Iako su vlasti u više navrata proteklih desetak godina najavljivale reformu javne uprave, registar zaposlenih i kontrolu zapošljavanja u javne institucije, vrlo malo je urađeno u praksi.

U Kancelariji koordinatora za reformu javne uprave potvrdili su nam da institucije BiH mjere iz Akcionog plana za reformu javne uprave i dalje sporo implementiraju, te naglašavaju da su na tu činjenicu više puta javno upozoravali, uključujući i kroz posljednji godišnji izvještaj.

Prema podacima koje su nam poslali, do kraja prošle godine implementirano je samo 15,8 aktivnosti iz Akcionog plana, a napredak je veći za mršavih 1,8 odsto u odnosu na 2022. godinu.

Ali, kako ističu, ohrabruje činjenica da je uspostavljen Koordinacioni odbor za reformu javne uprave, koji je čak održao i prvu sjednicu, kojom je predsjedavala Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH.

U Kancelariji ističu da je to prvi put od 2006. godine da je usvojen takav strateški korak, što bi moglo da znači da će doći do promjene odnosa vlasti prema ovom pitanju.

“Uspostavljanje Koordinacionog odbora je zapravo prvi politički vjetar u leđa nastavku reforme javne uprave u BiH. Podsjećam vas da je, također, uspostavljanje ovakvog tijela bio i zahtjev Evropske komisije sa šestog sastanka Specijalne PAR grupe za reformu javne uprave”, kaže Vedrana Faladžić, viša stručna saradnica za odnose s javnošću.

Za 16. april najavila je novi sastanak Specijalne PAR grupe, na kojem će Evropska komisija biti informisana o svemu što je do sada implementirano, ali i o preporukama koje još nisu do kraja implementirane. Na primjer, vlasti nisu implementirale jačanje uloge koordinatora za reformu javne uprave.

Rekla je da je imenovan novi koordinator za reformu javne uprave u FBiH, a u toku 2023. godine u RS donesen je novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu uprave i lokalne samouprave.

“Također, jedna od preporuka je bila revizija Akcionog plana za reformu javne uprave za period 2023-2027, koji su svi nivoi vlasti trebali usvojiti do četvrtog kvartala 2023. godine, a pri čemu će prioritet imati digitalizacija vladinih usluga i procesa RJU. Aktivnost je u toku i provodi se u saradnji sa SIGMA i projektom tehničke podrške EU4PAR (IPA 2019). Proces prioritizacije i revizije je počeo 21. decembra 2023. godine organizacijom radionice na kojoj je predstavnicima nadzornih timova prezentiran alat za prioritizaciju prema metodologiji koja je razvijena u saradnji sa SIGMA, kao i vremenski okvir i raspored koraka za reviziju Akcionog plana. Aktivnosti bi trebalo da budu završene do polovine ove godine”, ističe ona, čime je pojašnjen nesporazum od prije nekoliko mjeseci da bi registar zaposlenih mogao biti spreman do sredine godine.

Jedan od najvećih izazova je usklađivanje čak 11 zakona o državnoj službi, koliko ih postoji u BiH i imenovanje radne grupe uključivanjem ministarstava nadležnih za javnu upravu. To, kako pojašnjavaju, podrazumijeva usklađivanje zakonskih odredaba za zajednički opseg državne službe. To bi značilo, na primjer, jednake standarde u postupcima zapošljavanja i ispunjavanja kriterija, sistematizaciju radnih mjesta i njihovu pravilnu i transparentnu klasifikaciju, kao i obezbjeđivanje istovjetnih standarda za osiguranje mobilnosti i zajedničkih standarda. Faladžićeva je naglasila da ova preporuka još nije ispoštovana.

Na naše pitanje o registru zaposlenih, naglašeno je da su nakon odbijanja izmjena i dopuna Zakona o državnoj službi BiH, izvršene dopune i izmjene propisa usaglašene sa stručnjacima i mišljenjem Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH u pogledu uspostave registra zaposlenih u institucijama BiH.

“Vijeće ministara BiH je na svojoj 35. sjednici od 11.1.2024. godine utvrdilo prijedlog navedenog zakona i uputilo ga u parlamentarnu proceduru. Podsjećam vas, također, da je Parlamentarna skupština BiH nedavno usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH. Ovim zakonom propisano je uspostavljanje registra zaposlenih najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona”, rekla nam je ona.

Predviđeno je da se u Registru zaposlenih vode podaci za državne službenike i zaposlenike, kao i za sve druge kategorije zaposlenih, osim policijskih službenika, profesionalnih vojnih lica i zaposlenih u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH i zaposlenih u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija i još nekoliko institucija ovog tipa.

“Ovim je implementirana preporuka sa šestog sastanka Specijalne PAR grupe da bude usvojena pravna osnova za uspostavu informacionog sistema za upravljanje ljudskim potencijalima na državnom nivou. Drugi dio preporuke odnosio se na usvajanje poboljšane pravne osnove za registre javne službe na nivou entiteta, što još nije realizirano”, rekla nam je ona.