Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine u posljednje vrijeme, i nakon izmjena Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit, masovno je počela da kažnjava političke partije zbog preuranjene kampanje, uglavnom zbog objava na Facebooku, ali i izjava koje su politička svakodnevica, pa političke partije pozivaju da se jasnije razjasni šta jeste, odnosno nije kampanja.

Primjera radi, na juče održanoj sjednici CIK je kaznio Demos sa 3.000 KM jer je njihov potpredsjednik Nenad Šibarević na skupu u MZ Piskavica “davao podršku Drašku Stanivukoviću za gradonačelnika i istovremeno kritikovao druge političare”. Još jedno obrazloženje ove odluke CIK-a je da je Šibarević “iznosio političke stavove”. Na istoj sjednici, odnosno juče, sa po tri hiljade KM kažnjeni su i HDZ 1990, SDS i Davor Dragičević, dok je SDA kažnjena sa 3.500 KM i to zbog objava na Facebooku i veb-stranicama stranke. Na ranijim sjednicama sa tri do tri i po hiljade KM kažnjene su gotovo sve veće političke partije. Kazne partijama izrečene su, recimo, i zbog poziva na besplatne zdravstvene preglede, zatim zbog objava kandidature, pohvalnih tekstova na Facebooku, ali i promocije javnih radova ili ustanova.

Ni u samoj Centralnoj izbornoj komisiji BiH nisu načisto kada je riječ o kažnjavanju. Recimo, ranije je kaznu dobila Ujedinjena Srpska jer je neko od njihovih članova pozivao žene na besplatan Papa test, a juče nije kažnjena SDA, čija je jedna od poslanica u ime Aktiva žena ove stranke pozivala na edukativno predavanje o zdravlju ženskih reproduktivnih organa.

Zanimljiva je juče bila i rasprava o slučaju HDZ BiH. Ta stranka prijavljena je za zloupotrebu resursa jer su Dragan Čović, lider te stranke, a u funkciji predsjednika nevladine organizacije Hrvatski narodni sabor, i Marko Novak, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a u Mostaru, prisustvovali otvaranju objekta pošte. Zanimljivo je da Novak uopšte nije govorio na tom skupu, već je samo na svojoj Facebook stranici objavio tekst u kojem se osvrnuo na otvaranje tog objekta. Na kraju, CIK nije kaznio ovu stranku, iako su pojedini članovi CIK-a smatrali da se radi o preuranjenoj kampanji.

“Ne možemo zaustaviti politički život i otvaranje objekata u ovo vrijeme svrstati u političku kampanju. Ako bismo ovakve stvari kažnjavali, naišli bismo na problem da se ne može nastaviti sa aktivnostima koje javna preduzeća rade. Imamo sad da se kaže da se prvi put uvode neka sredstva i ne možemo to zaustaviti”, rekao je Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije BiH.

Kazne strankama komentarisala je Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH, koja je rekla da su do sada kažnjavane stranke zato što su njihove pristalice promovisale stranku.

“Svaki slučaj je slučaj za sebe i moramo cijeniti da li se radilo o kampanji, o kontekstu u kojem se to desilo. Nije jednostavno, ali je sreća da sve naše odluke podliježu kontroli i u dosadašnjim slučajevima kazne koje smo donijeli su potvrđene od Suda BiH”, rekla je Hadžiabdićeva.

Ipak, u političkih partijama koje su kažnjene kažu da im nije jasno šta jeste, a šta nije kampanja, te da sami moraju gledati sjednice CIK-a kako bi vidjeli šta je preuranjena kampanja. U PDP-u, stranci koja je do sada tri puta kažnjena i koja je u ovom izbornom ciklusu već platila 9.000 KM kazni, kažu da se iz Izbornog zakona može teško izvući šta je preuranjena kampanja.

“Sada imamo CIK praksu, a ne sudsku praksu. Mislim da bi bilo dobro da CIK nekim podzakonskim aktom precizira šta je preuranjena kampanja i šta stranke mogu da rade. Veliki je broj kandidata da bi se to sve moglo iskontrolisati. Poslali smo upozorenje ljudima, a sigurna sam da svi kandidati nemaju isti status”, rekla je Mira Pekić, potpredsjednica PDP-a.

Kada je riječ o kažnjavanju, za sada, CIK uglavnom radi slučajeve po prijavi. Najviše prijava dolazi od nevladinih organizacija, ali i pojedinaca, a kako kaže Pekićeva, najgore će biti ukoliko stranke počnu tužakati jedna drugu, a takvih slučajeva je na sjednicama CIK-a već bilo.

Što se tiče Izbornog zakona BiH na osnovu kojeg CIK kažnjava partije, u ranijem zakonu, prije ovoga koji je nametnuo Šmit, bilo je propisano da se kažnjava “plaćena kampanja”, međutim, to je izbačeno i sada, da bi se neko kaznio, uopšte ne mora platiti ili sponzorisati svoju objavu.