Connect with us

Svijet

KOLIKO SU USPJELI U TOME? Kada su osnivači SAD usvajali Ustav, htjeli su da ograniče predsjedničku moć

Politički sistem SAD je dizajniran tako da ima zaštitni mehanizam protiv autoritarizma, ali koliko su ovi mehanizmi zaista moćni?

Kada su osnivači Sjedinjenih Američkih Država (SAD) usvajali Ustav, nastojali su da ograniče predsjedničku moć — razbijajući tradiciju monarhije.

Više od 200 godina kasnije, na dan izbora, ove strukture i dalje postoje, a vlada SAD-a je podijeljena na tri grane: zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Zakonodavna grana obuhvata Kongres, koji se sastoji od Predstavničkog doma i Senata, dok sudsku granu čini Vrhovni sud i savezni pravosudni sistem. Izvršna grana vlasti, s druge strane, uključuje predsjednika, potpredsjednika i kabinet.

Kada je reč o ulozi predsjednika, on nije samo šef države, već i komandant oružanih snaga.

Predsjednik je takođe odgovoran za sprovođenje zakona koje je usvojio Kongres. U tom smislu, predsjednik se oslanja na pomoć Kabineta, čiji članove on ili ona imenuje.

Ono što mu daje veliku prednost je moć veta na zakone koje usvoji Kongres, mada zakonodavna grana može da poništi ovaj veto sa dvotrećinskom većinom u oba doma.

Dodatno, predsjednik SAD-a ima moć da izda pomilovanja za savezne zločine, potpiše sporazume sa stranim silama (koji moraju biti ratifikovani u Senatu) i donosi izvršne naredbe.

Izvršna naredba je naredba predsednika, iako ove naredbe nisu namijenjene da donose nove zakone ili krše postojeće zakone. Izvršne naredbe mogu se takođe pravno osporiti ako krše Ustav.

Vanredna ovlašćenja
Na temu predsjedničkih ovlašćenja, Donald Tramp je izazvao reakcije kada je sugerisao da će biti “diktator” samo “prvog dana” eventualnog drugog mandata.

Ponovivši razgovor sa novinarkom Fox News, Tramp je rekao: “‘Nećeš biti diktator, zar ne?’ Rekao sam: ‘Ne, ne, ne, osim prvog dana. Zatvaramo granicu, kopamo, kopamo, kopamo. Posle toga, nisam diktator'”.

Tramp je sugerisao da bi samo prešao granicu ovlašćenja da bi stvorio čvrstu granicu između Meksika i SAD-a.

Iako je termin “diktator” možda bio upotrebljen u šali, Tramp je zapravo već pomerio granice predsjedničkih ovlašćenja.

Tokom svog prvog mandata, republikanski kandidat je preusmjerio vojnu pomoć kako bi izgradio dijelove zida na granici sa Meksikom.

Ovo je uslijedilo nakon što je Kongres odbio da odobri tražena sredstva, što je natjeralo Trampa da proglasi vanredno stanje kako bi zaobišao ovu odluku.

Tada su predsjedavajuća Kongresa Nensi Pelosi i senator Čak Šumer u zajedničkom saopštenju rekli da je ovo “pokušaj vlasti razočaranog predsjednika, koji je prešao granice zakona kako bi pokušao da postigne ono što nije mogao da postigne u ustavnom zakonodavnom procesu”.

Savezni apelacioni sud je 2020. godine presudio da je ovaj potez Trampove administracije bio ilegalan.

U drugom primeru, Tramp je pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da istraži političkog rivala i trenutnog predsjednika Džoa Bajdena i njegovog sina.

Takođe je pritiskao Ministarstvo pravde da istraži one koje vidi kao političke neprijatelje — uključujući bivšu republikansku zakonodavku Liz Čenej i radnike na izborima.

