Connect with us

Svijet

KOLIKO SU USPJELI U TOME? Kada su osnivači SAD usvajali Ustav, htjeli su da ograniče predsjedničku moć

Politički sistem SAD je dizajniran tako da ima zaštitni mehanizam protiv autoritarizma, ali koliko su ovi mehanizmi zaista moćni?

Kada su osnivači Sjedinjenih Američkih Država (SAD) usvajali Ustav, nastojali su da ograniče predsjedničku moć — razbijajući tradiciju monarhije.

Više od 200 godina kasnije, na dan izbora, ove strukture i dalje postoje, a vlada SAD-a je podijeljena na tri grane: zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Zakonodavna grana obuhvata Kongres, koji se sastoji od Predstavničkog doma i Senata, dok sudsku granu čini Vrhovni sud i savezni pravosudni sistem. Izvršna grana vlasti, s druge strane, uključuje predsjednika, potpredsjednika i kabinet.

Kada je reč o ulozi predsjednika, on nije samo šef države, već i komandant oružanih snaga.

Predsjednik je takođe odgovoran za sprovođenje zakona koje je usvojio Kongres. U tom smislu, predsjednik se oslanja na pomoć Kabineta, čiji članove on ili ona imenuje.

Ono što mu daje veliku prednost je moć veta na zakone koje usvoji Kongres, mada zakonodavna grana može da poništi ovaj veto sa dvotrećinskom većinom u oba doma.

Dodatno, predsjednik SAD-a ima moć da izda pomilovanja za savezne zločine, potpiše sporazume sa stranim silama (koji moraju biti ratifikovani u Senatu) i donosi izvršne naredbe.

Izvršna naredba je naredba predsednika, iako ove naredbe nisu namijenjene da donose nove zakone ili krše postojeće zakone. Izvršne naredbe mogu se takođe pravno osporiti ako krše Ustav.

Vanredna ovlašćenja
Na temu predsjedničkih ovlašćenja, Donald Tramp je izazvao reakcije kada je sugerisao da će biti “diktator” samo “prvog dana” eventualnog drugog mandata.

Ponovivši razgovor sa novinarkom Fox News, Tramp je rekao: “‘Nećeš biti diktator, zar ne?’ Rekao sam: ‘Ne, ne, ne, osim prvog dana. Zatvaramo granicu, kopamo, kopamo, kopamo. Posle toga, nisam diktator'”.

Tramp je sugerisao da bi samo prešao granicu ovlašćenja da bi stvorio čvrstu granicu između Meksika i SAD-a.

Iako je termin “diktator” možda bio upotrebljen u šali, Tramp je zapravo već pomerio granice predsjedničkih ovlašćenja.

Tokom svog prvog mandata, republikanski kandidat je preusmjerio vojnu pomoć kako bi izgradio dijelove zida na granici sa Meksikom.

Ovo je uslijedilo nakon što je Kongres odbio da odobri tražena sredstva, što je natjeralo Trampa da proglasi vanredno stanje kako bi zaobišao ovu odluku.

Tada su predsjedavajuća Kongresa Nensi Pelosi i senator Čak Šumer u zajedničkom saopštenju rekli da je ovo “pokušaj vlasti razočaranog predsjednika, koji je prešao granice zakona kako bi pokušao da postigne ono što nije mogao da postigne u ustavnom zakonodavnom procesu”.

Savezni apelacioni sud je 2020. godine presudio da je ovaj potez Trampove administracije bio ilegalan.

U drugom primeru, Tramp je pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da istraži političkog rivala i trenutnog predsjednika Džoa Bajdena i njegovog sina.

Takođe je pritiskao Ministarstvo pravde da istraži one koje vidi kao političke neprijatelje — uključujući bivšu republikansku zakonodavku Liz Čenej i radnike na izborima.

Američka knjiga sudnjeg dana
Neformalno nazivana “Američka knjiga sudnjeg dana”, Dokumenti za hitnu predsjedničku akciju (PEAD-ovi) sadrže izvršne naredbe, proklamacije i poruke Kongresu koje se pripremaju u očekivanju vanrednih situacija.

Sadržaj ovih dokumenata nije dostupan javnosti ili Kongresu — već se dijeli samo onima kojima je to potrebno da znaju.

Tokom Trampovog prvog mandata, časopis Tajm je izvestio da su ga obavijestili da nacionalno-bezbjednosni timovi nisu željeli da on sazna “pun obim ovih tumačenja predsjedničkih ovlašćenja, bojeći se da bi ih zloupotrebio”, pozivajući se na intervjue sa zvaničnicima nacionalne bezbjednosti.

Takođe je važno napomenuti da su se granice nekažnjivosti za predsjednika SAD-a promijenile od tada.

Početkom ove godine, Vrhovni sud je presudio u korist predsjednika, sa šest prema tri glasa, da predsednici mogu tražiti određeni imunitet od krivičnog gonjenja povezano sa radnjama preduzetim tokom njihovog mandata.

Prema anketi PBS-a iz aprila, samo oko dvoje od deset Amerikanaca je reklo da bi bilo “dobro” da naredni predsjednik može da menja politiku bez upućivanja na Kongres ili sudove.

