Na visini od 2.100 metara, u podnožju Kavkaza, nalazi se selo koje već dvije hiljade godina prkosi vremenu i izolaciji. Iako ga snijeg odsiječe od svijeta na pola godine, ovo zabačeno gruzijsko mjesto pod UNESCO zaštitom postalo je sve popularnije među turistima

Nalazi se u podnožju planine Škhara, jednog od najviših vrhova Kavkaza, a život u ovom zabačenom mjestu traje neprekidno već skoro dvije hiljade godina.

Međutim, svakodnevica u Ušguliju daleko je od jednostavne. Selo je jedno od najizolovanijih u Gruziji, sa slabom saobraćajnom infrastrukturom, a snijeg ovdje pada i do šest mjeseci godišnje, što ga čini gotovo nepristupačnim tokom zime.

U tom periodu, oko 70 porodica, što je otprilike 250 stanovnika, živi potpuno odsječeno od ostatka svijeta.

Stanovnici Ušgulija su poznati po svojoj upornosti i ponosu.

Govore vlastitim jezikom, svanskim, i uglavnom se bave stočarstvom.

Iako su uslovi surovi, selo je posljednjih godina postalo zanimljivo turistima, posebno otkako se nalazi pod zaštitom UNESCO-a.

Ušguli čuva svoju bogatu tradiciju kroz Etnografski muzej, a posjetioci mogu obići i obližnju kapelu Lamaria iz 12. vijeka, poznatu po izuzetnim srednjovjekovnim freskama.

Ovo zabačeno selo danas predstavlja jedinstven spoj istorije, kulture i preživljavanja u teškim uslovima.

Iako ih mnogi smatraju specijalitetima srpske kuhinje, pojedina jela proglašena su “najgorim” prema glasovima „stručnjaka“ sa Taste Atlas platforme.

Naime, riječ je o jelima koja imaju najslabije prosječne ocene. Mnogi će se iznenaditi kada vide da su među najlošije ocijenjenim baš njihova omiljena jela, poput makovnjače ili ribljeg paprikaša. Ovo je top 10 najlošijih prema ocjenama sa Taste Atlasa.

1. Živa pljeskavica

Možda nikad niste ni čuli za živu pljeskavicu, ali u pitanju je specijalitet koji se služi u restoranu „Kod Bore“ u Sedlarima kod Valjeva i ljudi specijalno dolaze da bi ga probali.

2. Pihtije

Na drugom mjestu našle su se pihtije. To je jelo sa kojim se mladi nisu toliko susretali i koje možda ne izgleda primamljivo, ali iskusniji ljubitelji dobre kuhinje tvrde da je itekako ukusno i zdravo, prenosi nova.rs.

3. Rezanci sa makom

Skromno jelo koje nas vraća u detinjstvo – samo stranci bi mogli da potcijene rezance sa makom, prenosi nova.rs.

4. Čorba od špinata

Čorba od špinata našla se na četvrtom mjestu najlošije ocijenjenih srpskih jela.

5. Srpska salata

Srpska salata je ovdje predstavljena kao „verzija šopske salate“, samo bez sira. Možda zato nije ostavila utisak.

6. Leskovačka kavurma

Masna i jaka, tradicionalno se priprema kad zahladi i kada je svima potrebno više energije.

7. Riblji paprikaš

Možda je malo teže naći pravo mjesto da se proba dobra riblja čorba – ali oni koji su ga našli, ili možda učestvovali u pripremi kotlića uz rijeku, sogurno bi je svrstali u najbolja jela.

8. Škembe čorba

Jasno je da turisti bježe od tog jakog mirisa škembića, ali u našem region se u ovo jelo kunu kao u najbolji lijek poslije burne noći.

9. Makovnjača

Možda je turistima previše maka. Onima koji su odrasli uz makovnjaču ovog preukusnog jela nikada nije previse.

10. Popara

Omiljeno „sirotinjsko jelo“ koje stranci ne mogu da razumiju, ali za mnoge je to odličan doručak.

Više od sto miliona zgrada širom svijeta moglo bi nestati pod vodom do kraja vijeka, pokazuje nova studija naučnika sa Univerziteta Mekgil u Montrealu (Kanada).

Istraživanje upozorava na ozbiljne posljedice klimatskih promjena koje već sada prijete obalnim zajednicama i globalnoj infrastrukturi.

Studiju, objavljenu 29. avgusta u časopisu Urban Sustainability, potpisuju kanadski naučnici koji su analizirali broj zgrada u tzv. Globalnom jugu (naziv za Afriku, jugoistočnu Aziju te Srednju i Južnu Ameriku) koje bi mogle biti poplavljene u različitim scenarijima porasta nivoa mora. Njihovi proračuni pokazuju da bi do 2100. godine porast nivoa mora mogao potopiti više od sto miliona zgrada širom svijeta.

Porast nivoa mora od samo pola metra mogao bi, prema njihovim podacima, poplaviti tri miliona zgrada u Globalnom jugu. Ako se emisije gasova sa efektom staklene bašte uskoro ne smanje, nivo mora mogao bi porasti i do pet metara u narednih stotinu godina, čime bi u opasnost bila dovedena čak šestina svih zgrada u tom dijelu svijeta.

Neizbježna šteta
Naučnici ističu da je dio štete već neizbježan.

„Porast nivoa mora spor je, ali nezaustavljiv rezultat globalnog zagrijavanja, koji već utiče na obalne populacije i nastaviće se vijekovima“, objašnjava profesorka Natalja Gomez, suautorka studije.

„Ljudi često govore o porastu od nekoliko desetina centimetara, ali u stvarnosti nivo mora mogao bi porasti za više metara ako ne prestanemo brzo sagorijevati fosilna goriva.“

Čak i ako bi se ispunili ciljevi Pariskog sporazuma, naučnici predviđaju da će porast mora do 0,9 metara do kraja vijeka poplaviti oko pet miliona zgrada. U svom istraživanju tim je koristio satelitske snimke visoke rezolucije i podatke o nadmorskoj visini kako bi napravio prvu veliku procjenu rizika od poplava za pojedinačne zgrade.

Na osnovu toga izradili su globalnu mapu procijenjenih poplava u različitim scenarijima – od 0,5 do 20 metara porasta mora. Prema toj mapi, pojedini obalni gradovi u Ujedinjenom Kraljevstvu, poput Grejt Jarmuta, mogli bi biti trajno pod vodom, dok bi dijelovi Londona, uključujući Pekam i Barking, završili ispod nivoa plime.

Gradovi u zoni plime
„Svi zavisimo od robe, hrane i goriva koji prolaze kroz luke i obalne infrastrukture izložene porastu mora“, upozorava profesor Erik Galbrejt, suautor studije. „Poremećaji u tom sistemu mogli bi izazvati haos u globalnoj ekonomiji i snabdijevanju hranom.“

Porast temperature uzrokuje topljenje ledenih ploča i širenje okeanske vode, što dovodi do povećanja nivoa mora. Naučnici procjenjuju da će milioni zgrada biti trajno potopljeni, dok će mnoge druge završiti u zoni plime.

„Iznenadio nas je veliki broj zgrada koje bi mogle biti ugrožene čak i relativno skromnim dugoročnim porastom nivoa mora“, dodaje profesor Džef Kardil, suautor studije. Autori ističu da je neophodno hitno djelovanje kako bi se smanjile emisije gasova sa efektom staklene bašte i ublažile posljedice koje, prema svemu sudeći, već pogađaju planetu, prenosi Dnevno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalog