Connect with us

Region

TREBALE SU IM SAMO TRI DECENIJE! Hrvatska gotovo etnički čista država

Hrvatska i dalje otima srpsku imovinu, čime cementira etničko čišćenje, koje je izvršila nad Srbima u zločinačkoj vojno-policijskoj akciji “Oluja”, koja je trajala od 4. do 7. avgusta 1995. godine.

Istakao je ovo generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir, navodeći da je od oko dva miliona katastarskih parcela, koliko se procjenjuje da su Srbi posjedovali u Hrvatskoj prije raspada Jugoslavije, Hrvatska donošenjem Zakona o vlasništvu sebe uknjižila kao vlasnika na više od 800.000 parcela.

Budimir ističe da Hrvatska namjerava da se uknjiži kao vlasnik na još 700.000 katastarskih parcela, čiji su vlasnici izbjegli i prognani Srbi. To je, pojašnjava on, posebno došlo do izražaja u Benkovcu, jer su tu Ravni Kotari – kraj poznat po plodnom zemljištu.

On podsjeća da je Hrvatska otela Srbima i gotovo 35.000 stanova i umjesto da prizna standarde Evropske unije, prema kojima je stanarsko pravo tretirano kao imovinsko pravo, ona je ovu otimačinu ozakonila donošenjem takozvanog programa stambenog zbrinjavanja. Hrvatska je tim programom ostvarila dva cilja. Prvi – nije vratila stanove prognanim Srbima, a drugi – na ovaj način zatvorila je i poglavlje o pravosuđu i temeljnim ljudskim pravima.

BEČKI SPORAZUM

Ističe da Hrvatska i dalje ne poštuje Bečki sporazum o sukcesiji iz 2001. godine, prema kom je sve trebalo da se vrati na stanje kakvo je bilo 31. decembra 1990. godine, odnosno da vrati svu pokretnu i nepokretnu imovinu i prizna sve norme građanskog međunarodnog prava. Napominje da je u Lici i Dalmaciji uništeno oko 40.000 kuća, 78 crkava i 180 grobalja.

Budimir poručuje da se izgnani i prognani Srbi i dalje ne mogu pomiriti sa tim stanjem, da ne mogu, niti žele da se odreknu svoje imovine i očekuju da ih zaštiti međunarodna zajednica.

– Međunarodna unija vlasnika imovine u Briselu, koja štiti i promoviše interese, potrebe i brigu vlasnika imovine, morala bi da pritisne Hrvatsku da ona kao članica EU ispoštuje odluke koje je preuzela potpisivanjem bilateralnih i međunarodnih ugovora. Povratka gotovo da više nema na prostore na kojima su vijekovima živjeli Srbi, a koji su danas gotovo prazni i devastirani. Danas u Hrvatskoj živi tek 3,2 odsto Srba. To je broj koji je hrvatski predsjednik Franjo Tuđman priželjkivao. Ako Hrvatska nastavi sa dosadašnjom politikom, Srba za desetak godina neće ni biti – upozorava Budimir dodajući da i vrijeme radi protiv izbjeglih i prognanih Srba.

Na svu pogubnost hrvatske zvanične politike, koja decenijama izbjegava povrat imovine, samim tim sabotirajući i svaki eventualni povratak Srba na svoja ognjišta, godinama ukazuje i poznati novosadski advokat Dejan Ristić, inače predsjednik udruženja “Oduzeta imovina2. On godinama vodi pravnu borbu da bi mnogobrojni Srbi, ali i predratna preduzeća iz Srbije i BiH, konačno povratili svoju imovinu u Hrvatskoj.

ŠTETA DESET

MILIJARDI

Kako kaže, preduzeća koja zastupa traže dosljednu primjenu Protokola Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava, koja garantuje pravo na imovinu. Hrvatska, kako kaže, pokušava da dokaže kako ova imovina nikada nije iz društvene konvertovana u privatnu te da zbog toga pripada njima. Prema riječima Ristića, to nije tačno. Ističe da je “konfiskacijom” zemljišta i poslovnih objekata u nekadašnjem vlasništvu više od 250 firmi, sindikalnih organizacija, ferijalnih ljetovališta, dječijih odmarališta i pojedinih opština, posredno ili neposredno, oštećeno više od milion građana BiH i Srbije. Pretrpljena šteta u vrijeme oduzimanja procijenjena je na više od dvije milijarde evra, dok neki smatraju da je njena sadašnja vrijednost oko deset milijardi evra.

Prema riječima Ristića, ljudi koje već godinama zastupa i dalje se nadaju da će pravda na kraju trijumfovati. Kako kaže, možda su uredba iz 1991. o ograničenju raspolaganja stranom imovinom u Hrvatskoj, ali i zakon iz 1992. o oduzimanju strane imovine u vrijeme donošenja bili “legitimni”, ali nakon ratifikacije Bečkog sporazuma o pitanjima sukcesije (2004) postali su nelegitimni i u direktnoj koliziji sa važećim međunarodnim pravom. Ističe da su već više od 30 godina, od čega 18 godina protivpravno, bivši legalni titulari oduzete nepokretne imovine lišeni svakog prava na njeno korišćenje, navodeći da Hrvatska ne samo da ignoriše primjenu važećeg međunarodnog prava, već ne poštuje ni svoj važeći Zakon o zaključenju i izvršavanju međunarodnih ugovora.

– Nažalost Hrvatska dvije decenije ignoriše zahtjeve za novčano obeštećenje za oduzetu imovinu pravnih lica iz Srbije i BiH – kaže Ristić dodajući da je ovakvo ponašanje države koja je članica Savjeta Evrope i EU ne samo protivpravno i nepravedno, već i nemoralno.

SUMORNA

STATISTIKA

Nakon vojne akcije “Oluja” početkom avgustu 1995. godine, a onda i klasične pravne otimačine srpske imovine u Hrvatskoj, Srbi u ovoj državi polako, ali sigurno, postaju statistička greška. Šta kažu brojevi? Prema popisu sprovedenom 1931. godine u Hrvatskoj je živjelo čak 633.000 Srba – 18,5 odsto od ukupnog broja stanovnika. Na prvom poslijeratnom popisu ovaj broj je značajno pao. Tako ih je 1948. bilo za 90.000 manje nego prije rata i tada su činili 14,38 odsto od ukupnog broja popisanih. Razlog za takav pad broja su ogromne žrtve koje su Srbi podnijeli u Drugom svjetskom ratu.

Do 1961. godine stanje se nešto popravlja i procenat Srba u Hrvatskoj se penje na 15 odsto, a onda i pada do sedamdesetih zbog iseljavanje iz ruralnih dijelova Hrvatske, s područja nekadašnje Vojne krajine. Pred izbijanje ratnih sukoba 1991. Srbi su činili 12,2 odsto od ukupnog broja stanovnika – bilo ih je oko 581.000. Nakon rata njihov broj je opet drastično pao. Najveći egzodus dogodio se nakon “Oluje”, kada je izbjeglo oko 200.000 ljudi sa svojih vjekovnih ognjišta. Popis iz 2001. pokazao je tada da je iz Hrvatske “nestalo” više od 380.000 Srba. Bilo ih je samo 4,5 odsto. Isti trend se nastavio i 2011 – svega 186.600 ljudi se izjasnilo kao Srbi, što je predstavljalo 4,4 odsto. I posljednji popis sproveden 2021. bio je više nego poražavajući. Srba u Hrvatskoj nikada nije bilo manje, jer su činili svega 3,2 odsto od ukupnog broja stanovništva – 123.000 ili pet puta manje u odnosu na popis stanovništva iz 1931. godine.
Glas

Related Topics:

Region

SLOVENIJA ISPISALA ISTORIJU! Prva robotska sjetva kukuruza u regionu

U Pomurju je, prvi put u ovom dijelu Evrope, sprovedena robotska sjetva kukuruza, gdje je autonomni poljoprivredni robot, odnosno traktor bez kabine, potpuno samostalno sijao kukuruz.

Ovo je jedna od najistaknutijih prezentacija modernih tehnologija u poljoprivredi, koje ukazuju na smjer razvoja industrije, rekao je za STA Blaž Germšek iz Poljoprivrednog instituta Slovenije.

Robot, vrijedan više od 300.000 evra, prema njegovim riječima, nešto je sporiji od klasičnog traktora, ali znatno precizniji i može raditi kontinuirano, 24 sata dnevno.

Kako je Germšek dodao na događaju Farma budućnosti 2026., koji su u Moravskim Toplicama organizirali Poljoprivredni i šumarski institut Murska Sobota i Agrifood – Digital Innovation Hub, ključna prednost robotizacije je veća preciznost proizvodnje i oslobađanje ljudi od posla koji ne žele raditi.

Dodao je da takve tehnologije takođe povećavaju atraktivnost poljoprivrede za mlade ljude, jer industrija postaje visokotehnološka i sve više povezana s korištenjem digitalnih uređaja.

Predstavnica Ministarstva poljoprivrede Maša Kerstein istakla je da moderne tehnologije omogućuju stvaranje politika temeljenih na podacima, a ne samo na kompromisima.

Prema njenim riječima, digitalizacija otvara mogućnost bržeg, tačnijeg i održivijeg razvoja poljoprivrednih gospodarstava te boljeg odgovora na izazove modernog vremena.

Na događaju je predstavljen i niz drugih naprednih rješenja, od dronova do sistema za samostalno upravljanje, koji, zajedno s robotizacijom, ukazuju na prelazak poljoprivrede u digitalnu, podatkovno podržanu i tehnološki intenzivnu industriju, prenosi Indikator.

Nastavi čitati

Region

KADA SE VRAĆA OBAVEZNO SLUŽENJE VOJNOG ROKA U SRBIJI? Poznat datum, regrutacija će početi mjesecima ranije

Predsjednik Vučić najavio je povratak vojnog roka u Srbiji, koji će trajati 75 dana.

Obavezno služenje vojnog roka u Srbiji će se najverovatnije vratiti u martu sljedeće godine i trajaće 75 dana. Do tada će se, prema najavama, obnoviti vojni centri i kasarne pogotovo u pograničnim dijelovima zemlje poput Sombora, Pirota, Priboja i Zaječara.

Vraćanje obaveznog vojnog roka najavljuje se uveliko poslednjih godina, a čini se da se polako slažu sve kockice i uslovi da, prije svega, mladići nakon završene srednje škole ili fakulteta “zaduže pušku”.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da je realnije da “redovno služenje vojnog roka” počne u martu sljedeće godine nego u novembru ove godine.

“Ja mislim da je realno da se sve obaveze završe, da se sa tim regrutnim listovima i ostalim krene septembar, oktobar, a da od 1. marta krenemo u vojni rok i da tada možemo da obezbjedimo da to bude vrlo pristojno”, naveo je Vučić.

“To je dječija igra u odnosu na 365 dana”

Kako je rekao, to nije vojni rok kao nekad od 365 dana, već “samo od 75 dana”.

“To je dječija igra u odnosu na 365 dana, ali će mladići steći neke nove navike, više odgovornosti, ozbiljnosti, razumjeti šta je država, steći životne navike koje će mnogo da im znače u budućnosti i mislim da je to jedna veoma dobra stvar, a država će biti mnogo snažnija”, poručio je Vučić.

Dodao je da će posebno podsticati izgradnju vojnih centara i obnovu kasarni u pograničnim dijelovima, od Sombora do Pirota, Priboja ili Zaječara.

“Gledaćemo kako i na koji način da to osnažimo, jer time snažimo i te lokalne samouprave, čitave dijelove Srbije. Jer ti ljudi troše novac, oni će da imaju svoju platu, trošiće svoj novac u gradu, dolaziće im porodice, neko mora da ih nahrani i hlebom i mlekom i uljem i šećerom i solju i jajima i svim drugim. Tako da ti gradovi će time dobiti de fakto po jednu novu fabriku i to i te kako važnu fabriku, tako da su to dobre stvari”, rekao je Vučić.

Početna plata od 53.000 dinara

Inače, budžet kojim je planirano obavezno vraćanje vojnog roka predviđa i isplatu plata regrutima, ali za sada još nije poznato koliki će novac dobiti oni koji “zaduže uniformu”.

Regruti u Srbiji koji dobrovoljno služe vojni rok imaju početnu platu od 53.000 do 61.000 dinara (zavisi od čina)

Prije nego što uopšte zaduže uniformu, regruti u Srbiji će, prema najavama, proći kroz rigorozan proces selekcije koji obuhvata detaljne sistemske preglede kako bi se utvrdila zdravstvena i psihofizička sposobnost od strane vojno – ljekarskih komisija i psihologa.