Američka knjiga sudnjeg dana
Neformalno nazivana “Američka knjiga sudnjeg dana”, Dokumenti za hitnu predsjedničku akciju (PEAD-ovi) sadrže izvršne naredbe, proklamacije i poruke Kongresu koje se pripremaju u očekivanju vanrednih situacija.

Sadržaj ovih dokumenata nije dostupan javnosti ili Kongresu — već se dijeli samo onima kojima je to potrebno da znaju.

Tokom Trampovog prvog mandata, časopis Tajm je izvestio da su ga obavijestili da nacionalno-bezbjednosni timovi nisu željeli da on sazna “pun obim ovih tumačenja predsjedničkih ovlašćenja, bojeći se da bi ih zloupotrebio”, pozivajući se na intervjue sa zvaničnicima nacionalne bezbjednosti.

Takođe je važno napomenuti da su se granice nekažnjivosti za predsjednika SAD-a promijenile od tada.

Početkom ove godine, Vrhovni sud je presudio u korist predsjednika, sa šest prema tri glasa, da predsednici mogu tražiti određeni imunitet od krivičnog gonjenja povezano sa radnjama preduzetim tokom njihovog mandata.

Prema anketi PBS-a iz aprila, samo oko dvoje od deset Amerikanaca je reklo da bi bilo “dobro” da naredni predsjednik može da menja politiku bez upućivanja na Kongres ili sudove.

Ipak, gotovo šest od deset republikanaca reklo je da bi bilo dobro da Tramp ima ovu moć ako bi bio ponovo izabran.

Ako bi Bajden bio ponovo izabran (Kamala Haris još nije bila demokratski kandidat u vreme ankete), četiri od deset demokrata smatraju da bi bilo pozitivno za njega da može djelovati samostalno.

Related Topics:

Svijet

Više od 1.600 požara u Amazoniji za dvije sedmice: VLASTI POKRENULE ISTRAGU

U brazilskom dijelu Amazonije bukti veliki broj požara, čiji su intenzitet pojačali klimatske promjene, fenomen El Ninjo i ljudska aktivnost, ukazuju naučnici i zvaničnici.

U državi Amazonas registrovano je 1.679 požara u prve dvije nedjelje oktobra, što je 253 odsto više nego u istom periodu prošle godine, podaci su brazilskog sistema za nadzor Amazonije.

Dim je izazvao probleme sa disanjem stanovništva, a u najmanje 36 opština proglašeno je vanredno stanje.

Zbog lošeg kvaliteta vazduha u Manausu su otkazani događaji na otvorenom, dok su javne škole danas zatvorene, prenosi Rojters.

Brazilske vlasti sumnjaju da su mnogi požari namjerno izazvani radi krčenja šuma i pripreme zemljišta za poljoprivredu i stočarstvo.

Brazilsko Ministarstvo životne sredine najavilo je istragu nakon što su iz aviona uočeni požari unutar zaštićenih šumskih područja.

Savezne vlasti i civilna zaštita poslali su u Amazonas avione i vatrogasne ekipe kako bi pomogli u gašenju požara.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA POKRAJINA OKRENULA LEĐA POLITICI BERLINA: Usvojena rezolucija za ukidanje sankcija Rusiji i kraj pomoći Ukrajini

Landtag njemačke pokrajine Saksonija-Anhalt usvojio je rezoluciju kojom se traži hitno ukidanje ekonomskih sankcija Rusiji i prekid njemačke vojne i finansijske pomoći Ukrajini koja prelazi okvire humanitarne pomoći. Za prijedlog su glasale poslaničke grupe Alternative za Njemačku (AfD) i Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), koje u novom parlamentu imaju 44 od ukupno 83 mandata.

Rezolucija je usvojena 14. oktobra na vanrednoj sjednici pokrajinskog parlamenta u Magdeburgu, pod nazivom „Mirovni pregovori umjesto proširenja rata u Ukrajini“. Njome se od pokrajinske vlade traži da putem Bundesrata pokrene inicijativu za promjenu njemačke politike prema ratu u Ukrajini.

Dokument traži prekid isporuka oružja Ukrajini, obustavu finansijske pomoći koja prelazi humanitarnu podršku i ukidanje ekonomskih sankcija protiv Rusije. AfD i BSW istovremeno zagovaraju diplomatsko rješenje i uspostavljanje dugoročnog mirovnog i bezbjednosnog poretka.

AfD i BSW zajedno protiv politike Berlina

Zahtjev je posebno značajan zbog činjenice da su ga zajedno progurale dvije politički veoma različite stranke – krajnje desni AfD i ljevičarski populistički BSW koji predvodi Sahra Wagenknecht.

Njihova zajednička tačka u ovom slučaju jeste protivljenje nastavku vojne podrške Ukrajini i politici sankcija prema Moskvi.

Šef poslaničke grupe AfD-a u Saksoniji-Anhaltu Ulrich Siegmund predstavio je rezoluciju kao prvu takvu „mirovnu inicijativu“ iz jednog njemačkog pokrajinskog parlamenta. On tvrdi da dosadašnja politika nije donijela mir, već je dodatno opteretila njemačku privredu i javne finansije.

AfD insistira da se novac njemačkih poreskih obveznika više usmjerava na domaće probleme, umjesto na vojnu podršku Ukrajini. Siegmund, koji namjerava da se kandiduje za premijera pokrajine, pokušava ovaj zahtjev pretvoriti i u jednu od glavnih političkih tema pred izbor za pokrajinsku vlast.

BSW takođe insistira na pregovorima sa Moskvom i tvrdi da Njemačka treba da se udalji od politike koja, prema njihovom tumačenju, doprinosi produžavanju rata.

„Ovo nije nadležnost pokrajine“

Rezolucija, međutim, ne znači da će Njemačka automatski ukinuti sankcije Rusiji niti prestati da šalje pomoć Ukrajini.

Za to su nadležni savezni organi Njemačke i, u velikoj mjeri, institucije Evropske unije. Pokrajinski parlament nema ovlašćenje da samostalno mijenja njemačku spoljnu politiku.

Upravo je to bila jedna od ključnih kritika koje su tokom rasprave uputile ostale stranke.

Vršilac dužnosti premijera Saksonije-Anhalta Sven Schulze iz CDU-a ocijenio je da pokrajina nema nadležnost nad spoljnom politikom. Poslanici CDU-a, SPD-a, Zelenih i Ljevice glasali su protiv prijedloga.

Njemački javni servis Tagesschau takođe ističe da odluka pokrajinskog parlamenta nema direktnu moć da promijeni njemačku politiku prema Rusiji. Njena važnost prije svega je politička – ona pokazuje da u jednom dijelu Njemačke postoji dovoljno jaka podrška za radikalan zaokret u odnosu prema ratu u Ukrajini.

Nova politička kombinacija koja izaziva pažnju

Još važnija od same rezolucije mogla bi biti činjenica da su AfD i BSW pokazali da mogu zajedno djelovati kada pronađu zajedničku temu.

U novom parlamentu Saksonije-Anhalta dvije stranke imaju ukupno 44 od 83 mandata, što im omogućava da samostalno proguraju prijedloge kada nastupaju zajedno. Upravo je njihova zajednička većina omogućila usvajanje rezolucije.

To ne znači da su AfD i BSW formirali koaliciju. Međutim, glasanje pokazuje da se tradicionalna politička podjela u Njemačkoj mijenja kada su u pitanju rat u Ukrajini, sankcije Rusiji i odnosi sa Moskvom.

Za AfD je to prilika da dodatno pojača pritisak na savezne vlasti u Berlinu. Za BSW, koji je politički izgradio značajan dio svog identiteta upravo na protivljenju vojnoj podršci Ukrajini, riječ je o ispunjavanju jednog od predizbornih obećanja.

Šta rezolucija zapravo može promijeniti?

Direktno – vrlo malo.

Politički – potencijalno mnogo više.

Saksonija-Anhalt ne može sama ukinuti evropske sankcije niti narediti Berlinu da prekine isporuku oružja Ukrajini. Ali pokrajinska vlada može, u okviru svojih mogućnosti, pokrenuti inicijativu u Bundesratu i poslati političku poruku saveznoj vladi.

Upravo to i jeste cilj AfD-a i BSW-a.

Njemačka je do sada bila jedan od ključnih evropskih vojnih i finansijskih pomagača Ukrajine, dok je kancelar Friedrich Merz ponavljao da će Berlin nastaviti da podržava Kijev. Usvajanje ovakve rezolucije zato predstavlja prije svega politički udar na dosadašnji konsenzus u Njemačkoj, a ne neposrednu promjenu državne politike.

Istovremeno, pokazuje se da pitanje Ukrajine sve više postaje unutrašnjopolitička tema Njemačke.

Dok vlasti u Berlinu insistiraju na nastavku podrške Kijevu, dio njemačkog biračkog tijela sve glasnije traži upravo suprotno – prekid isporuka oružja, ukidanje sankcija Moskvi i povratak pregovorima.

A ono što je do juče izgledalo kao stav političke margine sada je, barem u jednom pokrajinskom parlamentu, dobilo većinu.

Nastavi čitati

Svijet

ŽESTOKI PROTESTI U TIRANI: Napadnuta policija, desetine povrijeđenih (VIDEO)

Studentski protesti u glavnom gradu Albanije prerasli su u žestoke sukobe s policijom, tokom kojih su demonstranti napali policijsku stanicu Molotovljevim koktelima, zapalili vozilo i oštetili više državnih institucija.

Neredi su izbili u srijedu, 14. oktobra, a sukobi su trajali satima. Policija je koristila suzavac, šok bombe i vodene topove kako bi rastjerala demonstrante, dok su pojedine grupe bacale kamenice, pirotehnička sredstva i zapaljive naprave.

Prema izvještajima albanskih medija, tokom protesta privedeno je najmanje 35 osoba, a povrijeđeni su policajci i civili.

Kako je napadnuta policijska stanica?

Jedan od najozbiljnijih incidenata dogodio se kod Policijske stanice broj 2 u Tirani, gdje su demonstranti razbili prozore, oštetili unutrašnjost objekta i bacali Molotovljeve koktele.

Tokom napada zapaljeno je policijsko vozilo, a jedan policajac pogođen je u glavu tvrdim predmetom.

Kako prenosi Albanian Post, demonstranti su blokirali saobraćaj i nastavili da bacaju pirotehnička sredstva prema policijskoj stanici, zbog čega su na teren upućene dodatne policijske snage.

Neredi se nisu zadržali samo na tom dijelu grada.

Na meti demonstranata našli su se i Ministarstvo pravde, drugi državni objekti, kao i tržni centar “Toptani”, na kojem su razbijena stakla.

Oštećeni su i poslovni objekti, banke i druga imovina, dok su na pojedinim lokacijama podmetnuti požari.

Koliko je policajaca povrijeđeno?

Albanska policija je tokom protesta prvobitno saopštila da je povrijeđeno 14 policijskih službenika i da je privedeno 35 osoba.

Međutim, kako su sukobi nastavljeni, broj povrijeđenih je rastao.

Albanski ministar unutrašnjih poslova Ervin Demo saopštio je da je tokom nasilnih protesta u Tirani povrijeđen 51 policijski službenik.

Demo je posjetio povrijeđene policajce u Bolnici za traumatologiju i poručio da je nasilje nad policijskim službenicima neprihvatljivo i da se ne može opravdati ni pod kojim okolnostima.

“Tokom današnjeg nasilja povrijeđen je 51 službenik Državne policije. Neki od njih trenutno se nalaze u Vojnoj bolnici, gdje dobijaju neophodnu medicinsku njegu”, naveo je Demo u objavi na društvenim mrežama.

Prema ranijim podacima zdravstvenih vlasti, medicinsku pomoć zatražili su i demonstranti i jedan prolaznik.

Policija je pozvala građane koji učestvuju u protestima da se distanciraju od maskiranih i nasilnih osoba, upozoravajući da će svi odgovorni za napade na policajce i uništavanje imovine biti identifikovani i procesuirani.

Molotovljevi kokteli bačeni i na zgradu Vlade
Protesti su počeli ispred Ministarstva prosvjete, a tokom poslijepodneva demonstranti su se rasporedili po centru Tirane.

Kamenicama i zapaljivim sredstvima napadnuto je Ministarstvo ekonomije, nakon čega su se demonstranti premjestili na Bulevar mučenika nacije.

Potom su kamenicama i Molotovljevim koktelima gađali zgradu Vlade, na šta je policija odgovorila vodenim topovima i suzavcem.

Protestima su se pridružili i srednjoškolci, koji su bojkotovali nastavu. Pojedini učenici blokirali su ulice kontejnerima za smeće, koje su potom zapalili.

Zašto su studenti izašli na ulice?
Protesti su počeli zbog nezadovoljstva uslovima obrazovanja, visokim troškovima studiranja i problemima s kojima se suočavaju učenici i studenti.

Okupljanja su započela ispred Ministarstva obrazovanja, ali su ubrzo prerasla u šire demonstracije protiv vlasti premijera Edija Rame.

Dio demonstranata zahtijeva i ostavku premijera, optužujući njegovu vladu za korupciju i zanemarivanje problema mladih.

Studentsko nezadovoljstvo nadovezalo se na višemjesečne proteste protiv vlasti, koji su ranije pokrenuti i zbog kontroverznog projekta turističkog razvoja na albanskoj obali.

Vlasti osudile nasilje
Predsjednik Albanije Bajram Begaj pozvao je demonstrante na uzdržanost i odgovornost, ističući da je pravo na mirno okupljanje temelj demokratije, ali da nasilje ne može biti način izražavanja nezadovoljstva.

Ministar unutrašnjih poslova Ervin Demo optužio je pojedine političke snage da pokušavaju da iskoriste studentske proteste za ostvarivanje sopstvenih ciljeva.

On je poručio da zahtjeve mladih treba rješavati dijalogom, a ne nasiljem i uništavanjem javne i privatne imovine.

Nasilje je osudila i potpredsjednica albanske vlade Albana Kočiu, pozivajući na smirenost i razboritost.

Istovremeno, predstavnici Evropske unije izrazili su zabrinutost zbog eskalacije sukoba i pozvali na uzdržanost, ali i na ispitivanje navoda o prekomjernoj upotrebi policijske sile.

Beriša traži ostavku Rame: Studente nećemo napustiti
Lider opozicione Demokratske partije Albanije Sali Beriša zatražio je hitnu ostavku premijera Edija Rame i poručio da će opozicija nastaviti da podržava studente koji protestuju.

Pozvao je građane da se pridruže demonstrantima i podrže zahtjeve za odlazak Rame i njegove vlade.

“Ovaj protest i ove studente podržaćemo svim svojim kapacitetima. Edi Rama neće se suočiti samo sa studentima, već sa cijelom opozicijom i svim građanima. Studente nećemo napustiti, podržaćemo ih na sve načine i u okviru svih svojih mogućnosti”, poručio je Beriša.

Studentska okupljanja nadovezala su se na višemjesečne antivladine proteste, prvobitno pokrenute zbog planirane izgradnje luksuznog turističkog kompleksa na jugu Albanije, u koji bi ulagao Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa.

Nastavi čitati

Aktuelno