Connect with us

Društvo

JAVNA UPRAVA I DALJE SLUŽI SAMO PARTIJAMA: Pet godina od pompezno najavljene reforme

Iako je u proteklih godinu dana bilo više najava da će reforma javne uprave konačno postati prioritet i biti riješena neka od gorućih pitanja, poput objavljivanja registra zaposlenih, profesionalizacije uprave, uspostavljanja objektivnih kriterijuma za primanje u službu, vrlo malo toga je sprovedeno u praksi.

U izvještaju EU, biranim tonom, ali jasnim riječima, ističu da je od početka reforme javne uprave u BiH prošlo pet godina, a Akcioni plan implementiran je samo djelimično.

“Zakoni o državnoj službi još nisu međusobno usklađeni, a principi vrednovanja zasluga nisu sadržani u procedurama zapošljavanja. Praćenje ljudskih resursa nije efikasno u otkrivanju nepravilnosti. Tijelo za donošenje političkih odluka, uključeno u zajedničku platformu, još uvijek treba da postane operativno kako bi efikasno upravljalo reformama. Kapacitet koordinatora za reformu javne uprave na entitetskom nivou i dalje je slab”, samo su neke od packi koje je EU uputila BiH.

U nastavku ističu da je javna uprava i dalje politizovana, a nisu ispunjeni konkretni koraci od suštinske važnosti kako bi javna uprava funkcionisala u službi građana.

Indirektno, može se iščitati da EU smatra da sadašnja javna uprava nije u službi običnih ljudi, već političkih partija koje krše procedure kako bi imenovale sebi odane ljude u državne strukture.

Darko Kasap, koordinator za reformu javne uprave, za “Nezavisne” priznaje da nije zadovoljan onim što je do sada učinjeno.

“Što se tiče implementacije Akcionog plana, zaista, stopa je veoma niska. Ured koordinatora za reformu javne uprave je u februaru izmjerio napredak za prethodnu, 2023. godinu i on je iznosio ukupno 15,79 odsto, što je za 1,79 odsto više nego na kraju 2022. godine. Trenutno smo u fazi pripreme izvještaja za prvu polovinu 2024. i ukupni napredak u provedbi AP je povećan za 1,68 odsto”, rekao nam je on.

Dodao je i da se u skladu sa preporukom Specijalne grupe za reformu javne uprave između BiH i EU očekivalo da će BiH unaprijediti i uskladiti zakone o državnoj službi u skladu sa SIGMA Principima javne uprave, ali, kako ističe, ni taj posao još nije završen.

“Zakoni o državnoj službi još nisu usklađeni sa principom zasluga i međusobno u cilju profesionalne i depolitizovane državne službe”, kaže on, potvrđujući i navode EU.

Dobra vijest, prema njemu, jeste to što je barem platforma o principima i načinu implementacije reforme javne uprave usvojena na svim nivoima i ona je u međuvremenu postala operativna.

“Ovim dokumentom uspostavljeno je političko tijelo za donošenje odluka, koje čine predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, premijeri entitetskih vlada, te gradonačelnik Brčko distrikta BiH, uz učešće relevantnih resornih ministara. Iako smo slično tijelo imali i prema prethodnoj Zajedničkoj platformi iz 2007. godine, ono se u proteklom periodu nije nikada sastalo da razgovara o reformi javne uprave. Nakon usvajanja nove zajedničke platforme, Koordinacioni odbor je održao prvi sastanak, u februaru ove godine, i donio niz zaključaka, među kojima je i onaj o revidiranju Akcionog plana za reformu javne uprave i mi se nalazimo na samom kraju tog procesa. Revidiranje Akcionog plana, inače, zahtjev je Evropske komisije”, ističe on.

Podsjetio je da je reforma javne uprave jedan od preduslova za uspješnu integraciju BiH u EU i obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

“Javna uprava ima ključnu ulogu u procesu evropskih integracija jer omogućava provedbu neophodnih reformi za ulazak u EU, te istovremeno osigurava učinkovit dijalog o procesu pristupanja. Stoga, institucije uprave moraju brže ispunjavati reformske aktivnosti, ali i pronalaziti kompromise za rješavanje određenih pitanja u oblasti reforme. Od kvaliteta javne uprave i upravljanja zavisi i dobrobit građana BiH, jer reforma ne smije postati sama sebi svrha”, ističe on.

Društvo

VOĆARI BIJESNI “Prodajemo jabuku za 70 feninga, A U MARKETIMA PO 4 KM”

U Republici Srpskoj pri kraju je berba jabuke, rod i kvalitet lošiji su od očekivanog, a cijena u marketima nerealno visoka, izjavio je Srni predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović.

Dojčinović je naveo da se cijena kod proizvođača kreće od 0,50 KM po kilogramu za industrijsku jabuku, te od 0,70 KM do 0,90 KM za konzumnu jabuku u zavisnosti od sorte, ali da u marketima dostiže od 2,80 do čak četiri KM. – Cijene su malo nerealne u marketima, ali i na pijacama gdje zna čak biti i skuplje. Nije realno da cijena u marektu bude dva do tri puta veća od proizvođačke. Voćari daju po cijenama koje su upitne da li će opravdati proizvodnju – rekao je Dojčinović.

On je ukazao na to da jabuka koja se ne proda i propadne ide na teret proizvođača koji marketima predaju voće.

– Jabuka bi se brže prodavala da je cijena niža u marketima i ne bi propadala. Sa ovom cijenom se kupuje na komad – naveo je Dojčinović.

On smatra da marketima ne bi trebalo da bude problem da snize cijenu jabuka, jer su na istom ako prodaju manju količinu za veću cijenu ili više jabuke za nižu cijenu, a proizvođači bi u drugom slučaju bili na dobitku.

Dojčinović je pojasnio da veliki otkupljivači neće da otkupe jabuku jer nemaju dobru tehnologiju čuvanja, zato su proizvođači prinuđeni da je predaju, pa da zarade tek nakon što voće bude prodato.

– Kada predam 10 tona i propadne pet, tri ili tona, to je propalo moje jer nisam naplatio. Kada dogovorimo cijenu 0,80 KM do jedne KM, nikada nismo dobili više od 0,60 KM do 0,65 KM za kilogram.

Zato su voćari u teškoj poziciji. Nikada ne znamo koliko ćemo novca dobiti – rekao je Dojčinović.

On je naveo da se novac dobije odmah jedino na crnom tržištu, ali da u tom slučaju nema subvencije koju daje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

– Subvencije od 0,20 KM po kilogramu su solidne. Borimo se da sve predamo preko računa i dobijemo subvenciju. To je veliki novac za one koji proizvode veću količinu. Za 10 tona jabuke dobijemo 2.000 KM – naveo je Dojčinović.

On je napomenuo da je veoma dobra pomoć koju dobijaju i u vidu 100.000 besplatnih sadnica, jer će svaki proizvođač imati pravo da uzme 4.000 sadnica po hektaru, što je 24.000 KM bespovratnih sredstava, kao i 70 odsto pomoći za protivgradnu mrežu, što je oko 45.000 KM.

Dojčinović je zaključio da voćari u Republici Srpskoj, bez obzira na to što ih je za oko 50 odsto manje nego ranijih godina, sigurno mogu podmiriti domaće tržište, ali da se uprkos tome voće uvozi.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Opet nigdje bez kišobrana

U Bosni i Hercegovini se očekuje promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, slaba kiša će padati od jugozapada ka istoku, dok će na sjeveru biti sunčanih perioda.

Poslije podne dolazi do razvedravanja od sjevera, dok na jugu Krajine i istoku ostaje i dalje uglavnom oblačno, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U Hercegovini će biti pretežno sunčano i dalje vjetrovito uz umjerenu do jaku buru. Veći dio dana duvaće umjeren, na udare pojačan vjetar, sjevernih smjerova. Poslije podne vjetar u slabljenju.

U noći na četvrtak u Krajini će se javiti nova prolazna oblačnost.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od pet do 10, u višim predjelima od dva, a dnevna od 13 na istoku do 19 na sjeveru i jugu, u višim predjelima od sedam stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

PROMRZLI I GLADNI! Sve više penzionera u JAVNOJ KUHINJI! Neka je na OBRAZ VLADE REPUBLIKE SRPSKE

U Republici Srpskoj živi sve više penzionera, koji gladuju i smrzavaju se, jer od penzija ne mogu podmiriti ni osnovne potrebe. Upozoravaju na to iz udruženja koja pomažu starim i siromašnim ljudima.

U Udruženju “Don” u Prijedoru od 1. septembra su počeli sa programom pomoći u kući za najugroženije bake i djedove. Predsjednica ovog udruženja Murisa Marić kaže da su se gerontodomaćice koje ih obilaze za samo mjesec dana nagledale svega. – Mnogi penzioneri nisu kupili drva, ili su kupili metar dva, pa još ne lože, jer taj ogrev čuvaju za crne dane. Kad plate račune i kupe lijekove, nemaju dovoljno ni za hranu. Uključili smo ih u javnu kuhinju, da imaju bar jedan solidan obrok dnevno, da ne gladuju. Sve u svemu tuga i jad – kaže Murisa Marić, prenosi Srpskainfo.

Ona kaže da među korisnicima usluga gerontodomaćica ima starih koji preživljavaju od socijalne pomoći, ali ima i onih koji su decenijama radili i zaradili penziju.

– Oni su 30 ili 40 godina ustajali svakog jutra, išli u fabriku, kancelariju, rudnik, učionicu… vjerujući da sebi tako obezbjeđuju mirnu i dostojanstvenu starost. A dočekali su da od svojih penzija ne mogu ni živjeti ni umrijeti – kaže Marićeva.

Statistika pokazuje da njene riječi nisu pretjerivanje. Prosječna penzija u Republici Srpskoj je oko 650 KM, ali za mnoge je i to nedostižna cifra. Najniža zagarantovana penzija iznosi 328 KM, a desetine hiljada starih ljudi preživljavaju sa 400 ili 500 KM mjesečno, piše Srpskainfo.

Kad se tome doda vrtoglavo poskupljenje hrane i lijekova, rezultat je poražavajući.

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja”ToPeer” iz Doboja, upozorava da je i u ovom gradu sve više gladnih penzionera.

– Oni koji lani nisu spadali u socijalne kategorije, danas to jesu, jer su, zbog talasa poskupljenja, naglo osiromašili. Javlja nam se sve više penzionera koji se žale da ne mogu platiti ni pola troškova za grijanje, bilo da se radi o računima toplane, ili nabavci peleta ili drva.

I za hranu se sve teže snalaze. Mnogi dolaze u naše udruženje i mole da im pomognemo da dobiju neku pomoć, ili subvenciju, kako bi pregurali zimu – kaže Šešlija.

Ni u Banjaluci stanje nije mnogo bolje. O tome najbolje svjedoči struktura ljudi koje od gladi spasava javna kuhinja Udruženja “Mozaik prijateljstva”. Suprotno uvriježenom mišljenju “na kazanu” se ne hrane marginalci i besposličari, nego uglavnom penzioneri koji su u mladost vrijedno radili, a sada nemaju dovoljno za pristojan život.

– Imam 500 KM penzije. Dok platim režije, grijanje, kupim lijekove, sapun, šampon, deterdžent, ne ostane mi dovoljno za hranu. Zato ovdje uzimam ručak – kaže jedan penzionisani majstor banjalučkog “Čajaveca”.

Penzioneri koji žive u kućama često provode vrijeme u dnevnom boravku ovog udruženja, na toplom, jer nemaju dovoljno drva da lože po cijele dane. A i druženje im dobro dođe jer najčešće žive sami.

U Udruženju penzionera Republike Srpske priznaju da njihovi članovi jedva preživljavaju, ali kažu da oni nemaju ništa s tim.

– Jasno je da penzioneri nemaju dovoljno novca za hranu i ogrev, jer su penzije male, ali Udruženje penzionera nema ništa s tim. Uostalom, penzija nije socijalna kategorija, nego zarađeno pravo, i ona zavisi od godina staža i od toga koliko je penzioner, dok je bio radnik, uplaćivao u Fond PIO – kaže predsjednik ovog udruženja Ratko Trifunović.

I poručuje: ako je neki penzioner ugrožen, nek se obrati Centru za socijalni rad i tamo traži pomoć.

Mnogi se i obraćaju, ali samo rijetki dobiju podršku, pošto su redovi za pomoć sve duži.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno