostata i neadekvatni vremenski rasporedi.
Stalno grijanje “na istom režimu”, bez zoniranja ili prilagođavanja prostorijama, troši puno više nego što mislimo.
Provjerite koje prostorije zaista trebate grijati i jesu li radijatori u ostalima isključeni i izvan rasporeda.
Za prostorije koje grijete ključno je spriječiti gubitak topline.
Toplina lako izlazi kroz nezaštićene poštanske sandučiće, dimnjake, tavanske otvore ili prozore s propuhom, pa čak i male korekcije mogu puno pomoći
“Cijene energije još su visoke, pa svaka mala optimizacija može napraviti veliku razliku”, zaključuje Burns.
“Ne radi se o skupim zahvatima, nego o pametnijem korištenju onoga što već imate. Nekoliko promišljenih prilagodbi može ovu zimu učiniti znatno ugodnijom – bez dodatnog troška.”, piše Večernji list.
Svijet
ORBAN “Evropa se sprema za rat sa Rusijom do 2030. godine, POSTOJI ODLUKA O TOME”
Evropa se priprema za rat sa Rusijom do 2030. godine, otkrio je premijer Mađarske Viktor Orban tokom sastanka aktivista vladajuće stranke u Kečkemetu.
Orban je dodao da se Mađarska zvanično suprotstavila takvoj odluci.
“Evropski lideri su odlučili da Evropa uđe u rat. Postoji odluka u vezi s tim. Zvanična pozicija je takva da moramo biti spremni na to do 2030. godine”, otkrio je Orban. “Mađarska tome kaže ‘ne’”, dodao je Orban za RT Balkan.
Orban je naglasio da se njegova zemlja nalazi u opasnosti i dodao da je njihov cilj da spriječe vojne akcije Evropske unije. Dodao je da Budimpešta ne može da se nosi sama sa kompletnom Evropskom unijom.
Nedavno je izjavio da, ukoliko prevlada volja Evropljana koji misle da rat treba da se nastavi i da ga treba riješiti na bojnom polju, a ne traženjem mira, rat bi mogao da se rasplamsa na teritoriji Starog kontinenta. Mađarski premijer najavio je i posjetu Rusiji u narednim danima.
PREPORUČENI SADRŽAJ
Svijet
U slučaju pljenidbe ruske imovine UGROŽEN I EVRO
Moguća konfiskacija zamrznute ruske imovine u EU mogla bi uticati na ulogu evra kao globalne rezervne valute, piše “Fajnenšel tajms”
List podsjeća da imovina denominirana u evrima čini oko 20 odsto deviznih rezervi koje drže centralne banke širom svijeta.
U tom pogledu evro je drugi po vrijednosti, odmah poslije američkog dolara, koji čini gotovo 60 odsto globalnih deviznih rezervi.
“Međutim, ako EU odluči da zaplijeni zamrznutu imovinu Rusije, centralne banke i privatni investitori počeće da sumnjaju da li se isplati kupovati evropske hartije od vrijednosti”, piše list.
Iako je Evropska centralna banka izrazila skepticizam u vezi sa šemom pljenidbe imovine, ukazujući na njene rizike, “Fajnenšel” je naveo da su pojedine zemlje EU, koje su se dugo tome protivile, promijenile svoj stav i sada podržavaju takav potez.
-
Svijet2 dana ago“ŠTA ĆETE SAD BEZ MOG GASA?!”: Putin šokirao Evropu, rekao šta im slijedi
-
Politika3 dana agoKRIŠTO PROZVALA HELEZA “On potkopava vrijednosti demokratskog društva”
-
Politika3 dana agoLUKAS PITA ELEKA: Zašto si poslao poklon Oriću (VIDEO)
-
Svijet3 dana agoKRALJ ČARLS: Spremni smo da sa Njemačkom podržimo Evropu “pred prijetnjom ruske agresije”
-
Hronika2 dana agoTUŽILAŠTVO PODIGLO OPTUŽNICU: Grupa graničnih policajaca i carinika tereti se za mito
-
Hronika3 dana agoPonovo uhapšen Zmaj od Šipova, BJEŽAO OD POLICIJE!
-
Svijet2 dana agoUPOZORENJE IZ BUDIMPEŠTE: Narednih dana se odlučuje da li će se rat proširiti na Evropu
-
Banjaluka3 dana agoSTANIVUKOVIĆ ČESTITAO SLAVU HILANDARU: “Neka ovaj sveti dan donese mir, snagu i blagoslov”
