Connect with us

Svijet

21 GODINA od jednog od NAJZNAČAJNIJIH DOGAĐAJA ovog vijeka

Danas se navršila 21 godina od terorističkih napada na SAD u kojima je poginulo oko 3.000 ljudi, dok je više od 25.000 povrijeđeno.

Teroristički napad na kule Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku i na zgradu Pentagona izveli su pripadnici Al kaide sa otetim putničkim avionima.

Devetnaest pripadnika Al kaide upali su u kabine četiri putnička aviona i, služeći se noževima za hartiju kao oružjem, preuzeli kontrolu.

Avion “Amerikan erlajnsa” uletio je u sjeverni toranj Svjetskog trgovinskog centra na donjem Menhetnu, a dvadesetak minuta kasnije avion “Junajted erlajnsa” udario je u južnu kulu.

Obe kule bliznakinje sa po 110 spratova srušile su se za manje od dva sata, što je dovelo i do značajnog oštećenja okolnih zgrada.

Treći avion otet iznad Ohaja pao je na zapadnu stranu Pentagona što je dovelo do urušavanja zgrade.

Četvrti avion letio je u pravcu Vašingtona, ali se srušio u polje u Pensilvaniji, nakon što su putnici ušli u kabinu i borili se sa otmičarima za kontrolu.

U Svjetskom trgovinskom centru i okolini poginule su 2.753 osobe, u Pentagonu 184, a u Pensilvaniji 40.

Nakon napada SAD su zvanično pokrenule rat protiv terorizma i pritisak na Avganistan radi svrgavanja talibana koji su odbili zahtjev Vašingtona da protjeraju vođu Al kaide Osamu bin Ladena.

Bin Laden je odgovornost za napad 11. septembra preuzeo 2004. godine, a kao motiv je naveo podršku Izraelu i prisustvo američke vojske u Iraku i Saudijskoj Arabiji.

Sedam godina kasnije Bin Laden je ubijen u Pakistanu u raciji koju su sprovele američke snage.

Teroristički napad 11. septembra 2001. godine je među najznačajnijim događajima koji su se desili od početka 21. vijeka, u smislu opštih ekonomskih, socijalnih, kulturnih i vojnih posljedica koje su uslijedile u SAD i ostatku svijeta.

Na mjestu na kojem su se nalazile kule “bliznakinje” u Njujorku podignuto je spomen-obilježje žrtvama, a sazidan je i novi Svjetski trgovinski centar.

U NJujorku će danas nizom ceremonija biti obilježena 21 godina od terorističkih napada na SAD.

Ceremonija na mjestu gdje su bile zgrade Svjetskog trgovinskog centra počeće u 8.40 časova po lokalnom vremenu, a prisustvovaće joj potpredsjednik SAD Kamala Haris.

Tradicionalno će biti pročitana imena žrtava, te minutom ćutanja otada počast na lokacijama na kojima su avioni udarili u obje kule i zgradu Pentagona, te na mjestu u Pensilvaniji, gdje pao avion “Junajted erlajnza”.

Muzej u Njujorku biće zatvoren za javnost, osim za članove porodica žrtava terorističkog napada.

Memorijalni trg biće otvoren za javnost nakon 15.00 časova kada će ljudi moći da vide “počasno svjetlo” koje će gorjeti do ponoći.

Od sumraka do zore dva zraka koja simbolišu zgrade Svjetskog trgovinskog centra obasjavaće grad.

Zraci idu do šest kilometara u vis i postavljeni su tako da simbolišu oblik i prikaz dvije kule.

Related Topics:

Svijet

STVARA SE ČVRST SAVEZ! Putin ide u posjetu Indiji 4. i 5. decembra

Predsjednik Rusije Vladimir Putin posetiće Indiju 4. i 5. decembra, saopštio je pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov.

Ušakov je rekao da će Putin i Modi održati zvanične razgovore 5. decembra, a neformalno će se sastati 4. decembra. Nakon razgovora, Putin i Modi će izdati zajedničko saopštenje i odobriti program ekonomske saradnje između dvije zemlje do 2030. godine.

