Bosna i Hercegovina je u četiri mjeseca ove godine imala 3,97 milijardi KM spoljnotrgovinskog deficita, pokazuju zvanični rezultati Agencije za statistiku BiH.

Ovo praktično znači da je bh. uvoz za mjesec dana veći milijardu konvertibilnih maraka u odnosu na izvoz domaćih proizvoda u istom periodu.

Koliko su ovo poražavajući podaci govori to da ako se ovaj trend nastavi tokom cijele godine, Bosna i Hercegovina će imati 12 milijardi KM deficita u robnoj razmjeni.

Iz Agencije za statistiku BiH su naveli da je u periodu januar – april 2024. godine izvoz iznosio pet milijardi i 320 miliona KM, što je za 8,3% manje nego u istom periodu 2023. godine.

“Uvoz je iznosio devet milijardi i 291 milion KM, što je za 5,6% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 57,3%, dok je spoljnotrgovinski robni deficit bio tri milijarde i 971 milion KM”, piše u ovim podacima državne Agencije za statistiku.

Dodaje se da je izvoz u zemlje CEFTA iznosio 847 miliona KM, što je za 24,7% manje nego u istom periodu 2023. godine, dok je uvoz iznosio milijardu i 27 miliona KM, što je za 1,2% više nego u istom periodu prethodne godine.

“Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 82,5%”, stoji u ovim podacima.

Što se tiče spoljnotrgovinske razmjene sa zemljama EU, izvoz je iznosio tri milijarde i 960 miliona KM, što je za 7% manje nego u istom periodu 2023. godine.

S druge strane, uvoz u četiri mjeseca ove godine je bio vrijedan pet milijardi i 542 miliona KM, što je za 6,3% više nego u četiri mjeseca prethodne godine. “Pokrivenost

uvoza izvozom je iznosila 71,5 odsto”, ističe se u podacima.

Ekonomista Bojan Lučić kazao je za “Nezavisne novine” da u našem izvozu dominiraju resursno intenzivni proizvodi, poluproizvodi i komponente u segmentu auto-industrije.

“Oporavak proizvodnje u EU i rast realne tražnje koji nastaje kao rezultat smanjene inflacije kreiraće uslove koji će rezultirati povoljnim trendom za naš izvoz. Jasno, ukoliko se trend smanjenja izvoza nastavi, to će svakako dovesti do negativnih efekata. Smanjenje izvoza dovodi do pada prihoda, a utiče i na zapošljavanje i privredni rast”, navodi Lučić.

Prema njegovim riječima, izvoz je uvijek veliki izazov i pokrivenost uvoza izvozom je značajna kategorija kojoj se mora posvetiti pažnja.

“Jačanje konkurentnosti domaćih proizvoda na međunarodnom tržištu, diverzifikacija izvoznih proizvoda i tržišta, poboljšanje poslovnog okruženja za privlačenje stranih ulaganja, te podrška razvoju inovacija i tehnološkog napretka u industriji su samo neke od strategija koje nam stoje na raspolaganju kako bismo prevazišli navedene probleme”, objasnio je Lučić.

Slaviša Raković, ekonomski analitičar, smatra da su podaci unutar zadatih i možda više govore o nedostatku investicija i sposobnosti za razvoj privrednih aktivnosti.

“S te strane, gledano postoji ozbiljan problem koji se tiče i srednjoročne i dugoročne političke situacije i perspektiva, kao i pitanja ukupnog ambijenta za investicije koji ne donosi željeni rezultat”, naglasio je Raković.

Podsjećamo, kako je prije nekoliko dana saopšteno iz Savjeta ministara BiH, ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine u prošloj godini iznosila je 44,47 milijardi KM.

Tada je navedeno da je vrijednost uvezene robe iznosila 27,77 milijardi KM, a izvezene 16,70 milijardi KM, što znači da je spoljnotrgovinski deficit za prošlu godinu iznosio 11,07 milijardi KM.