Connect with us

Region

TRAJALO 78 DANA: Prije 25 godina prekinuto je NATO bombardovanje

NATO bombardovanje SR Jugoslavije okončano je na današnji dan, prije četvrt vijeka.

Prestanku NATO bombardovanja SR Jugoslavije 10. juna 1999, prethodilo je donošenje Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN. Posljednji projektili ispaljeni na tadašnju SRJ, pali su 10. juna 1999. u zoni sela Kololeč, kod Kosovske Kamenice, u 13:30. Na kasarnu u Uroševcu posljednji projektil pao je u 19:35. Bio je to 79. dan NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju, koja je počela 24. marta 1999, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti Ujedinjih Nacija.

Dan ranije, 9. juna, predstavnici VJ i NATO-a potpisali su u Kumanovu Vojno-tehnički sporazum, kojim je precizirano povlačenje snaga VJ sa Kosova i ulazak međunarodnih trupa u pokrajinu. Istoga dana, stalni savjet NATO-a na sjednici u Briselu odobrio je sporazum koji su u Kumanovu potpisali predstavnici jugoslovenske vojske i međunarodnih snaga bezbjednosti. Savjet je od komandanta NATO snaga za Evropu Veslija Klarka zatražio da “verifikuje početak povlačenja jugoslovenskih snaga sa Kosmeta”, što je ubrzo i učinjeno, a zatim je u Savjetu bezbjednosti UN donijeta Rezolucija 1244.

Do prekida vazdušne intervencije došlo je poslije uspješno okončane diplomatske misije predsjednika Finske Martija Ahtisarija i bivšeg premijera Rusije Viktora Černomirdina. Tadašnji predsjednik SRJ Slobodan Milošević, početkom juna prihvatio je njihov plan za razmještanje međunarodnih trupa na Kosovu, a potom su taj dogovor prihvatili poslanici Skupštine Srbije. Vojska i policija povukle su se sa Kosova i Metohije poslije donošenja rezolucije UN, a prvi pripadnici međunarodnih snaga ušli su na teritoriju pokrajine 12. juna 1999. godine.

Ruske mirovne snage
Na Kosovo i Metohiju je prvi stigao ruski konvoj iz sastava mirovnih snaga UN, koji je ušao 12. juna u 1 i 30 časova u centar Prištine, a potom nastavio prema Kosovu Polju i aerodromu Slatina. Istog jutra, nešto poslije pet časova, sa teritorije Makedonije na Kosmet su, u okviru mirovne misije UN, ušli prvi britanski vojnici. Granicu kod mjesta Blace prvo su, u šest transportnih helikoptera, prešli britanski padobranci i pripadnici jedinice Gurka, a neposredno zatim, na teritoriju južne srpske pokrajine ušle su kolone britanskih i francuskih vojnih vozila.

Prvi kontingent od oko 800 njemačkih vojnika u sastavu Kfor-a ušao je oko podne istoga dana na Kosmet sa makedonske teritorije kod Blaca, zajedno sa britanskim trupama. U sastavu Kfora na Kosovo i Metohiju razmješteno je 37.200 vojnika iz 36 država, a u proteklom periodu taj broj je znatno smanjen.

NATO napadi na SRJ počeli su 24. marta 1999. godine oko 20 sati na osnovu naređenja tadašnjeg generalnog sekretara NATO-a Havijera Solane. Do napada je došlo poslije niza neuspješnih pregovora o rješavanju krize na Kosovu i Metohiji, održanih u Rambujeu i Parizu, februara i marta 1999. godine.

U napadima koji su trajali 11 nedjelja poginulo je između 1.200 i 2.500 ljudi, a pričinjena materijalna šteta, u zavisnosti od procjena, kretala se oko sto milijardi dolara. U bombardovanju, koje je trajalo 78 dana, teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture.

Region

OGLASILI SE HRVATI! “Usvajanje Rezolucija o Jasenovcu ugrožava evropski put Crne Gore”

Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Hrvatske oglasilo se nakon što je Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen.

U saopštenju se navodi da Hrvatska žali što je Crna Gora odlučila zanemariti pozive Hrvatske da ne politizuje žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na bilateralne odnose i evropski put Crne Gore.

– Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirenja, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije – stoji u saopštenju.

Ministarstvo je dalje navodi da je motiv za donošenje ove rezolucije povezan sa nedavnom usvojenom rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, što, prema njima, pokazuje namjeru relativizacije UN-ove rezolucije o genocidu u Srebrenici.

– Ovaj postupak Crne Gore ne može se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku niti je u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Evropskoj uniji – dodaje se u saopštenju.

Ministarstvo je podsjetilo da su dobrosusjedski odnosi ključni elementi procesa proširenja EU te stabilizacije i pridruživanja, naglašavajući da je Crna Gora u posljednjem pozitivnom izvještaju o ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR) obećala suzdržanost od aktivnosti koje bi mogle narušiti odnose sa Hrvatskom.

Saopštenje završava podsjećanjem da je Crna Gora dužna da pokađe napredak u procesuiranju ratnih zločina, uključujući odgovornost za zločine počinjene tokom navodne agresije na Hrvatsku, posebno napad na Dubrovnik i zločine u logoru “Morinj”, te da pruži pravedne naknade za bivše logoraše.

– Uzimajući u obzir stvarnu svrhu ovog čina Skupštine Crne Gore, kojim se Crna Gora stavila u položaj koji Republika Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, Republika Hrvatska zadržava pravo da reaguje na odgovarajući način – zaključuje Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske.

Podsjećamo, Hrvatska je ranije najavila žestoku reakciju ako se rezolucija usvoji, upozorivši da bi to moglo usporiti EU integracije Crne Gore i negativno uticati na dosadašnje odnose.

Agencije

Nastavi čitati

Region

“Važna odluka na Vidovdan” Crna Gora usvojila Rezoluciju o GENOCIDU U JASENOVCU

Skupština Crne Gore usvojila je Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen.

Glasala su 42 poslanika, 41 za, jedan protiv, uzdržanih nije bilo.

Kao predlagač, čelnik parlamenta Andrija Mandić rekao je da sa ponosom može da kaže da je Crna Gora prva država na planeti koja se na ovakav način ponijela prema Jasenovcu, prenosi RTCG.

“Ovo je rezultat naše ideje i našeg dogovora. Niko se nije miješao sa strane”, rekao je Mandić.

Prijedlog rezolucije potpisala su 43 poslanika parlamentarne većine.

Ranije danas, poslanici su sa 42 glasa za usvojili predlog pa je Skupština prihvatila da se raspravlja o Rezoluciji o genocidu u Jasenovcu. Održana je vanredna sjednica Kolegijuma predsjednika Skupštine. Takođe, predlog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu prošao je Odbor za ljudska prava i slobode. Sedam glasova je bilo za.

Amandmani na rezoluciju koje je predao Vladimir Dobričanin (UCG) nisu prihvaćeni na plenarnoj sjednici.

U završnoj riječi, predsjednik parlamenta Andrija Mandić, kao predlagač, rekao je da će Crna Gora biti prva država koja je usvojila rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.

On je naveo, komentarišući napade na poslanike PES-a, da prosto ne vjeruje da oni kojima su glavni akteri bili heroji Skaj komunikacije, Radoje Zvicer i Neno Kaluđerović, danas napadaju grupu čestitih poslanika.

“Danas radimo veliku stvar glasajući za ovu rezoluciju. Pomjerićemo Crnu Goru korak naprijed od onog dna, gdje su nas doveli ovi koji su zarobili državu vezama sa organizovanim kriminalom. Vidjeli ste gdje su završili bivši čelnici pravosuđa”, rekao je Mandić.

On je naveo da su se i prije 1918. godine u Crnoj Gori na Vidovdan donošene važne odluke. Rekao je da “našoj generaciji, koja se ne bavi švercom, pripala čast da pomjeri Crnu Goru korak naprijed”.

“Uz sve povike koje saopštava opozicija, ali parlament je takav, uz sve proteste, moram reći “Vidovdane, moj očinji vide”, ovo je ono što treba da bude osnova na kojoj će se zidati bolja i poštenija Crna Gora, pa kako god ko o tome misli. Ovo je većinska Crna Gora. Živjela Crna Gora”, rekao je Mandić.

Mandić je u svom govoru tokom sjednice, govoreći o pomenutoj rezoluciji, kazao da postoje žrtve koje su stradale na pravdi Boga.

Mandić je takođe poručio da usvojenom rezolucijom žele da pošalju poruku o složnoj, pomirenoj i srećnoj Crnoj Gori.

“Ne želim niko da ovu rezoluciju zloupotrijebi i ne želim da vrijeđamo ikoga”, zaključio je predsjednik Skupštine.

Hrvatska je juče zaprijetila da bi usvajanje rezolucije u Jasenovcu sigurno usporilo EU integracije Crne Gore te da ne bi dobro uticalo na dosadašnje dobrosusjedske odnose dvije države, piše Index, prenose Nezavisne.

Navodno se razmišlja i o povlačenju hrvatskog ambasadora iz Crne Gore.

Nastavi čitati

Region

VUČIĆ ČESTITAO VIDOVDAN “Važna je budućnost, ne samo zemlja predaka naših, VEĆ ZEMLJA NAŠE DJECE”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je danas Vidovdan, ističući da je ovaj praznik najvažniji dan za Srbe. Vučić je na snimku koji je objavio na “Instagramu” naveo da se na Vidovdan obično priča o prošlosti i o svemu onome što je obilježilo naše i živote prethodnih generacija u srpskom narodu.

“Došao sam na terasu u Predsedništvu da na simboličan način pokažem koliko nam je važna budućnost, ne samo zemlja predaka naših, već zemlja dece naše, sa željom da ukažem da svaki put kada mi je teško dođem na ovu terasu pogledam šta smo uradili, i mi i neki pre nas”, rekao je Vučić.

On je istakao da su brojni primjeri koliko je Srbija promijenjena i gubitnički duh promienjen u pobjednički “sa istom željom, ambicijom i ciljem da Srbiju menjamo još snažnije i ubedljivije u budućnosti”.

“Srećan vam praznik, srećan vam Vidovdan! Budućnost je u vašim rukama i siguran sam da još mnogo toga dobrog možemo i moramo da uradimo za našu Srbiju!”, poručio je Vučić.

Nastavi čitati

Aktuelno