Connect with us

Politika

JE LI TO LUKSUZ Dodik broji koliko građani imaju telefona i automobila

Može li se životni standard građana mjeriti brojem vozila regiostrovanih u Srpskoj, mobilnim telefonima ili pak “punim” kafićima, kako to često ističe lider SNSD i predsjednik Republike, Milorad Dodik i da li su oni koji nemaju novca i žive na ivici siromaštva sami krivi za to jer “ne žele da rade”.

Ova, ali i brojna druga pitanja, ponovo su tema rasprave u javnosti, a pokrenuo ih je upravo Dodik koji je u nedjelju na godišnjici obilježavanja proboja koridora kroz Posavinu, izjavio kako narod u Srpskoj živi dobro, a oni koji ne žive dobro, sami su krivi za to jer ne žele da rade.

– Previše pričamo o tome kako samo nešto nije uredu, kako nije dobro. Prosječna kuća u Srpskoj, odnosno svaki član porodice ima mobilni telefon, pa i ono nerođeno dijete. Je li tako? Čak i oni koji primaju socijalnu pomoć – rekao je Dodik.

On se potom osvrnuo i na građane koji voze automobile, što je u više navrata do sada isticao kao primjer dobrog standarda.

– Da ne pričam koliko ima automobila. U banjalučkoj regiji je 1990. godine bilo registrovano 19.174 motorna vozila (automobili, traktori, kamioni, autobusi), a danas 234.000 vozila. I onda kaže bijeda. Ko hoće da radi nije bijeda. Ali ovdje se naučilo da se ne radi. Međutim, ko ne zasuče rukave i ne radi nema ničega – bio je kategoričan Dodik.

Predsjedniku SNSD ovo nije prvi put da životni standard građana mjeri sa brojem vozila koja se sreću na cestama Srpske, pa je tako nedavno izjavio kako ispred svake kuće imaju po 2 automobila i kako se u Banjaluku ulazi po pola sata zbog gužve u saobraćaju.

Život na rate

Srpskainfo je pitala šta je mjerilo kvaliteta života građana, da li automobil i mobilni telefon, koji posjeduju, ili visina njihovih primanja, kupovna moć, zaduženost i slično.

Prema podacima Saveza Sindikata Republike Srpske – Sindikalna potrošačka korpa za april ove godine iznosi 2.613,11 KM i prosječna plata je pokriva sa 53,58 odsto.

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u maju iznosila je 1.403 KM.

S druge strane zaduženost građana u komercijalnim bankama i mikrokreditnim organizacijama premašuje 12 milijardi maraka.

Prema podacima Centralne banke BiH za august 2023. godine, ukupni krediti stanovništva kod komercijalnih banaka iznosili su 11,54 milijarde KM.

Ako se uzme posljednji raspoloživi podatak o broju stanovnika na kraju 2022. godine, zaduženost po stanovniku kod banaka u BiH na kraju augusta 2023. godine iznosila je 3.354 KM.

Od ukupno plasiranih kredita stanovništvu 11,54 milijarde KM, nenamjenski krediti učestvuju sa 8,44 milijarde KM ili 73,2% dok preostalih 3,10 milijardi KM ili 26,8% čine stambeni krediti, krediti za preduzetništvo, za kupovinu automobila, krediti po kreditnim karticama.

Iz tog proizilazi da građani uzimaju nenamjenske kredite kako bi održavali tekuću potrošnju.

Na taj način, društvo i svaki pojedinac tone dublje u otplaćivanje dugova, a ne u investicije koje bi im donijele nove izvore prihoda.

Ekonomisti upozoravaju da ovi podaci potvrđuju ono što je već poznato, a to je da većina građana živi “na kredit” pa tako vozila kupuju na kredit, pa čak ne mogu da odu ni na more, ako “nije na rate”.

Ističu da telekom operateri u BiH svojim pretplatnicima nude mobilne telefone koji se mogu dobiti i za 1 KM, što ih čini lako dostupnim svakom građaninu, bez obzira na životni standard.

Ono što EU ne želi, mi uvozimo

Ekonomista Milenko Stanić ističe za Srpskainfo da to što neko ima automobil ili mobilni telefon nikako ne može da znači da živi dobrim i kvalitetnim životom.

On dodaje da ne treba gledati koliko vozila ima već koja je njihova prosječna starost.

Ako je suditi po podacima BIHAMK, na cestama u BiH prisutno je gotovo 1.185.000 vozila, a više od 41 odsto registrovanih starije je od 22 godine, dok je više od 60 odsto voznog parka starije od 13 godina.

Drugim riječima, kaže Stanić vozimo “krševe” koji koštaju 2.000 do 3.000 KM.

On podsjeća da većinu vozila uvozimo iz Evrope koja daje ogromne stimulanse da se riješi “tog krša”, odnosno da se ta vozila izvezu iz država članica EU.

– A nama to dođe kao mjera nekog životnog standarda. Međutim, po broju prekršaja i udesa vidimo da nam se to sada vraća kao bumerang i da je to loša struktura – istiće Stanić.

To je, kaže on, jedan aspekt, a druga činjenica je da često ne vodimo računa da je veliki broj našeg stanovništva iselio u inostranstvo.

– Isto tako imamo dosta porodica u kojima žive samo muž i žena i imaju dvije plate, pa se stvara privid dobrog životnog standarda – pojašnjava Stanić.

On kaže da su porodice nekada imale po 4-5 članova, a danas po dva. Više članova znači i da se mnogo više novca troši.

Stanić se osvrnuo na podatke Evrostata koji pokazuju da je BiH sa Albanijom na dnu evropskog prosjeka kada je u pitanju bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika.

– BDP BiH i Albanije po stanovniku, izražen standardom kupovne moći, iznosi 35 do 40 odsto prosjeka ЕU.

– Mada i taj pokazatelj treba postaviti sa rezervom jer ako naše stanovništvo odlazi u inostranstvo, ako imamo dosta mladih neoženjenih/neudatih, onda se taj dio BDP, koji se stvara, dijeli na sve manji broj stanovnika. Stiče se privid da mi u suštini bolje živimo sa manje stanovnika, što nije tačno – kaže Stanić.

Iz kredita u kredit

Sa Stanićem se slaže i Murisa Marić iz Pokreta potrošača “Don”, koja navodi da je više nego apsurdno da se u 21 vijeku govori kako neko dobro živi ako ima automobil ili telefon.

Ona ističe da su vozila postala prijeka potreba, a ne neki hir, te da to što neko popije kafu ne znači da dobro živi.

– Građani sve više odseljavaju tražeći mjesto gdje će moći više zaraditi i gdje će im standard biti znatno veći. Vozimo prestara auta kojima je istekao rok na Zapadu, a s druge strane više ne možemo da odemo na godišnji odmor, đačku ekskuruziju ili opremimo djece u školu, a da ne posegnemo za bilo kojom vrstom kredita. To je ustvari pokazatelj našeg standarda – kategorična je Marićeva.

Ona ističe da se građani vrte u tom nekom začaranom krugu dužničkog ropstva tako što ulaze iz jednog kredita u drugi, prave reprograme i slično.

Marićeva kaže da jedan dio populacije u Srpskoj sigurno živi dobro, dok velika većina nema novca, piše Srpskainfo.

Related Topics:

Politika

DODIK NAJAVIO NOVI AUTOPUT Banjaluka – Split preko Srpske?

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je ove sedmice da bi naredne godine mogla početi izgradnja autoputa od Mrkonjić Grada prema Banja Luci, čime bi konačno bio pokrenut jedan od najduže najavljivanih infrastrukturnih projekata u regionu. – To će vjerovatno početi iduće godine, ostalo je još da se na skupštini riješe neki problemi u vezi sa urbanizmom – rekao je Dodik.

Iako to nije eksplicitno navedeno, riječ je o dionici koja predstavlja dio mnogo šireg projekta: autoputa Banjaluka – Split, o kojem se govori već više od decenije, piše BiznisInfo.ba.

AUTOPUT DUG 186 KILOMETARA: VIŠE OD POLOVINE KROZ REPUBLIKU SRPSKU

Planirani autoput Banja Luka – Split imao bi ukupnu dužinu od oko 186 kilometara. Prema ranijim projektnim dokumentima:

– 99 kilometara prolazilo bi kroz Republiku Srpsku

– oko 65 kilometara kroz Federaciju BiH

– približno 22 kilometra kroz teritoriju Hrvatske, do čvora Čaporice

Dionica čiju je izgradnju sada najavio Dodik odnosi se na pravac Banjaluka – Mrkonjić Grad, što je oko polovine autoputa Banjaluka – Mliništa, kako se zove cijeli dio kroz RS koji je praktično kičme cijele saobraćajnice. U maju ove godine Vlada RS donijela je Odluku o izradi Plana parcelacije za dionicu Banjaluka jug – Mrkonjić Grad, dužine oko 44 kilometra, čime je projekat prvi put nakon dugo vremena ušao u konkretniju fazu

Plan se izrađuje na osnovu Idejnog rješenja trase Glamočani – Banjaluka – Mrkonjić Grad – Glamoč – Livno – granica Hrvatske, koje datira još iz 2011. godine.

ZAŠTO JE OVAJ PUT VAŽAN?

Iako se u javnosti često navodi da je cilj povezivanje unutrašnjih dijelova Republike Srpske, suština projekta je znatno šira.

(Biznis.info)

Nastavi čitati

Politika

NIŠTA OD POVEĆANJA PLATA ZDRAVSTVENIM RADNICIMA! Zora nije imala sluha

Zdravstveni radnici ogorčeni što nema povećanja plata, a sindikati poručuju da ne odustaju od zahtijeva za povećanje cijene rada u zdravstvu, sa dosadašnjih 159,5 KM, na okruglo 200 KM. Zahtijevi od strane sindikata za povećanje plata zaposlenim u zdravstvenom sektoru idu od oktobra mjeseca.

Iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite navode da poslije više razgovora u nadležnom ministarstvu, sapremijerom Minićem i ministrom finansija Zorom Vidović, Vlada nije imala sluha za zahtijeve za koje smatraju da su apsolutno opravdani. “U toj koordinaciji je najodgovorniji je mnistar Šeranić i prosto je bilo nemoguće izostaviti njega, ja mislim da ovdje prevashodno najveći problem je I u Vladi RS koja nije imala sluh za to, jer Vlada RS radi kao kolektivno tijelo,” navodi Miloš Purković iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS.

Sindikati upozoravaju da zbog malih plata i nepoštovanja medicinara, zdravstvene ustanove u Srpskoj ostaju bez kadrova.

“Ja sam nekako ubijeđen da do povećanja mora doći, jer previše argumenata je na strani radnika,mogu reći nažalost previše ljudi odlazi u druge ustanove i dovoljno velik broj ljudi da bi moglo opteretiti rad ustanova odlazi npr u Njemačku, ne znam u Trebinju odlaze u Dubrovnik, u Istočnom Sarajevu odlaze u Federalno Sarajevo, to je najveći problem,” kaže Goran Motika, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

“Zašto je manjak kadrova, prvo ako uzmemo situaciju da srednji kadar evo kojeg ima najviše, znači naši medicinski tehničari, koji prvi dolaze, koji zadnji završavaju i koji nam pripreme da tako kažem neki, imaju prosjek do 1200 maraka plate otprilike, neko sa većim stažom ima 1400 i ne znam ni ja, ako iz toga izuzmemo topli obrok i regresa koji je ušao u tu platu, pa to je maltene ispod 1000 maraka, kako ljudi očekuju uopšte da ti ljudi žive,” navodi Dr Danijel Atijas, predsjednik Sindikalne organizacije u Domu zdravlja u Doboju i član Republičkog odbora Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS

Samo u Domu zdravlja u Doboju trenutno nedostaje 3 ljekara, navodi dr Atijas.

“Mi smo maltene 24h pripravni svi bez obzira ko gdje radi,zato što moramo da radimo i kad nam je manjak doktora moramo otići na terenske ambulante, ponekad opet nas čeka naš posao, naših pacijenata i tako cijelo vrijeme i ono gdje smo otvorili nove stvari, super je to, medicina napreduje, ali to je sve spalo na jednu, dvije laste, da tako kažem, ti ljudi su nam iscrpljeni.

Dalje, privatni sektor vrlo lako kad su ovdje male plate u javnom, oni vrlo lako mogu uzeti tog nekog radnika I sve što smo mi školovali ovdje itd što je država školovala znači oni će otići tu u taj privatni da tako kažem dio. Pogranično, to smo već govorili, u pograničnimj dijelovima ljudi će otići u Federaciju, eno Istočno Sarajevo maltene bolnica prazna, otišli ljekari.

Moramo dobre dobre tematske sjednice po tom pitanju imati i da o tome jako stručni ljudi pričaju i ako hoće neke savjete da prime, ako neće, nek nam je Bog na pomoći,” navodi dr Atijas

U saopštenju Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite između ostalog stoji da su plate u ovoj godini povećane za 10%, a prethodno da su tehničarima povećane za 100 KM.

Da li će biti povećanja plata u 2026. godini iz Ministarstva nisu naveli.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

NITI POMPE, NITI EUFORIJE! Vlast kasni sa pripremama za proslavu 9. JANUARA

Predstojeći Dan Republike, deveti januar, dočekuje se bez euforije i velike pompe, kako je to bilo prethodnih godina. Vlast gotovo stidljivo i nevoljno govori o pripremama i to tek kada ih novinari pitaju, ili opozicija prozove. Šta je nama 9. januar? Iako je premijer Savo Minić nedavno najavio da će Dan Republike biti obilježen svečanostima otvaranja nove boilnice u Trebinju petog i spomen obilježja u Banjaluci devetog januara, gdje će najvjerovatnije biti održan i svečani defile, iz opozicije poručuju da Vlada kasni s pripremama.

– Deveti januar je dan kada je nastala Republika Srpska i to je dan svih nas, ranije su pripreme bile intenzivnije, sada toga nema, kaže Igor Crnadak, poslanik PDP.

Opozicija podsjeća i da je ovaj praznik tri puta od osnivanja Republike Srpske bio osporavan, ali da se ipak slavio. U jednom periodu vlast je trošila ogroman novac na ovu manifestaciju, a danas ga dočekuje gotovo u tišini.

– Očigledno je da će 2026. godine ovaj praznik biti dočekan skromnije, da postoje pritisci i kako oni jačaju tako se i vlast povija, tvrdi poslanik SDS Mirajana Orašanin.

Pitali smo i zašto je ovaj praznik važan za građane Republike Srpske, zašto ga treba obilježavati, bez obzira na suprotne stavove.

– Svaki Srbin zna šta za njega znači krsna slava, a 9. januar je krsna slava svih nas u Republici Srpskoj, podsjeća sociolog Vladimir Vasić. Proteklih godina svjedočili smo da je 9. januar obilježavan na način da se veličaju vođa i vladajuća partija, što je manir komunističkih diktatora.

– Teško je ljude koji su do juče bili u partiji i to onoj crvenoj, sada preokrenuti na krsnu slavu i nacionalno, to će se dogoditi tek sa novim, mladim ljudima, Dodaje Vasić.

U situaciji kada se nacionalni praznik ne može oteti partijskom uticaju, a pritom se ne može zvanično proglasiti praznikom zbog pravosudnih odluka i pritisaka spolja, sudbina 9. januara i dalje ostaje u rukama srpskog naroda, bez obzira na bilo čije, pa i namjere namjere aktuelne vlasti.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno