Connect with us

Politika

PUNE RUKE POSLA ZA CIK: Pljušte kazne zbog preuranjene kampanje

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine u posljednje vrijeme, i nakon izmjena Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit, masovno je počela da kažnjava političke partije zbog preuranjene kampanje, uglavnom zbog objava na Facebooku, ali i izjava koje su politička svakodnevica, pa političke partije pozivaju da se jasnije razjasni šta jeste, odnosno nije kampanja.

Primjera radi, na juče održanoj sjednici CIK je kaznio Demos sa 3.000 KM jer je njihov potpredsjednik Nenad Šibarević na skupu u MZ Piskavica “davao podršku Drašku Stanivukoviću za gradonačelnika i istovremeno kritikovao druge političare”. Još jedno obrazloženje ove odluke CIK-a je da je Šibarević “iznosio političke stavove”. Na istoj sjednici, odnosno juče, sa po tri hiljade KM kažnjeni su i HDZ 1990, SDS i Davor Dragičević, dok je SDA kažnjena sa 3.500 KM i to zbog objava na Facebooku i veb-stranicama stranke. Na ranijim sjednicama sa tri do tri i po hiljade KM kažnjene su gotovo sve veće političke partije. Kazne partijama izrečene su, recimo, i zbog poziva na besplatne zdravstvene preglede, zatim zbog objava kandidature, pohvalnih tekstova na Facebooku, ali i promocije javnih radova ili ustanova.

Ni u samoj Centralnoj izbornoj komisiji BiH nisu načisto kada je riječ o kažnjavanju. Recimo, ranije je kaznu dobila Ujedinjena Srpska jer je neko od njihovih članova pozivao žene na besplatan Papa test, a juče nije kažnjena SDA, čija je jedna od poslanica u ime Aktiva žena ove stranke pozivala na edukativno predavanje o zdravlju ženskih reproduktivnih organa.

Zanimljiva je juče bila i rasprava o slučaju HDZ BiH. Ta stranka prijavljena je za zloupotrebu resursa jer su Dragan Čović, lider te stranke, a u funkciji predsjednika nevladine organizacije Hrvatski narodni sabor, i Marko Novak, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a u Mostaru, prisustvovali otvaranju objekta pošte. Zanimljivo je da Novak uopšte nije govorio na tom skupu, već je samo na svojoj Facebook stranici objavio tekst u kojem se osvrnuo na otvaranje tog objekta. Na kraju, CIK nije kaznio ovu stranku, iako su pojedini članovi CIK-a smatrali da se radi o preuranjenoj kampanji.

“Ne možemo zaustaviti politički život i otvaranje objekata u ovo vrijeme svrstati u političku kampanju. Ako bismo ovakve stvari kažnjavali, naišli bismo na problem da se ne može nastaviti sa aktivnostima koje javna preduzeća rade. Imamo sad da se kaže da se prvi put uvode neka sredstva i ne možemo to zaustaviti”, rekao je Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije BiH.

Kazne strankama komentarisala je Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH, koja je rekla da su do sada kažnjavane stranke zato što su njihove pristalice promovisale stranku.

“Svaki slučaj je slučaj za sebe i moramo cijeniti da li se radilo o kampanji, o kontekstu u kojem se to desilo. Nije jednostavno, ali je sreća da sve naše odluke podliježu kontroli i u dosadašnjim slučajevima kazne koje smo donijeli su potvrđene od Suda BiH”, rekla je Hadžiabdićeva.

Ipak, u političkih partijama koje su kažnjene kažu da im nije jasno šta jeste, a šta nije kampanja, te da sami moraju gledati sjednice CIK-a kako bi vidjeli šta je preuranjena kampanja. U PDP-u, stranci koja je do sada tri puta kažnjena i koja je u ovom izbornom ciklusu već platila 9.000 KM kazni, kažu da se iz Izbornog zakona može teško izvući šta je preuranjena kampanja.

“Sada imamo CIK praksu, a ne sudsku praksu. Mislim da bi bilo dobro da CIK nekim podzakonskim aktom precizira šta je preuranjena kampanja i šta stranke mogu da rade. Veliki je broj kandidata da bi se to sve moglo iskontrolisati. Poslali smo upozorenje ljudima, a sigurna sam da svi kandidati nemaju isti status”, rekla je Mira Pekić, potpredsjednica PDP-a.

Kada je riječ o kažnjavanju, za sada, CIK uglavnom radi slučajeve po prijavi. Najviše prijava dolazi od nevladinih organizacija, ali i pojedinaca, a kako kaže Pekićeva, najgore će biti ukoliko stranke počnu tužakati jedna drugu, a takvih slučajeva je na sjednicama CIK-a već bilo.

Što se tiče Izbornog zakona BiH na osnovu kojeg CIK kažnjava partije, u ranijem zakonu, prije ovoga koji je nametnuo Šmit, bilo je propisano da se kažnjava “plaćena kampanja”, međutim, to je izbačeno i sada, da bi se neko kaznio, uopšte ne mora platiti ili sponzorisati svoju objavu.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno