Connect with us

Društvo

SIROMAŠTVO UZIMA DANAK Svaki drugi stanovnik BiH ne može priušti meso za obrok

– Svaki drugi stanovnik BiH nije u finansijskoj mogućnosti da bar tri puta sedmično sebi za obrok priušti meso ili ribu i to zbog sve viših cijena i plata koje ne prate trend rasta nekih od osnovnih životnih namirnica.

Pokazuje ovo prosta matematička računica uzimajući u obzir trenutne cijene mesa na tržištu, prosječnu platu u BiH, ali i sve ostale troškove i račune koje jedna porodica mora platiti na mjesečnom nivou.

Ako pretpostavimo da je jednoj četvoročlanoj porodici potrebno minimalno od 600 do 800 grama mesa za neki normalan ručak, te da se ova praksa ponavlja barem tri puta sedmično, mjesečni troškovi, samo po ovom osnovu, iznose od 120 pa do 200 maraka, u zavisnosti od kupljene gramaže, ali i vrste mesa koje se kupuje i priprema za neki od obroka.

To u prevodu znači da bi samo za kupovinu mesa bilo potrebno izdvojiti od devet pa do 15 odsto prosječne plate. Pošto između 60 i 70 odsto građana BiH prima platu koja se kreće do 1.370 maraka, može se zaključiti da svaki drugi građanin u BiH nije u prilici da konzumira meso u nekom normalnom obimu. Ovdje smo uzeli u obzir da ipak postoji jedan broj porodica u kojima je dvoje zaposleno, a što im sigurno obezbjeđuje određenu lagodnost prilikom kupovine.

Ovi podaci svrstavaju BiH rame uz rame sa, primjera radi, Slovačkom, Mađarskom i Bugarskom koje su najlošije rangirane zemlje unutar Evropske unije. Prema podacima Eurostata, u ovoj uniji, koja je nekada bila sinonim za blagostanje, sve manje je građana koji mogu kupiti crveno meso ili ribu za obrok. Najgore stanje je u pomenutoj Slovačkoj, ali i Mađarskoj i Bugarskoj u kojima je čak svaki drugi stanovnik suočen s ovim egzistencijalnim problemom. Kada je u pitanju Njemačka, u ovoj zemlji je svaki treći stanovnik suočen sa mesnom restrikcijom, Hrvatskoj svaki peti, a Sloveniji – deveti. Ova analiza Eurostata pokazala je i da, sumarno gledajući, 9,5 odsto, odnosno svaki deseti građanin Evropske unije tokom prošle godine nije bio u finansijskoj mogućnosti da svoje obroke normalno obogaćuje mesom, odnosno neophodnim proteinima.

Najpovoljnija situacija je u Irskoj, a zatim slijede Kipar, Portugalija, Švedska i Luksemburg u kojima tek svaki dvadeseti građanin ima problema ove prirode zbog niskih primanja.

Da kupovina hrane, a pogotovo mesa, zbog visokih cijena zadaje sve veću glavobolju, pogotovo onim građanima u BiH sa nižim primanjima, smatra i predsjednica Udruženja građana “Oaza” iz Trebinja Nedjeljka Ilić, navodeći kako je to vidljivo na svakom koraku, a pogotovo ako se prilikom posjete nekom tržnom centru pogleda sadržaj potrošačke korpe, odnosno šta to ljudi najčešće kupuju i u kojim količinama.

– Bojim se da je situacija još gora, te da sigurno 60 ili 70 odsto ljudi, s obzirom na primanja koja imaju, nije u prilici da sebi par puta sedmično obezbijedi neki mesni obrok od, recimo, 250 grama. Možda mogu jednom sedmično. Obično se ta količina rasporedi na više članova porodice. Nema više ni onih nedjeljnih obilnih ručkova. Čak se i piletina, koja je nekada bila relativno jeftina i pristupačna, sve manje nađe na porodičnim trpezama. Standard građana je sve niži i to je sve vidljivije. Rijetki su oni koji kupuju meso na kilogram, pa ni ono “univerzalno” mljeveno, koje je nešto povoljnije – kaže za “Glas Srpske” Ilićeva dodajući da nije optimista ni kada je u pitanju budućnost, jer globalne okolnosti i inflacija, koja odbija da se preda, ne obećavaju ništa dobro ni u narednom periodu, prenosi Glas Srpske.

Stopa siromaštva

Da situacija unutar Evropske unije, ove nekada moćne zajednice, postaje sve gora, govori i podatak da u posljednjih nekoliko godina, pogotovo od izbijanja rata u Ukrajini, stopa siromaštva konstantno raste praveći još veće i dublje društvene podjele. Cijene hrane počele su prvo da rastu tokom pandemije virusa korona, a onda su se put neba vinule nakon eskalacije ukrajinskog sukoba i zapadnih sankcija Rusiji. Sposobnost da se priušti obrok sa mesom, piletinom ili ribom je, inače, među stavkama koje analitičari posmatraju na nivou domaćinstva da bi se izračunala stopa materijalne i socijalne uskraćenosti.

Related Topics:

Društvo

PADAJU ILEGALNI RADNICI! Kontrola u BiH razotkrila strane državljane na radu bez dokumenata

Služba za poslove sa strancima BiH kontrolisala je danas stambeni objekat u izgradnji na području sarajevske opštine Novi Grad, gdje je zatečeno šest stranih državljana angažovanih na građevinskim radovima, od kojih su četvorica radila bez potrebnih dozvola.

Tokom kontrole zatečena su dva državljanina Bangladeša i četiri državljanina Azerbejdžana, saopšteno je iz Službe za poslove sa strancima.

Provjerama je utvrđeno da su državljani Bangladeša posjedovali odgovarajuća odobrenja za rad i boravak u BiH, dok su državljani Azerbejdžana obavljali poslove bez potrebne radne dozvole i odobrenja za privremeni boravak. U saopštenju se navodi da su u skladu sa utvrđenim činjenicama i važećim propisima, prema državljanima Azerbejdžana preduzete mjere iz nadležnosti Službe, te donesene mjere otkaza boravka u BiH.

Prema pravnom licu za koje je utvrđeno da je angažovalo strane državljane bez ispunjavanja zakonom propisanih uslova biće preduzete odgovarajuće mjere.

Iz Službe za poslove sa strancima najavljeno je da će nastaviti sa kontrolama s ciljem obezbjeđivanja zakonitosti boravka i rada stranih državljana u BiH. Kontrola je sprovedena u saradnji sa inspektorima rada Kantona Sarajevo.

Nastavi čitati

Društvo

ZAŠTO SE SUTRA NE PIJE CRVENO VINO? Pravoslavni vjernici obilježavaju Usjekovanje glave Svetog Jovana

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici obilježavaju danas Usjekovanje glave Svetoga Jovana Krstitelja. Koji običaji prate ovaj praznik?

Praznik ima dugu tradiciju i ubraja se u velike datume, koji se posebno poštuju. Kako predanje kaže, ovo je dan kada je Jovan Krstitelj stradao pa ga treba provesti u molitvi i strogom postu.

Običaju nalažu sljedeće- izbjegava se bilo kakav rad, kako u kući, tako i van doma. Danas treba postiti, a vjernici se okupljaju u hramovima na liturgiji. Vjerovanje kaže da se na ovaj dan ne jede i ne pije ništa što je crveno jer ova boja simbolizuje prolivenu krv Jovanovu. Ovaj običaj se u pojedinim delovima naše zemlje naročito praktikuje zbog zdravlja dece koja takođe ne jedu namirnice crvene boje, piše Žena Bli.

Tu je i običaj da ne treba jesti bilo šta iz tanjira, a ni sa tacne. Vjernici se danas ne vesele i ne slave.

Na današnji dan rođen je patrijarh srpski Pavle 1914. godine u Kućancima kao Gojko Stojčević, preminuo je 15. novembra 2009. u Beogradu. Praznik Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja poznat je u našem narodu i kao jesenji Sveti Jovan ili Jovan Glavosek i izuzetno se poštuje.

O prazniku treba znati… Irod Antipa, sin Iroda Starijeg, koji je ubio novorođenčad vitlejemsku u vreme rođenja Isusa Hrista, bio je vladar Galileje i Pereje u vreme propovedi Isusa Hrista i Jovana Krstitelja. Irod je bio oženjen kćerkom arapskog kneza Arete.

Irod je tjerao svoju zakonitu ženu i uzeo sebi za ljubavnicu Irodijadu, ženu svog brata Filipa, koji je još bio u životu. Protiv ovog bezakonja ustao je Jovan Krstitelj i pred svima napao Iroda i Irodijadu. Vladar nije dozvoljavao da bilo ko govori protiv njega, Sveti Jovan se ubrzo našao u tamnici. Za vrijeme jedne zabave u svom dvoru u Sevastiji Galilejskoj, pred gostima je igrala Salomija, kćerka Irodijadina i Filipova.

Pijani Irod, zanesen vatrenim plesom, obećao je igračici da će joj dati šta god da traži, a ona je, na nagovor majke, zatražila glavu Jovana Krstitelja na tacni.

Irod je naredio da se Jovan Krstitelj posječe u tamnici i njegova glava donesena je na tanjiru. Jovanovi učenici noću su uzeli tijelo svog učitelja i sahranili ga, a Irodijada je izbola iglom Jovanov jezik, pa glavu zakopala na neko nečisto mjesto.

Smrt svetog Jovana dogodila se pred Pashu, odnosno uoči Uskrsa. Međutim, praznovanje 11. septembra ustanovljeno je zbog toga što je tog dana osvećena crkva koju su podigli na njegovom grobu u Sevastiji car Konstantin i carica Jelena.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nigdje bez kišobrana

U Republici Srpskoj i FBiH umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grnljavinom. Jači pljuskovi su najizgledniji na području Krajine, Hercegovine i jugozapadu Bosne. Vjetar je slab do umjerene jačine većinom južnog smjera. U sjevernim područjima vjetar je sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 17°C, na jugu od 20 do 24°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 27°C, na jugu do 30°C.

Nastavi čitati

Aktuelno