Connect with us

Politika

PROGUTALI ŽABU, OPET! Zašto je vlast u Srpskoj odustala od donošenja zakona o “STRANIM AGENTIMA”

Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatiji kao zakon o “stranim agentima” povučen je iz skupštinske procedure na zahtjev ministra pravde Republike Srpske Miloša Bukejlovića.

Navedeno zakonsko rješenje, koje je prethodnih mjeseci predstavljalo povod za žestoke polemike između vlasti, opozicije i nevladinog sektora u Srpskoj, sa prekjučerašnjeg dnevnog reda Narodne skupštine Republike Srpske povučeno je bez ikakvog obrazloženja.

Nakon povlačenja predloženog zakona, javnosti se preko društvenih mreža obratio predsjednik Srpske, Milorad Dodik, navodeći da je dogovoreno sa Vladom Republike Srpske i poslanicima vladajuće koalicije da se zakon povuče kako bi, prema njegovim riječima, bio “dodatno usaglašen sa zakonima koje imaju i primjenjuju pojedine evropske zemlje”, te, kako je naveo, “bio usklađen s evropskom pravnom praksom”.

– Prijedlog je povučen na dodatno usaglašavanje i u dogledno vrijeme će biti vraćen u ponovnu proceduru – objavio je Dodik na društvenim mrežama.

Inače, zanimljivo je da je lider SNSD i aktuelni predsjednik Srpske usvajanje pomenutog zakona najavljivao još od 2022. godine, navodeći da skoro identičan zakon već postoji u SAD. Nakon toga je Narodna skupština Republike Srpske 28. septembra prošle godine usvojila nacrt ovog zakona, poslije čega je došlo do brojnih osuda tog zakona od nevladinog sektora, predstavnika međunarodne zajednice, kao i opozicionara u Srpskoj.

Štazi i KGB
Zakonom se, inače, predviđala posebna prismotra i mogućnost zabrane rada za NVO koje se finansiraju iz inostranstva, zabrana njihovih političkih aktivnosti, te isticala potreba za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja tih organizacija. Kao “agenti stranog uticaja” definisane su neprofitne organizacije koje pomažu strani subjekti, a koje se bave političkim djelovanjem ili političkim aktivnostima, uticajem na javno mnjenje, kao i one koje “narušavaju integritet i Ustav Republike Srpske”.

Zbog čega je aktuelna vlast u Srpskoj naprasno odustala od usvajanja navedenog zakona pitali smo za mišljenje predstavnike opozicije, kao i čelnike pojedinih NVO koje godinama djeluju na području Republike Srpske.

Poslanik Liste Za pravdu i red u Narodnoj skupštini RS, Đorđe Vučinić, za Srpskainfo kaže da sam postupak ministra pravde Miloša Bukejlovića, koji je bez obrazloženja povukao zakon na kojem se mjesecima gradila kampanja vladajuće koalicije, dovoljno govori o čitavom prijedlogu tog zakona.

– Vjerujem da ni sam ministar nema pojma zašto je predložen taj zakon, kao ni zašto je obustavljen – kaže Vučinić za naš portal.

Smatra da na ovakvu odluku veliki uticaj ima međunarodna zajednica jer je, kako tvrdi, očigledno pređena “crvena linija” koja to nije smjela da bude.

– Ono što smo vidjeli od Dodika koji najavljuje neke dopune tog zakona i da navodno nije bio dovoljno dobar, plašim se da ima uzročno-posljedičnu vezu s našim prijedlogom kada smo na satiričan način ukazali na devijantnost tog rješenja, odnosno kada smo mi iz Liste Za pravdu i red predložili naš zakon o stranim agentima, gdje smo dodali da taj krug ne treba da obuhvati samo NVO, već i fizička lica, lokalnu samoupravu, Vladu Republike Srpske, javne službe i preduzeća – kaže Vučinić.

Tim prijedlogom, kako dodaje, predviđeno je formiranje jedne agencije koja bi vodila računa o stranim agentima i koja bi funkcionisala kao “Štazi” iz nekadašnje Istočne Njemačke ili sovjetski KGB.

– Tako da se plašim da će Dodik otići u tom pravcu. Šalu na stranu, mislim da je sve ovo dio plana i zavrtanja ušiju od strane stranaca, zbog čega vlast nije smjela da ide dalje s tim prijedlogom – ističe Vučinić za naš portal.

Vladari iz sjenke
Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj, Branko Todorović, takođe smatra da je “neko vrlo moćan” uticao na vlast u Republici Srpskoj da prolongira donošenje navedenog zakona.

– Svima je jasno da je vrh vlasti u Republici Srpskoj ucijenjen i da im je neko rekao: “Ako vi donesete ovo, onda ćemo mi uraditi ono”. Pokazalo se da vlast u Srpskoj nema svoju autonomiju ni ozbiljnost i da postoji neprimjerena improvizacija u institucijama Republike Srpske – kaže Todorović za Srpskainfo.

Podsjeća da je vlast, praktično sve do juče, više nego ostrašćeno i beskompromisno poručivala da tim zakonom žele da uvedu red u djelovanje nevladinog sektora, a sada je, prema njegovim riječima, pogazila sve što je pričala posljednjih godinu dana.

– Time se pokazalo da neko iz sjenke upravlja mnogim procesima u Republici Srpskoj i da neko nad njima ima moć. To je još gore saznanje za obične građane nego što je postojanje autokratske vlasti – ističe Todorović.

Između ostalog, on ocjenjuje da sve ljude u Republici Srpskoj “treba da brine nepredvidivo i nelogično ponašanje vlasti u procesu donošenja različitih odluka”.

– Prvo, bilo je nelogično i nenormalno da vlast uopšte donosi takav zakon jer nikad u zadnjih 20 ili 30 godina nije se desio slučaj da je bilo koja NVO, posebno one koje se finansiraju međunarodnim novcem i koje moraju ispunjavati visoke standarde transparentnosti i funkcionisanja, ogriješile o bilo koji zakon Republike Srpske i BiH. Samim tim, bilo je nevjerovatno da je nekome u vlasti palo na pamet da donosi takav zakon – kaže Todorović.

Takođe, kako dodaje, bilo je nelogično i nerazumno da se takav zakon predlaže i donosi jer, kako tvrdi, nanosi ogromnu štetu Republici Srpskoj, legitimišući je kao entitet autokratije, samovlašća, odusustva demokratije i kršenja ljudskih i građanskih prava.

– Kad je već došlo do toga da je takav zakon predložen, da je prošao javnu raspravu i ušao u Narodnu skupštinu, onda se pokazala neprimjerena neozbiljnost poslanika vladajuće koalicije, neozbiljnost same Narodne skupštine, kao i Vlade Republike Srpske. Treba da se stide toga da već godinu dana troše ogromnu energiju, resurse i vrijeme, te da se pokreće čitava medijska mašinerija da bi takav zakon bio donijet, a onda se pokazalo kako funkcionišu institucije Republike Srpske – zaključuje Todorović.

Related Topics:

Politika

BIH SE PRIDRUŽILA DO SADA NAJVEĆEM PAKETU SANKCIJA EU PROTIV RUSIJE: Na crnoj listi 1.500 lica i firmi, ali primjena ponovo pod znakom pitanja

Bosna i Hercegovina zvanično se uskladila sa novim, dosad najobimnijim paketom sankcija Evropske unije usmjerenim protiv Ruske Federacije. Ovaj paket direktno pogađa jezgro ruske vojne mašinerije, stavljajući na crnu listu više od 1.500 fizičkih lica i preduzeća povezanih sa agresijom na Ukrajinu.

Savjet Evropske unije saopštio je da se ukupno devet zemalja van bloka pridružilo ovim restriktivnim mjerama: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija, Ukrajina, Moldavija, Norveška, Island i Lihtenštajn.

„Ove države će obezbijediti da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom odlukom Savjeta. Evropska unija prima na znanje ovu obavezu i pozdravlja je”, navedeno je u zvaničnom saopštenju iz Brisela.

Ovim proširenjem, ukupan spisak sankcionisanih pod okriljem EU narastao je na impresivnih 2.941 pojedinca i 1.835 pravnih subjekata.

Direktni udar na vojnu industriju vrijednu 20 milijardi evra
Novi paket sadrži imena 826 preduzeća i 743 pojedinca, a definisan je na osnovu internih dokumenata Vlade Ruske Federacije o dodjeli subvencija vojno-industrijskom sektoru.

Prema odluci koju potpisuje šefica diplomatije EU Kaja Kalas, mjere su odgovor na intenzivirane napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu, a fokus je stavljen na proizvođače i dobavljače srednjeg nivoa koji zapošljavaju preko 250.000 ljudi i generišu godišnji promet od najmanje 20 milijardi evra.

Riječ je o kompanijama koje obezbjeđuju ključne komponente za napredne sisteme naoružanja — projektile, bespilotne letjelice i vojne avione:

Elektronika i mikrotehnologija: Poluprovodnici, integrisana kola i namjenski računari;

Sistemi veze: Radari, antene i primopredajnici;

Vojna oprema: Avijacijski, satelitski i raketni sistemi, optika, navigacija, municija i eksplozivi.

Potpis u Briselu, blokada na terenu: Zašto BiH ne sprovodi obaveze?
Iako se BiH formalno redovno pridružuje deklaracijama i paketima Evropske unije preko svojih diplomatskih predstavnika, u praksi se sankcije gotovo uopšte ne implementiraju.

Glavni razlog leži u političkom vetu iz Republike Srpske. Vlasti u Banjaluci, predvođene rukovodstvom SNSD-a i bivšim predsjednikom Miloradom Dodikom, u kontinuitetu odbijaju da daju saglasnost u Savjetu ministara BiH za operativno provođenje restriktivnih mjera prema Moskvi.

Zbog tog institucionalnog zastoja:

Ruske kompanije i sankcionisani subjekti nesmetano nastavljaju poslovanje, pretežno na teritoriji Republike Srpske;

Zabilježeni su brojni ulasci lica sa međunarodnih potjernica i crnih listi.

Najdrastičniji primjer predstavlja slučaj Mihaila Zvinčuka, osnivača ruske propagandne mreže Rybar, koji je boravio u BiH tokom opštih izbora bez ikakvog zadržavanja od strane nadležnih službi, da bi samo dva dana nakon napuštanja zemlje bio uhapšen u Crnoj Gori upravo na osnovu sankcija koje je Podgorica, za razliku od Sarajeva, sprovela u praksi.

Nastavi čitati

Politika

GUŠE SE U DUGU OD 3 MILIONA, A SPISKALI MILION NA REKLAME! Skandalozan sunovrat „HE na Drini“

“Hidroelektrane na Drini”  i preduzeća kojima upravljaju, povećali su gubitak za gotovo 700.000 maraka na kraju trećeg kvartala ove godine, ali gomilanje gubitka nije ih spriječilo da kao monopolsko preduzeće tokom godine milione troše na reklame i propagandu.

Riječ je o izvještaju kojim su obuhvaćeni i HE “Bistrica”, te hotel “Komsar” Rudo, prema kojem im se gubitak sa prošlogodišnjih 2,5 miliona KM povećao na 3,18 milion maraka na kraju trećeg kvartala ove godine.

Njihovi ukupni prihodi povećali su se sa oko 27 miliona KM koliko su imali na kraju trećeg kvartala prošle godine, na ovogodišnjih 29,1 milion maraka, piše Capital.

S druge strane, rasli su im i rashodi i to sa 29,5 koliko su rashodovali u ovom periodu lani na 32,3 miliona maraka na kraju trećeg kvartala ove godine.

Sudeći prema zvaničnim izvještajima, smanjili su i broj radnika i to sa 437 koliko su zapošljavali prošle godine na 428 zaposlenih u posmatranom periodu ove godine.

Ako posmatramo odvojeni izvještaj koji prikazuje poslovanje samo u HE na Drini vidimo da je ovo preduzeće povećalo gubitak za 618.989 KM, što govori da su za ovakav poslovni rezultat najvećim dijelom odgovorni oni sami.

 

 

Inače, na reklamiranje svog monopolskog položaja nisu štedjeli te su za te svrhe izdvojili gotovo milion maraka.

HE na Vrbasu u plusu gotovo pet miliona KM

U trenutku kada se HE na Drini guše u gubicima, Hidroelektrane na Vrbasu ne samo da su zadržale dobit s kraja trećeg kvartala prošle godine nego su je i povećale.

Konkretno, lani su bili u plusu 4,8 miliona KM dok im je na kraju trećeg kvartala ove godine profit iznosio 4,93 miliona maraka.

Prihodi su im rasli sa 17,8 miliona KM koliko su iznosili u ovom periodu lani, na 18,1 milion maraka na kraju trećeg kvartala ove godine.

Porasli su im i rashodi i to sa 12,9 miliona KM na 13,2 miliona maraka.

Broj zaposlenih im se nije značajnije mijenjao.

I dok jedni posluju u minusu, drugi u plusu, treći ne dostavljaju finansijske izvještaje.

Tako Hidroelektrane na Trebišnjici (HET) nisu dostavile svoje finansijske izvještaje za treći kvartal ove godine iako su imale obavezu da to urade do kraja oktobra.

Ako posmatramo njihov polugodišnji finansijski izvještaj za ovu godinu, vidimo da su značajno povećali dobit i to sa 1,3 miliona KM prošle na 5,5 miliona maraka na polugodištu ove godine.

Nastavi čitati

Politika

„DŽABA GALAMITE, NEĆU DATI OSTAVKU!“ Pukao film lideru SDS-a! Otvorio karte o saboterima na izborima i poručio im da novac traže od Milorada!

Branko Blanuša, lider SDS-a, kritikovao je stranačke, kako je naveo, galamdžije, te dodao: da su pojedinci u SDS radili u toku kampanje koliko sada galame na društvenim mrežama, rezultat SDS-a bi bio puno bolji.

“Rekao sam da se neću kandidovati na sljedećoj skupštini i da moja ostavka nije problem, ali tek kada se vidi šta je ko radio u kampanji i prije nje i kakav je rezultat ko ostvario.

Bez obzira na ove riječi orkestar se udružio i ne staje sa svojom galamom. I to baš odabrana grupa. Neću spominjati imena, ali prepoznaće se, jer se takvi lako prepoznaju”, naveo je Blanuša na društvenim mrežama.

Šta zamjera stranačkim kolegama?

Jedni su, kako je dodao, ostvarili loš rezultat i kao kandidati na listi, ali i odbori čiji su predsjednici.

“Za to im je kriv predsjednik Stranke. Taj predsjednik i Marinko Božović su jedini bili koji su ih od funkcionera obišli van zvaničnih tribina razgovarali sa njima i finansijski ih pomogli za izbore”, naveo je Blanuša.

 

 

Drugom je, kako je dodao, opet bilo bitno da se pozicionira na listi i uzme mandat.

“U kampanji je radio samo za sebe i dobro. Eto dobio je šta je htio, ali to mu nije dovoljno, pa hoće da bude predsjednik SDS-a”, naveo je lider SDS-a. Kako je dodao, ima skupština Stranke, “pa kandiduj se. Možda se to i ostvari”.

Ko je u stranci najglasniji?

“Najglasnija je jedna ‘gospođica’ koja se nije ni javila, a ni radila ništa u toku cijele kampanje, ali sada najviše brine za Stranku. Nije ni čudo, jer na račun SDS-a ima savjetničke pozicije, angažovanje na projektima, ugovore o dijelu. Posla nema, ali para ima”, poručio je Blanuša.

 

Ko su mogući kandidati za novog lidera SDS-a?

“Prije toga nije ga interesovala ni Stranka, ni njeni organi, ni odluke, ni gradski odbor kojeg nema šest godina. A u kampanji je radio protiv svojih stranačkih kolega, protiv kandidata za srpskog člana Predsjedništva i podržavao kandidata druge stranke da bi se pokazao velikim i svemoćnim. Valjda sve to tako treba”, naveo je Blanuša.

Da li razmišlja o ostavci?

Nakon toga je poručio: džaba galamite na društvenim mrežama. Neće, poručuje, dati ostavku zbog njihove galame koliko god to činili. Imaju, poručio je, organi Stranke.

“Na njima se to raspravlja, a rekao sam to na početku – moja ostavka je najmanji problem. Sada nema u Stranci novca ni za zaposlene, ni za zakup prostora. Valjda i ti ljudi treba da žive i hrane svoje porodice. Galamdžije pokažite se sada, nađite novac, pa budite veliki. Ili urgirajte kod Milorada, ili Zore i da se pusti tranša iz budžeta koja pripada SDS-u. Pozdraviću to. Ja kada sam to učinio bio je to smrtni grijeh. Siguran sam da SDS-u trebaju promjene, a o tome treba da odlučuju organi Stranke, a ne galamdžije na društvenim mrežama”, rekao je Blanuša.

Nastavi čitati

Aktuelno