Connect with us

Svijet

MEDIJI SE PITAJU Da li će Tramp biti poput MUSOLINIJA?

Fašistički lider Benito Musolini je sedmog aprila 1926. održao govor na konferenciji hirurga i onda pješke u pratnji svojih saradnika krenuo ulicama Rima. Kada je bio kod Kapitolskog trga iz mase je iskočila Irkinja Vajolet Gibson i upucala ga.

Metak je okrzno Musolinijev nos, a Gibsonova je pokušala ponovo da puca ali se metak zaglavio i policija ju je ubrzo savladala. Musolini je brzo prebačen na sigurno. Poslije nekoliko sati on se pojavio u javnosti kako bi uvjerio svoje pristalice da je dobro.

Pozirao je za velikim bijelim zavojem na nosu. Portal “Politico” je u svojoj analizi dao osvrt na dešavanja od prije skoro jednog vijeka i nedavni pokušaj ubistva Donalda Trampa, kandidata Republikanske stranke na predstojećim izborima u SAD.

Atentat je pokušaj da se jednim potezom promijeni tok istorije. Međutim, kroz istoriju se pokazalo da oni češće ne uspijevaju i da više služe ne za likvidaciju moćnika već za jačanje njegovog kulta ličnosti. Musolini je pokazao kako se to radi.

Nakon što je bio premijer jedne koalicione vlade, Musolini je proglasio diktaturu u januaru 1925. Nakon toga, pucanj Vajolet Gibson je bio treći pokušaj ubistva Musolinija.

Ranije napade izveli su italijanski antifašisti: Tito Zamboni, član parlamenta, socijalista, uhapšen je prije nego što je uspio da ispali bazuku na Dučea iz hotelske sobe koju je iznajmio. Anarhista Đino Luketi bacio je bombu na Musolinijevu kolonu, ali ona nije eksplodirala.

U vrijeme kada je Gibsonova pucala, Musolini je koristio niz napada kao opravdanje za izdavanje “Zakona za odbranu države”, koji su Italiju transformisali iz demokratije u autoritarnu državu.

Poređenje između Musolinija i Trampa može biti preuveličano. Kao prvo, Tramp trenutno nije na vlasti. On je moćan čovjek, ali ne možemo sa sigurnošću da znamo kako bi reagovao da se pucnjava dogodila kada je bio u Bijeloj kući i da li bi to iskoristio da se obračuna sa kritičarima ili da proširi svoj autoritet.

Ono što je sada jasno jeste da je atentat učinio Trampov kult ličnosti snažnijim i moćnijim za njegove sljedbenike. Njegove tvrdnje da je žrtva u njihovo ime sada su vjerodostojnije, a njegova ličnost zacementirana kao nesalomivi borac. I on to zna.

Od Dučea pa nadalje, jake vođe su se stalno iznova trudile da pokažu da su drugačije od drugih ljudi. Oni misle o velikim djelima, radeći stvari u obimu koje većina političara ne bi ni pokušala (pamti se Trampova ambicija da deportuje 15 do 20 miliona ljudi iz Amerike), razmišljaju unaprijed, zadržavajući kontrolu nad svakom situacijom čak i u trenucima kada su lično na meti i akutno su svjesni političkog i medijskog uticaja događaja koji stvaraju istoriju, uključujući i atentate.

Poznavanje ponašanja moćnika daje Trampovim postupcima u dramatičnim trenucima nakon što je upucan ključni referentni okvir, prenosi “Telegraf”. Većina ljudi u toj situaciji bi imala instinkt da pobjegne na sigurno. Ne i Tramp, koji je rekao agentima Tajne službe “čekaj, čekaj” kako bi mogao da obuje cipele, izloži svoje lice, ruku i šaku kamerama i gomili, i uzvikuje “bori se, bori se, bori se”.

Baš kao što je Duče prepravio vladu da podrži svoje ambicije za apsolutnu vlast prije tačno jednog vijeka, Tramp je mogao da da sve od sebe da ga slijedi. A pokušaj ubistva potencijalno ojačava njegovu poziciju.

U ovom svijetlu, Musolinijev zavijeni nos i Trampovo zavijeno uho govore o tome kako autokrate mogu da iskoriste nevolju da ojačaju svoju moć i to na račun demokratije.

Related Topics:

Svijet

Policija u Njemačkoj zaplijenila robota, SEKSUALNO NAPAO DJEVOJČICU

Njemačka policija pokrenula je istragu nakon što je robot, kojim su upravljala dvojica mladića, navodno seksualno uznemiravao šesnaestogodišnju djevojčicu u Kelnu.

Incident se dogodio u nedjelju, 11. oktobra, kasno uveče, ispred restorana brze hrane u ovom gradu na zapadu Njemačke.

Prema saopštenju policije, robot visok oko 120 centimetara prišao je djevojčici s leđa, dodirivao je po zadnjici i izvodio seksualno sugestivne pokrete.

Djevojčica se u tom trenutku nalazila u društvu dvije prijateljice, stare 17 i 18 godina.

Mladići snimali incident i prenosili ga uživo
Kako prenosi CNN, policija sumnja da su robotom upravljali njegov šesnaestogodišnji vlasnik i njegov devetnaestogodišnji prijatelj.

Njih dvojica su, prema navodima istražilaca, snimali događaj i prenosili ga uživo na društvenim mrežama.

Policija je ubrzo stigla na mjesto događaja i pronašla osumnjičene mladiće.

Robot je zatečen u prtljažniku automobila, nakon čega je zaplijenjen kao dokaz.

Oduzeti su i mobilni telefoni osumnjičenih.

Da li je robot bio programiran za napad?
Istražioci sada pokušavaju da utvrde da li su pokreti robota bili unaprijed programirani ili su njime mladići neposredno upravljali tokom incidenta.

Na internetu se pojavio i video-snimak robota koji nosi bijeli prsluk, zlatni lanac i sunčane naočare.

Na snimku se vidi kako prilazi ženama na ulici i izvodi seksualno sugestivne pokrete.

Policija istražuje okolnosti incidenta i eventualnu krivičnu odgovornost osoba koje su upravljale uređajem.

Slučaj je otvorio pitanje odgovornosti za postupke robota kojima upravljaju ljudi, posebno kada se takvi uređaji koriste za uznemiravanje drugih osoba.

Nastavi čitati

Svijet

Više od 1.600 požara u Amazoniji za dvije sedmice: VLASTI POKRENULE ISTRAGU

U brazilskom dijelu Amazonije bukti veliki broj požara, čiji su intenzitet pojačali klimatske promjene, fenomen El Ninjo i ljudska aktivnost, ukazuju naučnici i zvaničnici.

U državi Amazonas registrovano je 1.679 požara u prve dvije nedjelje oktobra, što je 253 odsto više nego u istom periodu prošle godine, podaci su brazilskog sistema za nadzor Amazonije.

Dim je izazvao probleme sa disanjem stanovništva, a u najmanje 36 opština proglašeno je vanredno stanje.

Zbog lošeg kvaliteta vazduha u Manausu su otkazani događaji na otvorenom, dok su javne škole danas zatvorene, prenosi Rojters.

Brazilske vlasti sumnjaju da su mnogi požari namjerno izazvani radi krčenja šuma i pripreme zemljišta za poljoprivredu i stočarstvo.

Brazilsko Ministarstvo životne sredine najavilo je istragu nakon što su iz aviona uočeni požari unutar zaštićenih šumskih područja.

Savezne vlasti i civilna zaštita poslali su u Amazonas avione i vatrogasne ekipe kako bi pomogli u gašenju požara.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA POKRAJINA OKRENULA LEĐA POLITICI BERLINA: Usvojena rezolucija za ukidanje sankcija Rusiji i kraj pomoći Ukrajini

Landtag njemačke pokrajine Saksonija-Anhalt usvojio je rezoluciju kojom se traži hitno ukidanje ekonomskih sankcija Rusiji i prekid njemačke vojne i finansijske pomoći Ukrajini koja prelazi okvire humanitarne pomoći. Za prijedlog su glasale poslaničke grupe Alternative za Njemačku (AfD) i Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), koje u novom parlamentu imaju 44 od ukupno 83 mandata.

Rezolucija je usvojena 14. oktobra na vanrednoj sjednici pokrajinskog parlamenta u Magdeburgu, pod nazivom „Mirovni pregovori umjesto proširenja rata u Ukrajini“. Njome se od pokrajinske vlade traži da putem Bundesrata pokrene inicijativu za promjenu njemačke politike prema ratu u Ukrajini.

Dokument traži prekid isporuka oružja Ukrajini, obustavu finansijske pomoći koja prelazi humanitarnu podršku i ukidanje ekonomskih sankcija protiv Rusije. AfD i BSW istovremeno zagovaraju diplomatsko rješenje i uspostavljanje dugoročnog mirovnog i bezbjednosnog poretka.

AfD i BSW zajedno protiv politike Berlina

Zahtjev je posebno značajan zbog činjenice da su ga zajedno progurale dvije politički veoma različite stranke – krajnje desni AfD i ljevičarski populistički BSW koji predvodi Sahra Wagenknecht.