Tokom posjete planirano je i potpisivanje 10 međuvladinih dokumenata i više od 15 komercijalnih sporazuma.

Ruskog predsjednika će u Indiju pratiti sedam ministara, među kojima su ministar odbrane Andrej Belousov, ministar finansija Anton Siluanov, ministar poljoprivrede Oksana Lut, ministar ekonomskog razvoja Maksim Rešetnjikov i ministar zdravlja Mihail Muraško.

U delegaciji će biti i direktor Centralne banke Rusije Elvira Nabiulina, kao i urednik međunarodne medijske grupe “Rusija sevodnja”, čiji je Sputnjik dio, i televizijskog kanala RT Margarita Simonjan.

Ušakov je dodao da će dvojica lidera prisustvovati plenarnoj sjednici rusko-indijskog poslovnog foruma 5. decembra, na kojem će učestvovati 150 vodećih ličnosti iz poslovnih zajednica Rusije i Indije.

Putin će, takođe, zajedno sa Margaritom Simonjan, prisustvovati ceremoniji puštanja u rad televizijskog kanala RT Indija.

– Naš predsjednik će se obratiti publici kanala kratkim pozdravnim govorom – dodao je Ušakov.

RTRS

Nastavi čitati

Svijet

RUTE NE ODUSTAJE “NATO će nastaviti da šalje oružje Kijevu”

NATO će nastaviti da šalje oružje Ukrajini, uprkos tome što je izaslanik američkog predsjednika Stiven Vitkof održao važne razgovore u Moskvi, izjavio je generalni sekretar Alijanse Mark Rute.

On je pred sastanak ministara spoljnih poslova članica NATO-a u Briselu rekao da je jučerašnji sastanak Vitkofa sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi važan i da će biti još takvih koraka, ali da on neće komentarisati svaki korak ka konkretnim postupcima.

Rute je pozdravio napore koje Vašington ulaže u postizanje mira u Ukrajini i naglasio da će Alijansa koordinisati svoje postupke sa SAD, prenio je TASS. Međutim, on je najavio da će članice NATO-a do kraja mjeseca kupiti američko oružje za Kijev u vrijednosti od pet milijardi evra, te da će u sljedećoj godini, uz direktno slanje oružja, dostići nivo finansiranja Kijeva od milijardu evra mjesečno.

Nastavi čitati

Svijet

NEKOM RAT, NEKOM BRAT! Glavni pregovarač Ukrajine ima ČETIRI VILE U MAJAMIJU?

Šef ukrajinske delegacije za pregovore o američkom mirovnom planu i sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov ima američko državljanstvo i četiri vile u Majamiju, navode ruski portali. Isti izvor ukazuje da su ove vile četiri argumenta za popustljivost, poput vraćanja klauzula koje su izbrisane iz mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa, a jedna od njih tiče se ukrajinskih granica.

Ruski mediji navode da se postavlja pitanje da li će doći do trgovine – vile u zamjenu za teritoriju?

U žiži interesovanja ruskih medija je i odluka Trampa da povuče sve izvršne naredbe bivšeg šefa Bijele kuće Džozefa Bajdena koje nisu potpisane rukom, već takozvanom automatskom olovkom.

Riječ je o 92 odsto svih naredbi Trampovog prethodnika i logično je pretpostaviti da se neke od njih odnose i na “ukrajinski korpus”, odnosno na sankcije Rusiji.

Povučena izvršna naredba 14024 iz 2021. godine dala je američkim državnim organima mandat da uvode sankcije protiv pojedinaca i organizacija uključenih u “zlonamjerne strane aktivnosti”, odnosno omogućila je uvođenje sankcija protiv velikih ruskih banaka i kompanija.

Izvršna naredba 14071 od 6. aprila 2022. godine uvela je zabranu novih investicija i pružanja određenih usluga Rusiji, dok je naredba 14067 blokirala sredstva pojedinaca i entiteta uključenih u priznavanje i podršku Donjeckoj i Luganskoj Republici.

(Srna) Foto: AP/Tanjug

Nastavi čitati

Aktuelno