Connect with us

Politika

TROŠE KAO DA SUTRA NE POSTOJI! Institut za nestala lica BiH probija sve granice

Na parkingu Instituta za nestala lica BiH ima više specijalizovanih vozila od dozvoljenih, a prilikom službenih putovanja zaposleni u toj instituciji za jedne te iste relacije na putnim nalozima upisuju različite kilometraže. Takođe, nadležni unapređuju radnike na svoju ruku, ali i nabavljaju robu mimo one koja je definisana ugovorom.

To su samo neke od primjedaba revizora na poslovanje Instituta za nestala lica BiH u prošloj godini, a za koji predstavnici udruženja u Srpskoj koja su proisteklih iz proteklog rata navode da nije opravdao svoje postojanje te da je trebalo da bude odavno ugašen.

Kancelarija za reviziju institucija BiH je prilikom kontrole poslovnih knjiga Instituta za nestale podsjetila i na dugogodišnju agoniju kada je riječ o neraspisivanju konkursa za izbor članova Upravnog i Nadzornog odbora te institucije.

– Mandat Nadzornog odbora istekao je krajem 2010. godine i Institut je u više navrata izvještavao suosnivače da je neophodno pristupiti proceduri imenovanja novog saziva Nadzornog odbora. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je tek u avgustu 2023. godine objavilo javni konkurs za izbor članova Nadzornog odbora zajedno s izborom Upravnog odbora. Ta procedura je u toku – naveli su revizori.

Takođe navode i da Institut za nestala lica još nije okončao aktivnosti koje su započete u ranijem periodu na donošenju novog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Rashodi Instituta lani su iznosili 3,15 miliona maraka, a najveći iznos, odnosno više od polovine, otišao je na bruto plate i to 1,55 miliona KM, dok je na naknade troškova zaposlenih iskeširano 270.604 KM.

Revizori su naveli i da je Institutu odobreno korišćenje 20 specijalizovanih vozila, ali da oni već duže koriste veći broj specijalizovanih vozila od odobrenog.

Utvrdili su i propuste kod korišćenja službenih vozila pa je tako na testiranim uzorcima putnih naloga ustanovljeno da se u pojedinim nalozima ne upisuju svi podaci kao što su relacije putovanja, detaljna kilometraža za svaki dan.

– Takođe na pojedinim nalozima nema ni potpisa lica koja su koristila vozila. U nekim slučajevima su prikazane različite kilometraže za iste relacije – stoji u izvještaju.

Troje zaposlenih u Institutu za nestala lica lani je interno premješteno, odnosno unaprijeđeno, bez sprovođenja procedure javnog konkursa, na osnovu odluke Kolegijuma direktora, čime je prekršen važeći propise o internom premještanju i raspoređivanju zaposlenika u institucijama BiH.

Revizori su utvrdili i da je Institut angažovao lice koje je nakon penzionisanja nastavilo da obavlja računovodstvene poslove putem ugovora o djelu na sistematizovanom radnom mjestu.

– Ukupna neto naknada za obavljanje tih poslova iznosila je 6.400 KM za četiri mjeseca (1.600 KM mjesečno). Za ove poslove nisu podneseni mjesečni izvještaji o radu koje je trebalo odobriti ovlašćeno lice kao potvrdu da su poslovi kvalitetno izvršeni i da su stečeni uslovi za isplatu naknade – stoji u izvještaju.

Imali su primjedbe i na javne nabavke Instituta te je utvrđeno da ova institucija ne vodi odgovarajuće evidencije o realizaciji okvirnih sporazuma i ugovora, što za posljedicu ima slabosti u planiranju i dinamici sprovođenja javnih nabavki.

– Izvršili smo uvid u analitičke kartice dobavljača za pojedinu robu i usluge te je konstatovano da su pojedini ugovori vrijednosno prekoračeni (servisiranje vozila, kancelarijski materijal, gorivo). Takođe nabavljaju robu koja nije obuhvaćena potpisanim ugovorom, a postoji i odstupanje nabavljene količina robe u odnosu na ugovorenu – stoji u izvještaju.

Predstavnici udruženja proisteklih iz proteklog rata u Srpskoj smatraju da bi za traženje nestalih Srba i pripadnika drugih naroda u Odbrambeno-otadžbinskom ratu najbolje bilo osnovati entitetske institute za traženje nestalih, jer sadašnji na nivou BiH ne služi svrsi. Takođe i ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Danijel Egić zatražio je da Institut za traženje nestalih lica BiH ubrza aktivnosti na pronalasku i identifikaciji posmrtnih ostataka Srba te da se prestane baviti dnevnom politikom.

– Otkako je traženje i identifikacija prešla na nivo BiH to je sve obustavljeno i svedeno na minimalnu mjeru iz prostog razloga jer druga dva naroda u BiH to namjerno razvlače i odugovlače i ne rade ništa kada je riječ o tom pitanju da bi sebe predstavili kao jedine žrtve u prošlom ratu i namjerno smanjili srpske žrtve – rekao je ranije Egić.

Republika Srpska, prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica, traga za više od 1.600 nestalih lica, od kojih je 1.011 civila, među kojima su njih 312 žene i djeca.

Nijemi na preporuke
Predmet revizora bile su i preporuke date Institutu za nestale.

– Utvrdili smo da je Institut za nestale u 2023. godini od ukupno osam prethodno datih preporuka realizovao dvije, četiri preporuke nisu realizovane, dok je sprovođenje dvije preporuke bilo u toku – naveli su revizori.
Glas

Related Topics:

Politika

SVE SE LOMI NA BUDŽETU! Hitna sjednica odlučuje, ključ u rukama Bošnjaka!

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj će se naći samo jedna tačka dnevnog reda, i to budžet institucija BiH za ovu godinu, biće održana danas i veliko je pitanje da li će on biti usvojen.

Prethodno, budžet je usvojio Savjet ministara BiH, a nakon toga i Predsjedništvo BiH koje ga je formalno-pravno i uputilo u parlamentarnu proceduru. Problem je u tome što u budžetu za ovu godinu nisu obezbijeđena sredstva za finansiranje sedam institucija kulture i oko 20 miliona KM za vraćanje duga BHRT-a.

Na tim budžetskim stavkama ranije su insistirali bošnjački političari, međutim Srbi su bili isključivo protiv toga, posebno protiv finansiranja sedam institucija kulture koje u svom nazivu imaju – Bosna i Hercegovina. U prethodnom budžetu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavajući Željku Cvijanović bila su planirana sredstva za tih sedam institucija kulture, ali i za BHRT, međutim taj budžet koji su izglasali Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH, bio je nesprovodiv i nikad nije dobio podršku poslanika.

I kada je riječ o današnjoj hitnoj sjednici pitanje je da li će budžet dobiti podršku bošnjačkih političara, a u prethodnih nekoliko dana na njih su apelovali iz institucija kulture, ali i BHRT-a, da se ovako predložen budžet ne usvaja.

Kada je riječ o institucijama kulture, radi se o Zemaljskom muzeju BiH, Istorijskom muzeju BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteci za slijepa i slabovida lica BiH, Kinoteci BiH i Umjetničkoj galeriji BiH. Linker
Zanimljivo je i da je u novembru prošle godine Kristijan Šmit donio “nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu”.

U nalogu se navodi i da su u roku od 60 dana od stupanja na snagu naloga nadležni organi BiH, a naročito Savjet ministara BiH, dužni podnijeti prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, kako stvari sada stoje, Šmitov nalog još nije sproveden, a to je i jedan od glavnih argumenata pojedinih bošnjačkih političara za neusvajanje budžeta institucija BiH.

S druge strane, srpski političari i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH smatraju da te institucije kulture nisu institucije Bosne i Hercegovine, već Federacije Bosne i Hercegovine, te da upravo Federacija BiH treba da brine o njima i pronađe model da ih finansira. Linker
Kada je riječ o samom budžetu koji će se danas naći pred poslanicima, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2025. godinu iznose 1.570.500.000 KM, što je povećanje za 215.100.000 ili 16 odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2024. godinu.

Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga iznose 2.797.273.016 KM, od čega rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 1.226.773.016 KM i manje je za 203.960.037 KM ili 14 odsto u odnosu na godinu ranije.

Unutar budžetske rezerve, koja iznosi 46.740.000 KM, osigurano je oko 35.500.000 KM na ime novčane pomoći zaposlenima u institucijama BiH u iznosu od 1.000 KM, zbog činjenice da budžet nije usvojen blagovremeno te da su plate zaposlenima isplaćivane po osnovici 600 KM iz 2024. godine, umjesto osnovice za 2025. godinu od 631,50 KM. Savjet ministara BiH donijeće posebnu odluku o isplati novčane pomoći nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu.

Novčanu pomoć neće ostvariti poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, članovi Predsjedništva BiH, kao ni predsjedavajuća, ministri i zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, navedeno je ranije iz Savjeta ministara BiH.

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆEVA PODRŠKA BLANUŠI “Vrijeme je da Republika Srpska ustane, a ne da SLUŽI PORODIČNIM KLANOVIMA”

Pokret Sigurna Srpska saopštio je da će na predstojećim vanrednim izborima za predsjednika Republike Srpske pružiti punu i nedvosmislenu podršku prof. dr Branku Blanuši, kandidatu Srpske demokratske stranke. Kako navode, izbor Blanuše predstavlja „priliku da Republika Srpska konačno krene putem oporavka, nakon godina urušavanja institucija u korist privilegovanih pojedinaca“.

Iz ovog pokreta poručuju da je glas za Blanušu ujedno i glas za prekid politike koja je, kako navode, „godinama iscrpljivala sistem, dok je narod plaćao cijenu neodgovornosti“.


– Blanušinom pobjedom pobijediće ispravne vrijednosti, kredibilitet, znanje i stručnost, a u prošlost će otići neod, ucjene, kriminal, korupcija i nepotizam – poručio je potpredsjednik PSS-a Dejan Kojić, naglašavajući da 23. novembar vidi kao dan prekretnice.

Kojić ističe da će poslije izbora biti zaustavljena potpuna tajkunizacija Republike Srpske, te da će početi temeljna reorganizacija javnih ustanova i preduzeća, „koja su godinama bila u službi privilegovanog sloja društva, a ne naroda“.

Dodaje da je vrijeme da Srpsku vodi „čestit, porodičan i sposoban čovjek, učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata, koji svoju biografiju ne gradi na aferama, već na naučnom i stručnom radu“.

– Želja nam je da Republiku Srpsku otrgnemo iz kandži nekoliko porodica i da je vratimo narodu. Zajedno odlučujemo da li ćemo živjeti život dostojan čovjeka ili ćemo nastaviti da robujemo kvazielitama koje su nas dovele do katastrofalnog stanja – naveo je Kojić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska poručuju da je izbor jasan:
„Hoćemo li pravo na slobodu i dostojanstvo ili ćemo izabrati one koji žrtvuju Srpsku zbog sitne, lične koristi?“

Nastavi čitati

Politika

KONGRES NA NOGAMA! Traže objašnjenja od Rubija zbog ukidanja sankcija Dodiku!

Članovi Komiteta za spoljne poslove Kongresa SAD-a Gregory W. Meeks i Bill Keating poslali su pismo ministru finansija Scottu Bessentu i državnom sekretaru Marcu Rubiu, bliskom Trumpovom saradniku. Kongresmeni u pismu izražavaju snažno protivljenje uklanjanju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegove porodice i desetine njegovih saradnika s američkih popisa sankcija od strane Trampove administracije.

U pismu se zahtijeva od sekretara da obavijeste Kongres o osnovi svoje odluke o uklanjanju Dodika, kog su nazvali proruskim liderom, njegove porodice i saradnika s popisa te o tome kako Trampova administracija planira održati dugogodišnju američku politiku u regiji, uključujući dalju primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Trideset godina Sjedinjene Države podržavaju i jačaju Dejtonski mirovni sporazum. Ukidanje tih sankcija suprotno je dvostranačkoj spoljnoj politici prema Zapadnom Balkanu“, rekli su članovi Komiteta Meeks i Keating.

Godinama su Milorad Dodik i njegovi saradnici bili uključeni u secesionističke aktivnosti koje podrivaju krhki mir u Bosni i Hercegovini. Nedavno, Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio je Dodikovu presudu na jednogodišnju zatvorsku kaznu koja može biti zamijenjena novčanom kaznom, kao i šestogodišnju zabranu bavljenja politikom.

Dodik, koji više nije predsjednik Republike Srpske, nastavlja negirati presudu, dodatno podrivajući Dejtonski mirovni sporazum, vladavinu prava i regionalnu stabilnost na Zapadnom Balkanu.

Dodik nije jedini koji potiče secesionističke aktivnosti u Republici Srpskoj. Njegovi saradnici, kao i članovi njegove porodice, uključujući sina Igora Dodika i kćerku Goricu Dodik (oboje uklonjeni sa liste 29. oktobra), iskoristili su svoje koruptivne veze da se obogate, uskraćujući građanima Bosne i Hercegovine pravednu šansu i podrivajući Dejtonski mirovni sporazum i decenijama vođenu američku vanjsku politiku na Zapadnom Balkanu.

Dodik, njegova porodica i njihovi saradnici zaslužuju brzu reakciju i značajnu odgovornost za svoje postupke, a ne popustljivost.

S obzirom na to da destabilizirajuće aktivnosti gospodina Dodika nisu prestale, pozivamo vaše resore da promijene kurs. Takođe tražimo odgovore na sljedeća pitanja u vezi uklanjanja Dodika i desetina njegovih saradnika sa SDN liste, do srijede, 26. novembra 2025. godine:

– Zašto je OFAC uklonio gospodina Dodika, njegovog sina i kćerku, te druge saradnike sa liste sankcija?

– Koju su promjenu u ponašanju pokazale sve osobe i entiteti uklonjeni u objavi od 29. oktobra 2025. koja je opravdala uklanjanje njihovih imena sa liste sankcija?

– Na koji način uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija unapređuje interese Sjedinjenih Američkih Država na Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini?

– Kako uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija doprinosi suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine?

– Kako Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo finansija planiraju nametnuti dodatne mjere gospodinu Dodiku zbog njegovih destabilizirajućih aktivnosti na Zapadnom Balkanu?

Uprkos nedavnim sudskim presudama i nastavljenom međunarodnom pritisku, postupci gospodina Dodika u Republici Srpskoj nisu se promijenili. Ključno je da Sjedinjene Američke Države iskoriste sve dostupne instrumente kako bi zaustavile njegove destabilizacijske aktivnosti u regionu i spriječile pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini.

To uključuje uvođenje dodatnih finansijskih sankcija i zabrana viza Dodiku i njegovoj mreži, proširivanje diplomatskih aktivnosti i pomoći kako bi se ojačao krhki mir u Bosni i Hercegovini, te imenovanje specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan. Imajući ove korake na umu, radujemo se vašim odgovorima na naša pitanja”, zaključili su američki kongresmeni.

(Fokus)

Nastavi čitati

Aktuelno