Regrutacija najmanje šest mjeseci ranije

Ministar odbrane Bratislav Gašić izjavio je da će vojni rok trajati 75 dana, od kojih će se 15 dana obuka izvoditi na terenu.

“Mi moramo najmanje šest mjeseci ranije da počnemo sa regrutacijom i lekarskim pregledima”, naveo je Gašić.

Dodao da “pažljivo pratimo globalne sukobe i promene u vojnim doktrinama”.

“Vidite koliko je žarišta u svetu. Ratovanje se promenilo, danas su to sukobi uz pomoć visokih tehnologija i dronova, a klasični način ratovanja više nije dominantan “, ocenio je Gašić.

Bez civilne vojske u bolnicama i pozorištima

S druge strane, regruti koji izaberu takozvani civilni vojni rok zbog prigovora savjesti, služiće duplo duže – ukupno 155 dana ili pet mjeseci.

Inače, služenje civilnog vojnog roka drastično će se razlikovati od nekadašnje “obuke u civilu”. Prema najavama, više se neće raditi po bolnicama i pozorištima, već “isključivo u kasarnama”, a zadatak regruta biće “logističko i tehničko održavanje kasarne”.

To podrazumijeva “zaduživanje četki, džogera i kutlača, čišćenje kupatila, sređivanje dvorišta, kao i pripremu i serviranje obroka”.

Stroga pravila ponašanja i izgleda

Za sve vojnike važiće stroga pravila ponašanja i izgleda. Svi će morati uredno ošišani i obrijani i da skinu minđuše i pirsinge, saopštili su u Ministarstvu odbrane.

  • Muškarci moraju biti uredno ošišani (kosa ne smije padati preko ušiju i kragne) i obrijani
  • Nošenje minđuša nije dozvoljeno
  • Djevojke moraju imati urednu frizuru koja omogućava nesmetano nošenje kape i šlema, bez upadljivih boja kose
  • Tetovaže i pirsinzi su dozvoljeni samo ako se ne nalaze na licu ili vidljivim dijelovima tijela.
  • Da bi se vojnici lakše pridržavali pravila u okviru kasarni radiće berbernice gde će usluge šišanja biti besplatne
  • Podsećanja radi, Srbija je planirala višemilionsko ulaganje države u vojne objekte, a “budžetom je određeno oko 86,5 miliona evra u naredne tri godine”.
Nastavi čitati

Region

SLOVENAČKA POLITIKA U ŠOKU: Stevanović najavio posjetu Moskvi

Zoran Stevanović, predsjednik novog saziva Skupštine Slovenije, izjavio je sinoć, 15. aprila, da nije odustao od namjere da posjeti Moskvu.

Stevanović ne odustaje od te namjere uprkos kritikama zbog te posjete i plana njegove stranke Resni.ca da održi referendum o izlasku Slovenije iz NATO-a, Svjetske zdravstvene organizacije i Evropske unije.

“Apsolutno ću otići u Moskvu. Kada će se posjeta održati, zavisiće u velikoj mjeri od Ministarstva spoljnih poslova i protokola”, rekao je Stevanović za portal 24ur.

On je istovremeno izrazio uvjerenje da će, nakon formiranja vlade, uskladiti rutu sa Ministarstvom spoljnih poslova, kao i da još nije dobio zvanični poziv iz Moskve.

“Narodna skupština nije turistička agencija, gdje birate gdje želite ići”, odgovorila je Alenka Bratušek iz Pokreta za slobodu gostujući zajedno sa Stevanovićem u emisiji pomenutog portala.

Naglasila je da spoljna politika zemlje mora biti koordinisana u okviru “trougla” – Vlada i Ministarstvo spoljnih poslova, predsjednik i predsjednik Narodne skupštine.

Bratušek je izrazila nadu da će se Stevanović držati ovog protokola, jer bi “samostalni potez” mogao Sloveniju dovesti “na pogrešnu stranu” međunarodnih odnosa. Bratušek se slaže da treba graditi mostove umjesto zidova, ali naglašava da je potrebno “izabrati s kim”.

Stevanović je na njene riječi odgovorio da su turističke agencije privatne kompanije koje rade za privatnu korist, dok je zadatak predsjednika Narodne skupštine da radi za dobrobit države. Tvrdi da birači podržavaju njegovu želju da se poveže sa cijelim svijetom.

Nastavi čitati

Aktuelno