Connect with us

Politika

“PLAĆANJE MITA JE REDOVNO”: Amerikanci ocijenili poslovno okruženje u BiH, dotakli se i vlasti u Srpskoj

Američki Stejt Department objavio je izvještaj o investicionoj klimi za BiH u 2024. godini te su naveli prednosti i mane ulaganja u državu u aktuelnoj situaciji.

Usažetku izvještaja, Stejt Department je naveo kako je BiH otvorena za strana ulaganja, ali da postoje brojni izazovi.

– Investitori moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu imovinskih prava i slabo sudstvo. Zemlja nudi liberalan trgovinski režim, a njena pojednostavljena poreska struktura je jedna od najnižih u regiji. Značajna migracija stvorila je izazove u zapošljavanju. Više od 500 preduzeća u državnom vlasništvu i ‘naduvan’ javni sektor istiskuju privatni sektor – navodi se u izvještaju.

Složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture BiH komplikuju ekonomski pejzaž zemlje i odvraćaju strane investitore, dodaje se u izvještaju.

– Etničke tenzije su visoke dok se etnonacionalistički politički lideri bore da osiguraju ili zadrže kontrolu nad određenim institucijama. U tom kontekstu, institucije na državnom nivou su napravile mali napredak u sprovođenju neophodnih reformi za jačanje poslovnog okruženja. BiH je postala zemlja kandidat za članstvo u EU 2022. godine, a u martu 2024. godine Evropsko vijeće je odobrilo otvaranje pristupnih pregovora uz uslov da BiH ispuni određene dodatne korake. Odluka je široko priznata kao politička, a ne kao odraz značajnog napretka u neophodnim reformama. BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) – saopštili su.

Nakon toga, osvrnuli su se i na vlast u Republici Srpskoj.

– Potezi Republike Srpske da protivustavno preuzme kontrolu nad državnom imovinom i ponovljene i eskalirajuće prijetnje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da odvoji Republiku Srpsku od BiH su povećale tenzije. Ove radnje, u kombinaciji sa prijetnjama Republike Srpske da će se povući iz državnih institucija i formirati paralelna entitetska tijela poput Agencije za lijekove i medicinsku opremu Republike Srpske, prijete stvaranjem zakonskih nejasnoća koje dodatno komplikuju poslovno okruženje, narušavaju privredu i ometaju ulaganja – pojašnjavaju.

Kada je riječ o privredi BiH, ona prema izvještaju Stejt Departmenta bilježi niži nivo rasta u odnosu na regiju.

– Prema procjenama Svjetske banke, očekuje se rast realnog BDP od 2,8 odsto u 2024. godini i 3,4 odsto u 2025. godini. Privreda BiH nije doživjela značajnije direktne efekte ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine i pokazuje otpornost u teškom okruženju. Ipak, izgledi za njen ekonomski oporavak otežani su pogoršanjem vanjskog okruženja, povišenom inflacijom i pooštrenim uslovima komercijalnog finansiranja – objašnjavaju.

Ističe se i kako BiH ima relativno nizak nivo direktnih stranih ulaganja (FDI).

– Uprkos blizini EU, napretku na njenom putu ka EU i tradicionalnim trgovinskim vezama sa zemljama EU, nivo direktnih stranih investicija je veoma nizak. Kao primarni razlozi ističu se politička trvenja i nestabilnost, slab pravosudni sistem, endemska korupcija, te složen i fragmentovan pravni i regulatorni okvir. Rascjepkana vlast u BiH nema ni kapacitet ni političku volju da se posveti pružanju adekvatnih podsticaja ili dobrog okruženja za investitore – saopštili su iz Stejt Departmenta.

Takođe, naglašeno je kako su američke investicije niske.

– Američke investicije u BiH su niske, a većinu američkih kompanija u BiH predstavljaju male prodajne kancelarije koje su koncentrisane na prodaju američkih roba i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja – ističe se u analizi.

Posebna pažnja posvećena je i aerodromima.

– Četiri međunarodna aerodroma u zemlji u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banjaluci i dalje su u državnom vlasništvu i kojima upravlja te su među najlošijim u regionu kada je u pitanju povezanost i broj putnika. Trenutno se raspravlja o mogućim koncesijama za aerodrome, ali im nedostaje neophodna politička podrška – navodi se u izvještaju.

Najveći dio izvještaja posvećen je pitanju korupcije u privredi, piše Klix.

– Previše složen proces registracije preduzeća i licenciranja u BiH posebno je osjetljiv na korupciju. Plaćanje mita za dobijanje potrebnih poslovnih dozvola i građevinskih dozvola, ili jednostavno za ubrzavanje procesa odobravanja, dešava se redovno. Digitalizacija javnih usluga kao što su izdavanje dozvola i registracija preduzeća može pojednostaviti procese i smanjiti dodirne tačke za korupciju, ali je uvođenje digitalnih usluga sporadično i gotovo isključivo finansirano od strane međunarodnih donatora. Strani investitori kritikovali su vladine tendere i tendere za javne nabavke zbog nedostatka otvorenosti i transparentnosti – zaključuje se u izvještaju Stejt Departmenta.

Related Topics:

Politika

BORENOVIĆ O DODIKU: Ide u istoriju, a za sobom ostavlja pustoš, nepovjerenje i HAOS

Komentirajući obraćanje Milorada Dodika u NSRS, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu PS BIH Branislav Borenović kaže da je predsjednik Srpske potpuno izgubio kredibilitet.

– Niti ko želi s njim sarađivati, niti ko više vjeruje njegovim riječima i obećanjima. Sto puta je prevario, sto puta je pogazio svoju riječ za ovih više od tri decenije njegove politike. Postao je irelevantan i nepoželjan u evropskim krugovima, politički izolovan, tako da njegovi pozivi za razgovore ništa ne znače, niti se iko na njih odaziva. Ovo je najobičnija predstava za javnost u koju više ni njegovi najvjerniji režimski sljedbenici ne vjeruju. On odlazi u političku prošlost, a iza njega ostaju nered, javašluk, ogromno zaduženje i brojne afere – kaže Borenović.

Osim toga, nakon Dodika, potrebno je popravljati postojeće stanje, navodi Borenović, i vraćati povjerenje u institucije, a RS učiniti boljim i pravednijim mjestom za život svih njenih građana.

Nastavi čitati

Politika

BASARA: Neradna nedjelja nije luksuz, ona je preduslov za ZDRAVO DRUŠTVO I SNAŽNU PORODICU

Uvođenje neradne nedjelje nije luksuz, već nužnost za dostojanstven život majki, očeva i djece, poručila je Adriana Basara, potpredsjednik Gradskog odbora PDP-a i predsjednik Savjeta za porodicu Partije demokratskog progresa, reagujući na izjave ministra trgovine i turizma Denisa Šulića o navodnim negativnim ekonomskim efektima ove mjere.

– Neradna nedjelja je borba za naše porodice, za majke, za roditelje koji svakodnevno žongliraju između posla, kućnih obaveza i brige za djecu. Nedjelja je dan za porodicu, za odmor, za zajedništvo. To je onaj jedan dan u sedmici koji ne smijemo oduzeti porodici. Ako izgubimo porodicu, izgubićemo i društvo – poručila je Basara.

Ona ističe da brojne evropske zemlje, pa i neke u regionu, već godinama primjenjuju ovu praksu i bilježe stabilan ekonomski rast. Jer, kako kaže, ekonomija nije samo brojka na papiru, ona se gradi na zadovoljnim i odmornim ljudima.

– Radnici nisu mašine. To su majke koje nisu vidjele svoju djecu budnu tri dana. To su očevi koji propuštaju rođendane. Oni su bake i djedovi koji nemaju kad ni zagrljaj da daju. Zato, kada govorimo o neradnoj nedjelji, mi ne govorimo o politici, mi govorimo o ljudima. To nije luksuz, to je pristojan život. Zato je ova inicijativa koju podržava i predlaže gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, korak u pravom smjeru – kazala je Basara.

Ona dodaje da neradna nedjelja neće uništiti privredu, kako neki tvrde, već će je učiniti održivijom, jer zadovoljan radnik je produktivan radnik.

– Svaka reforma ima otpor, ali pogledajmo istini u oči – hoćemo li biti društvo koje se odriče porodice zbog kratkoročnog profita ili društvo koje gradi temelje na pravim vrijednostima? Porodice nisu tu da čekaju političke igre, one zaslužuju podršku– zaključila je Basara.

Nastavi čitati

Politika

VLADA VRAĆA POZAJMICU koju je Kusturica dao „Andrićgradu“

Vlada Republike Srpske platiće Emiru Kusturici, odnosno njegovom preduzeću „Lotika“ 1,45 miliona maraka na ime pozajmice koju je ovaj režiser dao njihovom zajedničkom preduzeću „Andrićgrad“, a koje upravlja turističkim kompleksom u Višegradu.

Riječ je o kratkoročnom zajmu od 1.715.000 KM koji je Kusturica dao 23. juna prošle godine.

Vlada je na poslednjoj sjednici donijela odluku da ga vrati, nakon čega će povećati svoj osnivački ulog u ovom preduzeću, a samim tim i povećati procenat vlasništva.

Trenutno, Vlada je suvlasnik sa 63,7 odsto, a nakon što cijeli posao bude završen taj udio će se povećati na 70 odsto.

„S ciljem većeg učešća Republike Srpske u unapređenju rada „Andrićgrada“, samim tim i u dodatnom razvoju cijele opštine Višegrad, ali i istočnog dijela Republike, Vlada je donijela odluku o preuzimanju potraživanja po osnovu Ugovora o kratkoročnom zajmu“, rečeno je za CAPITAL iz Biroa za odnose s javnošću Vlade RS.

Oni dodaju da će se nakon sklapanja ugovora „Lotika“ odreći svih naknadnih zahtjeva i prigovora prema „Andrićgradu“.

„Preuzimanjem predmetnog potraživanja, nakon okončanja svih potrebnih radnju u cilju pretvaranja ovog potraživanja u ulog povećaće se trenutni udio Vlade u ugovorenom kapitalu sa 63,70 odsto na okvirno 70 odsto“, naveli su oni.

Podsjećamo, pored Vlade, udio u „Andrićgradu“ ima „Lotika“ sa 21,8 odsto i opština Višegrad sa 14,5 odsto.

Vlada je prema posljednjim podacima u ovaj projekat uložila oko 15 miliona maraka, dok sa druge strane Kusturica tvrdi da je investirao 11 miliona maraka.

Partnerski odnosi bili su savršeni do početka ove godine kada je Kusturica krenuo sa oštrim kritikama Aleksandra Vučića i njegove vlasti koju sprovodi u Srbiji, nakon čega se uprava preduzeća koju predvodi Nedeljko Elek ogradila od njegovih izjava.

Nastavi čitati

Aktuelno