Connect with us

Uncategorized

CIK BiH objavio sve detalje izbora

Centralna izborna komisija (CIK) BiH odbacuje svaku vrstu dezinformacija o navodnim “pripremama za izbornu krađu”, izjavio je danas u Sarajevu predsjednik CIK-a Suad Arnautović .

Na ukupno 5.903 biračkih mjesta u Bosni i Hercegovini u nedjelju, 2. oktobra, mogućnost glasanja na Opštim izborima imaće 3.368.666 birača.

– Broj redovnih birača je 3.277.490, broj birača koji glasaju putem pošte je 63.264, broj birača sa statusom raseljene osobe koji glasaju lično je 15.086, broj birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH je 6.702, a sa statusom raseljene osobe koji glasaju u odsustvu je 6.124. Od ukupnog broja birača 3.368.666, njih 14.222 se nalazi na izvodu i Centralnog biračkog spiska za glasanje putem mobilnog tima – izjavio je Arnautović.

Na izborni dan biračka mjesta će biti otvorena za glasanje od sedam do 19 časova, a birači, pored ostalih mogućnosti, lokaciju svog biračkog mjesta mogu provjeriti i slanjem SMS poruke na broj 091 12 12 12.

– Ovjereno je 145 političkih subjekata (90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija) za učešće na Općim izborima 2022. godine. Međutim, na glasačkom listiću će se naći ukupno 127 političkih subjekata jer se osam stranaka pojavljuje na izborima samo u okviru koalicije, a deset političkih stranaka nemaju ovjerene kandidatske liste. Dakle, ukupno 127 političkih subjekata (72 političke stranke, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata) će se naći na glasačkim listićima. Ovjereno je i na glasačkim listićima se nalaze imena 7.258 kandidata, po organima vlasti – kazao je Arnautović.

Prema njegovim riječima, za Predsjedništvo BiH ovjereno je ukupno 10 kandidata, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 752 kandidata, Predstavnički dom Parlamenta FBiH 1.230 kandidata, Narodna skupštinu Republike Srpske 1.429 kandidata, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske 31 kandidata, a za skupštine kantona u FBih 3.806 kandidata.

– U nedjelju se bira ukupno 518 članova organa vlasti na nekoliko nivoa – za Predsjedništvo BiH tri člana, Parlament BiH 42 člana Predstavničkog doma (iz FBiH 28, Republike Srpske 14), a za Parlament Federacije BiH 98 poslanika –  kazao je Arnautović.

Dodao je da se u Kantonu 1 (Unsko-sanski kanton) bira 30 poslanika, Kantonu 2 (Posavski kanton) 21, Kantonu 3 (Tuzlanski kanton) 35, Kantonu 4 (Zeničko-dobojski kanton) 35, Kantonu 5 (Bosanskopodrinjski kanton-Goražde) 25, Kantonu 6 (Srednjobosanski Kanton) 30, Kantonu 7 (Hercegovačko-neretvanski kanton) 30, Kantonu 8 (Zapadnohercegovački kanton) 23, Kantonu 9 (Kanton Sarajevo) 35 i Kantonu 10 (Livanjski) 25.

Glasanje će se obavljati na 5.418 redovnih biračkih mjesta, putem 352 mobilna tima, biće organizovano 105 biračkih mjesta za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima, 21 biračko mjesto biće u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u 15 država, te sedam biračkih mjesta u odsustvu/lično (raseljeni unutar BiH).

-Rad izborne administracije, proces glasanja i brojanja glasova nadziraće oko 60.000 akreditovanih posmatrača. Najveći broj su posmatrači političkih subjekata koje akredituju opštinske/gradske izborne komisije u BiH. Očekuje se da će ih biti akreditovano više od 50.000 – kazao je Arnautović.

Prema njegovim riječima, Centralna izborna komisija BiH akredituje posmatrače udruženja građana iz BiH, međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija i dijelom posmatrače političkih subjekata (samo one koji posmatraju rad CIK BiH i GCB).

-U zadnjih deset dana CIK je obavio, putem Zoom platforme, razgovore i edukaciju sa 143 opštinske, gradske izborne komisije u BiH. Na osnovu obavljenih razgovora možemo saopštiti da na terenu ne postoji nijedan značajniji problem koji bi mogao uticati na izborni proces u BiH. Centralna izborna komisija BiH odbacuje svaku vrstu dezinformacija o navodnoj pripremi za izbornu krađu – istakao je Arnautović.

Na Opštim izborima 2022. godine angažovano je više od 50.000 redovnog i vanrednog osoblja izborne administracije.

– Pored sedam članova Centralne izborne komisije BiH, tu je 58 stalnih i 37 privremenih službenika u Sekretarijatu Centralne izborne komisije BiH, 571 član u 143 opštinske/gradske izborne komisije, 217 službenika u opštinskim/gradskim centrima za birački spisak, te oko 50.000 članova i zamjenika članova biračkih odbora, kao i oko 450 angažiranih službenika u Glavnom centru za brojanje – pojasnio je Arnautović.

U Operativnom štabu akcije “Opšti izbori 2022” su predstavnici Ministarstva bezbjednosti BiH, Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Granične policije BiH, Centralne izborne komisije BiH, entitetskih i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova Policije Brčko distrikta BiH.

-Procjena je da će Opšti izbori koštati 12.528.000 KM. Od toga su najveći izdaci za naknade članovima i zamjenicima članova biračkih odbora u iznosu od oko 6.795.000 KM, za nabavku papira i štampanje glasačkih listića 1.500.000 KM i poštanski troškovi slanja glasačkih paketa u inostranstvo u iznosu od 1.270.000 KM – izjavio je Arnautović.

Na pitanje da li je bilo optužbi za trgovinu biračkim odborima nakon što je  jedan takav slučaj već sankcionisan, član CIK-a . Vanja Bjelica-Prutina rekla je da jeste .

– Donijeli smo jednu odluku o sankcionisanju. Imamo pripremljen čitav jedan set odluka koje ćemo donijeti na prvoj narednoj sjednici. CIK ne samo u tom, nego u svim slučajevima u kojima ima osnov sumnje da je izvršeno krivično djelo, prijavu o tome podnosi Tužilaštvu – istakla je Bjelica-Prutina.

Zabrane

U periodu od 48 časova prije otvaranja biračkih mjesta pa do zatvaranja biračkih mjesta zabranjeno je objavljivati rezultate istraživanja javnog mijenja u vezi s glasanjem i izborima. Ta zabrana traje od petka, 30. septembra od sedam časova i traje do zatvaranja biračkih mjesta.

Izborna ćutnja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihovog zatvaranja odnosno traje od 1. oktobra u sedam časov ujutro i traje do 19 sati 2. oktobra.

U tom periodu političkim subjektima zabranjeno je učestvovanje u javnim političkim aktivnostima, a zabranjeno je i medijsko izvještavanje o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju.

Zabranjena je svaka aktivnost kojom se ometa ili opstruiše  izborni proces.

Novine

Arnautović je istakao da su novosti na ovim izborima bitne za javnost, prije svega, za birače, da je uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva izrađeno 6.090 sigurnosnih ekoloških pečata, za svako biračko mjesto po jedan.

-Sigurnosnim pečatom se utvrđuje autentičnost i sigurnosna ispravnost glasačkog listića. Pečat će se otiskivati na prednjoj strani glasačkog listića, u donjem lijevom uglu, ispod uputstva za glasanje. Pored sigurnosnog pečata s desne strane potpisuje se ovlašteno lice, odnosno član biračkog odbora zadužen za izdavanje glasačkih listića. Precizirane su odredbe koje se odnose na pomoć drugog lica. Da bi ostvario pravo pomoći drugog lica, birač mora dokazati predsjedniku biračkog odbora dokumentom izdatim od nadležnog organa da je slijep ili fizički nesposoban, dok nepismenost dokazuje upisanim XX ili praznom rubrikom u polju za potpis na identifikacionom dokumentu -istakao je Arnautović.

Prema njegovim riječima, glasačka kabina/paravan je okrenuta prema biračkom odboru i posmatračima kako bi se spriječila mogućnost slikanja ili zamjene listića.

Dodao je da će prvi put na dan izbora biti aktiviran 24-časovni TV kanal Centralne izborne komisije BiH.

Andolija/Glas Srpske

Uncategorized

ORBAN: Tramp potpuno izuzeo Mađarsku od sankcija SAD za KORIŠTENJE RUSKIH ENERGENATA

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je u Vašingtonu da je Budimpešta postigla dogovor sa Sjedinjenim Državama kojim je, kako tvrdi, Mađarska dobila potpuno i neograničeno izuzimanje od sankcija za korištenje ruskih energenata preko Turskog toka i naftovoda Družba. Prema njegovim riječima, time je “spašena” mađarska politika smanjenih režijskih troškova.

Orban se u američkoj prijestonici sastao s predsjednikom SAD Donaldom Trampom, nakon čega je održao zajedničku konferenciju sa šefom mađarske diplomatije Peterom Sijartom.

Orban je objasnio da su ruskom energijom obuhvaćena dva režima sankcija – američki i onaj Evropske unije.

“Iz američkog sankcionog sistema sada smo se uspjeli izvući, a s evropskim sankcijama tek moramo voditi borbu”, rekao je.

Prema Orbanovim riječima, Mađarska više ne mora strahovati da bi se najavljene američke mjere protiv ruskog energenta primijenile i na nju.

Sijarto je potvrdio da su i druge države pokušale izdejstvovati isto.

“Ne samo mi, nego i druge države tražile su izuzimanje. Da su sankcije stupile na snagu, režijski troškovi snažno bi porasli. Nakon današnjeg sastanka to više ne prijeti Mađarskoj”, rekao je premijer.

Jedan od ključnih elemenata dogovora odnosi se na Turski tok i naftovod Družba, preko kojih Mađarska uvozi ruski gas i naftu.

“Turski tok i Družba dobili su izuzeće bez vremenskog ograničenja”, izjavio je Orban, ocijenivši da je time Mađarska “uspjela odbraniti politiku nižih režijskih cijena”.

Upitan šta ovaj sporazum znači za mađarska domaćinstva, premijer je rekao:

“Da ovaj dogovor danas nije postignut, u decembru bi režije bile dvostruko veće. Od te nevolje smo se danas spasili.”

Orban je takođe poručio da SAD više nemaju nikakve prigovore u vezi s izgradnjom nuklearne elektrane Paks 2.

“U vezi dovršetka Paks 2 nema daljnjih američkih dilema. Takve sankcije i ubuduće neće biti na snazi”, izjavio je.

Prema mađarskoj strani, Vašington je potvrdio da neće održavati niti uvoditi sankcije koje bi mogle spriječiti gradnju elektrane.

Za razliku od američkih, evropske sankcije ostaju, a Orban je rekao da predstoji “borba u Briselu”.

Podsjetio je da se Mađarska protivi planu EU da se do kraja 2027. postepeno izbace ruski energenti, ističući da je riječ o odluci koja se može donijeti kvalifikovanom većinom.

Američki predsjednik Donald Tramp komentarisao je pitanje snabdijevanja ruskom naftom u Evropi.

“U Evropi više zemalja nema taj problem koji ima Mađarska, a ipak, po mom mišljenju, kupuju puno ruske nafte. To mi više smeta”, rekao je Tramp.

Orban je ponovio da je za Mađarsku pitanje snabdijevanja “geografska činjenica”, navodeći da alternative, poput uvoza iz Hrvatske, imaju premali kapacitet da bi pokrile potrebe zemlje, prenosi index.hr.

Nastavi čitati

Uncategorized

DRAMA U OVALNOJ SOBI! Muškarac se onesvijestio pred Trampom dok je najavljivao niže cijene lijekova

Tokom sastanka predstavnika administracije američkog predsjednika Donalda Trampa sa predstavnicima farmaceutskih kompanija Novo Nordisk i Eli Lilly u Bijeloj kući, s ciljem obezbjeđivanja lijekova za mršavljenje po nižoj cijeni, jednom od prisutnih je iznenada pozlilo, te su mu pomogli da legne pored stola za kojim je sjedio predsjednik SAD.

Muškarac je prisustvovao događaju na kojem je Tramp objavio svoj plan smanjenja troškova lijekova za mršavljenje. Na snimku koji je objavljen vidi se kako je muškarcu pozlilo, što su primijetili ljudi pored kojih je stajao, koji su ga pridržali kada je počeo padati.

Kada je vidio da je muškarcu loše, predsjednik SAD je ustao da vidi šta se dešava, ali mu nije prilazio, dok su se oko njega već bili okupili prisutni. Na društvenim mrežama pojavili su se brojni komentari kako je predsjednik u tom trenutku izgledao nonšalantno, pak i iznervirano, prenosi Index.hr.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Karolina Livit izjavila je u saopštenju da je čovjek “predstavljao” jednu od kompanija koje su bile uključene u dogovor.

– Medicinski odjel Bijele kuće brzo je reagovao i gospodin je dobro – navela je u saopštenju.

Kada su novinari kasnije ušli u prostoriju Trump im je rekao da je čovjek dobro.

– Osoba koja se onesvijestila u Ovalnoj sobi bila je jedan od gostiju Eli Lillyja i sada se osjeća odlično – rekao je izvršni direktor kompanije.

– Ako ste ikada bili u Ovalnoj sobi, dugo stojite i toplo je. Drago mi je da mogu da je medicinsko osoblje Bijele kuće odradilo odličan posao i da se on osjeća odlično, tako da nema razloga za brigu. Hvala na brizi – rekao je Dejvid Riks, predsjedavajući i izvršni direktor Eli Lillyja.

U aprilu je događaj u toj prostoriji sa dr Mehmetom Ozom prekinut nakon što se činilo da se njegova unuka onesvijestila.

Nastavi čitati

Uncategorized

“IZJAVA BEZ DODIRA SA STVARNOŠĆU!” Dodik tvrdi da Srpska zaslužuje Nobela za ekonomiju, EKONOMISTI GA DEMANTOVALI!

Svi su više zaduženi nego što to evropski standardi nalažu. Mi se zadužujemo u skladu sa evropskim standardima. Mi treba da dobijemo Nobelovu nagradu za ekonomiju, mi, koji vodimo Republiku Srpsku, izjavio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD i izazvao šok mnogih koji prate stanje ekonomije u Srpskoj

To bi bila nagrada kao onoj što dadoše Nobelovu nagradu za mir, a ona traži bombardovanje, rekla je ekonomista Svetlana Cenić.

– Mislim da je trebao sebi da prvo izmjeri temperaturu tog jutra, da vidi da mu neko nešto nije sipao u hranu, je li dobar s mozgom kad tako priča!? Drugo zaista ne znam šta bih komentarisala. To veze sa životom nema i ljudi se samo grohotom smiju, ali njemu je to potpuno svejedno, njemu je bitno da priča – naglasila je Svetlana Cenić.

Na pitanje kako ocjenjuje stanje ekonomije odgovorila je: „Loše, jako loše, ništa se ne dešava, praktično sve su paušalne, populističke mjere“.

– Na prvom mjestu nema ulaganja u proizvodnju, u inovacije. Trend je i evo ako ste gledali članke analize i knjige, zašto je njemačka ekonomija došla u krizu, a kineska nije i slične stvari – zbog inovacija, zbog novih tehnologija, jer treba stalno razvijati nove tehnologije – naglasila je ona.

Istakla je da to kod nas ne postoji, jer ovdje se ne cijeni, ni znanje, ni nove tehnologije, ni ti bilo šta, a čak se i ne cijeni se ni ono što postoji.

– I sad čovjek koji kaže da treba Nobelovu nagradu da dobije, a njemu Šume u minusu. Znači 20 godina vlada, Šume u minusu, Elektroprivreda, ne postoji jedno javno i državno preduzeće koje nije u deficitu, koje nije u minusu, koje ne pravi gubitke. I za to Vlada zaslužuje Nobelovu nagradu za ekonomiju.

– On treba da dobije Nobelovu nagradu za ekonomiju ali za to kako je izvarao sve ove ljude, pa sklopio dil sa onim Serdarovim, pa kako je od gotovine pravio veresiju i na Biraču i na koječemu, kako je on postao tako bogat i profitirao, a mi nismo i slične stvari. Treba da dobije Nobelovu nagradu, kako je izvarao stanovnike, građane, naciju – rekla je ona.

Ekonomista Milenko Stanić smatra prvo treba postaviti pitanje da li se Milorad Dodik šalio ili nije, a ako nije šala u pitanje, onda je takva izjava neodgovorna i nerazumna.

Istakao je da podaci koje je iznio Dodik ne odgovaraju istini, a je u pitanju i potcjenjivanje građana i njihovog zdravog razuma.

– Te podatke koje je iznio gospodin Dodik, da je broj zaposlenih 293.000, po zadnjim podacima statistike iz marta ove godine broj je 289.000, broj penzionera je veći od broja zaposlenih jer je zapravo broj penzionera 293.000. Tako da je to netačan podatak – objasnio je Stanić.

Prema njegovim riječima deficit budžeta je takođe veći u odnosu na ono što je saoštio Dodik.

– Konsolidovani izveštaj revizije budžeta za 2023. koji smo imali objavljen, jer za 2024. nisu još objavljeni rezultati konsolidovanog izveštaja o budžetu, deficit je bio 320 miliona, znači 2% BDP koliko znam Dodik je govorio o 0,3%-0,4% deficita budžeta u odnosu na BDP – naveo je Stanić.

Dodao je da ni rast nije iznad 2%, napominjući da je samo za dva kvartala objavljen rast BDP i to 1,5% u prvom i 1,9% u drugom, tako da je prosjek 1,7%, pa ni taj podatak nije tačan.

– Pitanje dugova takođe je dosta sporno. Apsolutno iznos duga je u stalnom porastu, ali sam iznos duga i poređenje duga u odnosu na BDP nije bitan i važan pokazatelj. Mnogo je važnije učešće duga u otplatnim ratama i tu je naš problem što moramo svake godine da izdvajamo veći iznos budžeta i plaćamo glavnice duga i kamatne stope. U idućoj godini ćemo 1,6 milijardi morati izdvojiti za otplatu duga, glavnice i kamata – istakao je Stanić.

On smatra da kad se zna da je izvorni prihod u budžetu oko 6 milijardi to je stravičan udar na budžet.

– Nema ni jednog parametra o kome je govorio Dodik i koji je saopštio koji je dobar i koji pokazuje zdravlje jedne ekonomije. Njegova tvrdnja da zaslužuju nagradu oni koji su upravljali, vodili ekonomiju apsolutno je ovo nerazumna i po osnovu rezultata više zaslužuju kaznu, svakako kaznu od birača da ne biraju takvu vlast – dodao je Stanić, prenosi Srpskainfo.

Nastavi čitati

Aktuelno