Ipak, gotovo šest od deset republikanaca reklo je da bi bilo dobro da Tramp ima ovu moć ako bi bio ponovo izabran.

Ako bi Bajden bio ponovo izabran (Kamala Haris još nije bila demokratski kandidat u vreme ankete), četiri od deset demokrata smatraju da bi bilo pozitivno za njega da može djelovati samostalno.

Related Topics:

Svijet

Teška ispovijest princa Harija “TO JE UBILO MOJU MAJKU”

Princ Hari je u Melburnu iznenadio javnost iskrenim priznanjima o najtežim trenucima svog života, posebno o periodu nakon smrti njegove majke, Princeze Dajane.

Govoreći pred publikom, Hari je otkrio kako je kao d‌ječak teško prihvatio ulogu koja mu je bila namijenjena.

“Nakon što mi je mama umrla, neposredno prije mog 13. rođendana, pomislio sam: ‘Ne želim ovaj posao. Ne želim ovu ulogu, kamo god ona vodila, ne sviđa mi se’. To je ubilo moju majku i ja sam bio snažno protiv toga te sam godinama zabijao glavu u pijesak.” Na kraju sam shvatio – čekaj malo, da je netko drugi u ovoj poziciji, kako bi iskoristio ovu platformu i resurse koji dolaze s njom da napravi promjenu u svijetu? I što bi moja mama htjela da učinim? I to je stvarno promijenilo moju perspektivu “, ispričao je.

Godine borbe i unutrašnjeg pritiska

Hari je priznao da se godinama suočavao sa osjećajem izgubljenosti i velikim pritiskom, kako spoljašnjim tako i unutrašnjim. “Bilo je puno trenutaka kada sam se osjećao preplavljeno. Trenutaka kada sam se osjećao izgubljeno, izdano ili potpuno nemoćno. Trenutaka kada se pritisak, i vanjski i unutarnji, činio neprestanim. I trenutaka kada sam se, unatoč svemu, morao pojaviti pretvarajući se da je sve u redu, kako ne bih nikoga izneverio”, rekao je princ.

Njegova ispovijest dirnula je mnoge, jer rijetko govori ovako otvoreno o ličnim borbama.

Tragedija koja je obilježila život

Podsjetimo, Princeza Dajana izgubila je život krajem avgusta 1997. godine u saobraćajnoj nesreći u Parizu, kada je imala samo 36 godina.

Taj događaj zauvek je promijenio život njenog sina, koji danas, kako kaže, pokušava da svoju poziciju iskoristi za nešto dobro, upravo onako kako bi njegova majka željela, prenosi Ona.

Nastavi čitati

Svijet

PREKID VATRE IZMEĐU IZRAELA I LIBANA STUPIO NA SNAGU: “Istorijska prilika za mir”

Prekid vatre između Izraela i Libana stupio je na snagu nakon razmjene udara koja je trajala do samog njegovog početka, dok su obe strane nastavile sukobe uoči dogovorenog primirja.

Prekid vatre između Izraela i Libana stupio je na snagu nakon što je prethodno objavljen od strane američkog predsednika Donalda Trampa.

Libanski predsjednik Džozef Aun pozdravio je sporazum, dok je izraelski premijer Benjamin Netanjahu ocijenio da predstavlja “istorijsku” priliku za mir, javlja BBC. Hezbolah, koji ima podršku Irana i navodi da će poštovati dogovor uz određene uslove, nastavio je razmjenu napada sa izraelskim snagama uoči stupanja na snagu prekida vatre.

Izrael je saopštio da je u 24 sata pre stupanja na snagu prekida vatre pogodio više od 380 ciljeva Hezbolaha u južnom Libanu. Kako navode Izraelske odbrambene snage (IDF), meta su bili lansirni sistemi za rakete, komandna mjesta i pripadnici Hezbolaha.

Dodaje se da su napadi izvedeni u cilju podrške operacijama kopnenih snaga u južnom Libanu, za koje premijer Benjamin Netanjahu navodi da će ostati na terenu radi uspostavljanja bezbjednosne zone dubine oko 10 kilometara, i nakon početka prekida vatre.

Nastavi čitati

Svijet

“IRAN PRISTAO DA PREDA URANIJUM, RAT MOŽE DA SE ZAVRŠI”: Oglasio se Tramp, evo kada bi mogli da počnu pregovori

Teheran je, prema tvrdnjama Trampa, pristao da preda obogaćeni uranijum, dok bi novi pregovori mogli početi već za vikend. Iran se zasad nije oglasio.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Teheran pristao da preda obogaćeni uranijum, jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima, te dodao da bi novi krug razgovora mogao početi već ovog vikenda. Govoreći na događaju u Las Vegasu, Tramp je ocijenio da rat ide “izvrsno” i da bi uskoro mogao da se završi.

Ranije je u Bijeloj kući rekao da je Iran pristao da ne razvija nuklearno oružje i da preda ono što je nazvao “nuklearnom prašinom”, odnosno obogaćeni uranijum za koji tvrdi da je skriven pod zemljom nakon prošlogodišnjih američko-izraelskih napada.

Iran se zasad nije oglasio o tim tvrdnjama. Tramp je dodao i da nije siguran da li će biti potrebno produžiti primirje, koje ističe za pet dana.

Nastavi čitati

Aktuelno