Njihova zajednička tačka u ovom slučaju jeste protivljenje nastavku vojne podrške Ukrajini i politici sankcija prema Moskvi.

Šef poslaničke grupe AfD-a u Saksoniji-Anhaltu Ulrich Siegmund predstavio je rezoluciju kao prvu takvu „mirovnu inicijativu“ iz jednog njemačkog pokrajinskog parlamenta. On tvrdi da dosadašnja politika nije donijela mir, već je dodatno opteretila njemačku privredu i javne finansije.

AfD insistira da se novac njemačkih poreskih obveznika više usmjerava na domaće probleme, umjesto na vojnu podršku Ukrajini. Siegmund, koji namjerava da se kandiduje za premijera pokrajine, pokušava ovaj zahtjev pretvoriti i u jednu od glavnih političkih tema pred izbor za pokrajinsku vlast.

BSW takođe insistira na pregovorima sa Moskvom i tvrdi da Njemačka treba da se udalji od politike koja, prema njihovom tumačenju, doprinosi produžavanju rata.

„Ovo nije nadležnost pokrajine“

Rezolucija, međutim, ne znači da će Njemačka automatski ukinuti sankcije Rusiji niti prestati da šalje pomoć Ukrajini.

Za to su nadležni savezni organi Njemačke i, u velikoj mjeri, institucije Evropske unije. Pokrajinski parlament nema ovlašćenje da samostalno mijenja njemačku spoljnu politiku.

Upravo je to bila jedna od ključnih kritika koje su tokom rasprave uputile ostale stranke.

Vršilac dužnosti premijera Saksonije-Anhalta Sven Schulze iz CDU-a ocijenio je da pokrajina nema nadležnost nad spoljnom politikom. Poslanici CDU-a, SPD-a, Zelenih i Ljevice glasali su protiv prijedloga.

Njemački javni servis Tagesschau takođe ističe da odluka pokrajinskog parlamenta nema direktnu moć da promijeni njemačku politiku prema Rusiji. Njena važnost prije svega je politička – ona pokazuje da u jednom dijelu Njemačke postoji dovoljno jaka podrška za radikalan zaokret u odnosu prema ratu u Ukrajini.

Nova politička kombinacija koja izaziva pažnju

Još važnija od same rezolucije mogla bi biti činjenica da su AfD i BSW pokazali da mogu zajedno djelovati kada pronađu zajedničku temu.

U novom parlamentu Saksonije-Anhalta dvije stranke imaju ukupno 44 od 83 mandata, što im omogućava da samostalno proguraju prijedloge kada nastupaju zajedno. Upravo je njihova zajednička većina omogućila usvajanje rezolucije.

To ne znači da su AfD i BSW formirali koaliciju. Međutim, glasanje pokazuje da se tradicionalna politička podjela u Njemačkoj mijenja kada su u pitanju rat u Ukrajini, sankcije Rusiji i odnosi sa Moskvom.

Za AfD je to prilika da dodatno pojača pritisak na savezne vlasti u Berlinu. Za BSW, koji je politički izgradio značajan dio svog identiteta upravo na protivljenju vojnoj podršci Ukrajini, riječ je o ispunjavanju jednog od predizbornih obećanja.

Šta rezolucija zapravo može promijeniti?

Direktno – vrlo malo.

Politički – potencijalno mnogo više.

Saksonija-Anhalt ne može sama ukinuti evropske sankcije niti narediti Berlinu da prekine isporuku oružja Ukrajini. Ali pokrajinska vlada može, u okviru svojih mogućnosti, pokrenuti inicijativu u Bundesratu i poslati političku poruku saveznoj vladi.

Upravo to i jeste cilj AfD-a i BSW-a.

Njemačka je do sada bila jedan od ključnih evropskih vojnih i finansijskih pomagača Ukrajine, dok je kancelar Friedrich Merz ponavljao da će Berlin nastaviti da podržava Kijev. Usvajanje ovakve rezolucije zato predstavlja prije svega politički udar na dosadašnji konsenzus u Njemačkoj, a ne neposrednu promjenu državne politike.

Istovremeno, pokazuje se da pitanje Ukrajine sve više postaje unutrašnjopolitička tema Njemačke.

Dok vlasti u Berlinu insistiraju na nastavku podrške Kijevu, dio njemačkog biračkog tijela sve glasnije traži upravo suprotno – prekid isporuka oružja, ukidanje sankcija Moskvi i povratak pregovorima.

A ono što je do juče izgledalo kao stav političke margine sada je, barem u jednom pokrajinskom parlamentu, dobilo većinu.

Nastavi čitati

Aktuelno