Connect with us

Svijet

“Bajden bi za 72 sata trebalo da NAJAVI DA SE POVLAČI, problem pravi uski KRUG SAVJETNIKA”

Predsjednik Joe Biden izolovan je više nego što je ikada bio, s mnogim visokim zvaničnicima Bijele kuće i predizbornim zvaničnicima koji sada privatno vjeruju da mora napustiti svoju kampanju za drugi mandat, i to uskoro.

“Sljedeća 72 sata su prelomna”, rekao je jedan demokratski guverner u bliskom kontaktu sa stranačkim zvaničnicima svojim pomoćnicima u četvrtak. “Ovo ne može još dugo trajati.”

U intervjuima za CNN, više od dvadeset izvora upoznatih sa dinamikom unutar Zapadnog krila i kampanjom reklo je da je sada široko prihvaćeno da je ostanak Bidena u utrci 2024. potpuno neodrživ.

“Svi to govore privatno”, rekao je jedan visoki demokrata. “Ljudi vide i osjećaju kako se zidovi zatvaraju.”

Još jedan vrhunski demokrat blizak Bijeloj kući opisao je Bajdena kao “izuzetno izolovanog” od završetka predsjedničke debate CNN-a 27. juna. Više izvora je reklo da su neki od najviših Bajdenovih savjetnika – uključujući savjetnicu Anitu Dunn, advokata Boba Bauera i kampanju predsjedavajuća Jen O’Malley Dillon – suočila se s gnjevom predsjednikove porodice nakon debate.

To je samo uticalo na to da je uži krug Bajdenovih savjetnika sa slobodnim pristupom predsjedniku – koji je već bio mali i neprobojan – postao još čvršći.

Tri sedmice nakon njegovog katastrofalnog debatnog nastupa koji je šokirao čak i njegove najbliže saradnike, prijatelje i demokrate širom stranke, zapanjujuće mali broj njegovih najodanijih pomoćnika – glavni među njima, njegovi višedecenijski savjetnici Mike Donilon i Steve Ricchetti – i članovi porodice Biden izgleda ukopano zajedno sa predsednikom. Taj uski krug uzbunio je mnoge demokrate koji se pitaju da li Bajden prima realne podatke o teškom položaju njegove kandidature.

Zamjenica šefa kabineta Bijele kuće Annie Tomasini, dugogodišnja pomoćnica Bajdenovih, pridružuje se Donilonu i Ricchettiju u formiranju zaštitnog balona oko predsjednika. Anthony Bernal, šef kabineta Jill Biden, postao je još moćniji tokom produbljivanja krize i suzbio je sve znakove neslaganja, kažu dva izvora, prijavljujući prve dame sve zamjerke. Jedna osoba bliska užem krugu savjetnika rekla je da Tomasini ne igra nikakvu ulogu u odlučivanju s kim predsjednik vidi i s kim razgovara.

Ricchetti je jasniji u pogledu izazova s kojima se Bajden suočava, rekla su dvojica ljudi upoznatih s dinamikom unutar Zapadnog krila, uglavnom zato što on ostaje glavna osoba za zakonodavce koji pokušavaju poslati poruku predsjedniku. Usred bijesa spekulacija o Bajdenovoj budućnosti, Bajdenovi savjetnici sa najviše Zapadnog krila rekli su za CNN u četvrtak navečer da nisu razgovarali među sobom – ili s Bidenom – o njegovom ispadanju iz predsjedničke utrke.

Odgovarajući na pitanja o ovoj priči, glasnogovornik Bijele kuće Andrew Bates rekao je da je Bajden “ponosan na dobro zaokružen tim koji je izgradio”.

Više izvora je takođe reklo za CNN da je predsjednikov nedavni odgovor na loše ankete bacio sumnju na to da li postoji još neko ko bi bio jači od njega. U međuvremenu, čini se da su sastanci i telefonski pozivi sa svima koji bi mogli doći sa lošim vijestima pauzirani, prenosi CNN.

Svijet

MAPA MILIJARDERA U EVROPI: Njemačka i Rusija na vrhu liste, Zapadni Balkan ostao u “sivoj zoni”

Nova geografska mapa bogatstva razotkrila je drastične razlike među evropskim narodima po broju najbogatijih stanovnika, dok su većina zemalja Balkana na ovoj listi ostale u potpunom mraku.

Gdje žive najbogatiji ljudi u Evropi i koliko ih zapravo ima? Odgovor na ovo pitanje daje najnovija mapa koju je objavila stranica Geo Mapped, a koja detaljno prikazuje raspodelu milijardera širom evropskog kontinenta.

Prema ovim podacima, Njemačka se nalazi na ubedljivom prvom mestu sa čak 212 milijardera, čime predstavlja apsolutnog lidera u Evropi. Odmah iza nje nalazi se Rusija u kojoj živi 147 milijardera.

Među zemljama sa izrazito visokim brojem najbogatijih stanovnika izdvajaju se još i:

Italija – 89 milijardera
Velika Britanija – 55 milijardera
Francuska – 53 milijardera
Švedska – 51 milijarder
Španija – 44 milijardera
Švajcarska – 44 milijardera
Turska – 40 milijardera

Kakva je situacija u komšiluku i na Balkanu?
Kada je riječ o našem regionu, podaci su prilično oskudni. Većina zemalja na ovoj mapi su označene sivom bojom (“No Data”), što znači da zvaničnih podataka za ove države nema ili nisu obuhvaćene istraživanjem na listi.

Od zemalja iz šireg okruženja koje su se našle na mapi, najviše milijardera ima Grčka (21), slijedi Rumunija sa 6, dok su u Mađarskoj evidentirana 2 milijardera. Na sjeveru regiona ističe se Austrija, koja broji 18 milijardera.

Objavljena mapa izazvala je veliku pažnju na društvenim mrežama i pokrenula raspravu o ekonomskim razlikama između zapadnog i istočnog dela Evrope, ali i o tome da li Švedska i Švajcarska prednjače kada se broj milijardera posmatra u odnosu na ukupan broj stanovnika.

Nastavi čitati

Svijet

ALBANCI NAPRAVILI HAOS U ŠTUTGARTU ZBOG PRESUDE VOĐAMA OVK: Sukobili se sa njemačkim specijalcima (Video)

Dok su masovna okupljanja albanske dijaspore u Minhenu i Kelnu protekla mirno, protesti u Štutgartu povodom presude liderima bivše OVK prerasli su u nemire u kojima su morale da intervenišu njemačke specijalne jedinice.

Hiljade Albanaca preplavile su velike gradove širom Njemačke kako bi protestovale zbog odluke Specijalnog suda protiv lidera OVK.

Dok su u pojedinim gradovima, poput Kelna i Minhena, protesti protekli bez ijednog incidenta, isto se ne može reći i za Štutgart.

Izvori portala IndeksOnline sa lica mjesta navode da je na protestu bila neophodna intervencija specijalnih jedinica njemačke policije. To je rezultiralo hapšenjem nekoliko demonstranata.

U nastavku pogledajte snimke:

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA NA BIRALIŠTIMA: Merc otkazao put u UN i sazvao krizni sastanak zbog mogućeg istorijskog poraza CDU-a

Oko četiri miliona birača u Njemačkoj odlučuje o sudbini vladajuće koalicije na dva ključna regionalna glasanja, dok istorijski nizak rejting kancelara i nezaustavljivi uspon desničarskog AfD-a prijete da pokrenu novu političku krizu u Berlinu.

Gotovo četiri miliona njemačkih birača izlazi danas na birališta na dva regionalna izbora na kojima bi uspon krajnje desnice i radikalne ljevice mogao da izazove nove političke potrese i ugrozi kancelara Fridriha Merca, koji je već ionako u veoma oslabljenoj poziciji.

Biračka mjesta u Berlinu i u pokrajini Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji biće otvorena od 8 do 18 časova, nakon čega se očekuje objava prvih procjena rezultata.

Fridrih Merc, 70-godišnji kancelar, sazvao je krizni sastanak svoje konzervativne stranke CDU odmah nakon objave prvih rezultata. Predviđajući moguće posljedice glasanja, otkazao je svoje planirano putovanje u Njujork na Opštu skupštinu Ujedinjenih nacija.

Krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) pre dvije nedelje nanijela je težak poraz njegovom CDU-u u pokrajini Saksoniji-Anhaltu, u trenutku kada je kancelarova popularnost ionako na niskom nivou dok s koalicionim partnerima socijaldemokratama s mukom pokušava da sprovede obećane ekonomske reforme.

Prema anketama, očekuje se da će AfD u nedjelju ostvariti nove dobitke, ali bi oni trebalo da budu manje spektakularni nego u Saksoniji-Anhaltu, gdje joj je nedostajalo samo nekoliko mjesta za apsolutnu većinu.

CDU ispod cenzusa?
U pokrajini Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji na Baltičkom moru, CDU je tek posmatrač u dvoboju između SPD-a popularne regionalne premijerke Manuele Svezig i AfD-a.

Krajnjoj desnici ankete daju 37 odsto podrške, SPD-u 35 odsto, dok je CDU potpuno zaostao i opasno se približio cenzusu od 5 odsto potrebnih za ulazak u regionalni parlament.

Pad CDU-a ispod ovog cenzusa bio bi istorijski presedan i novi šamar za kancelara Merca. U gradu-državi Berlinu situacija je sasvim drugačija, ali jednako napeta za CDU iz čijih redova dolazi aktuelni gradonačelnik.

Tamo su izjednačeni s radikalnom ljevicom Dih Linke (oko 20 odsto za svaku stranku), dok im je AfD za petama s 18 odsto. Poraz CDU-a tamo bio bi još jedan težak udarac za kancelara.

Nakon šesnaest mjeseci na vlasti, Merc je obećao da će pokrenuti nacionalnu ekonomiju koja stagnira, ponovo naoružati zemlju radi odvraćanja neprijateljske Rusije i obuzdati iregularnu imigraciju kako bi vratio birače koji su prešli AfD-u.

Iako su neki procesi pokrenuti, to nije zaustavilo uspon AfD-a, koji sada vodi u anketama na saveznom nivou.

Nikad niža podrška nekom kancelaru
“S ličnog stanovišta, situacija je prilično dramatična” za Fridriha Merca, analizira za AFP analitičar Roland Abold iz instituta za istraživanje javnog mnjenja Infratest Dimap.

“U našem posljednjem istraživanju u septembru, samo je 13 odsto ispitanika izjavilo da je zadovoljno njegovim političkim djelovanjem. To su najniže brojke koje smo ikada zabilježili za jednog aktuelnog kancelara”, rekao je.

Mercu ne ide u prilog ni međunarodni kontekst: kao i ostatak Evrope, Njemačka trpi poremećaje na svjetskom tržištu uzrokovane ratom na Bliskom istoku i zatvaranjem Hormuškog tesnaca.

Cijene goriva vratile su se na nivoe iz prvog talasa poskupljenja u proljeće, s prosječnom cijenom dizela od 2,42 evra po litru u subotu u podne.

Kao odgovor na to, vlada je u petak najavila novi poreski popust od oko 17 centi po litru za cijelu jesen, kao i razgovore o uvođenju gornje granice cijena najkasnije do 1. januara.

Tu najavu kandidat krajnje desnice u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, Lajf-Erik Holm, tokom svog posljednjeg predizbornog skupa u subotu u Šverinu, nazvao je “lošom šalom” i pokušajem “uticaja na ljude u posljednjem trenutku”.

Nastavi čitati

Aktuelno