Connect with us

Politika

IZBORI U BiH: Veliki broj nevažećih listića, a samo jedan glas može ODLUČITI O POBJEDI

Ogroman broj nevažećih glasačkih listića bude zabilježen za svake izbore u BiH, a praksa potvrđuje da na lokalnim izborima i jedan glas može odlučiti o pobjedi kandidata za opštinskog načelnika.

Bilo da je riječ o tome da su građani, slučajno ili namjerno, pogrešno ispunili listić, ili da je riječ o izbornoj manipulaciji napravljenoj nakon što su birališta zatvorena, jedno je sigurno sudbina kandidata na izborima često može zavisiti upravo od ove, masovne pojave.

O koliko se ozbiljnom problemu radi, svjedoče podaci Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”, odakle kažu da smo u BiH u prosjeku imali sedam odsto nevažećih listića, dok prosjek u zemljama članicama OEBS na bazi uzorka od 40 država članica iznosi 1,5 odsto.

Masovnost nevažećih listića posebno može biti problematična na lokalnim izborima, jer su zabilježeni primjeri da svega nekoliko glasova, pa i samo jedan, odluči o tome ko će na čelo grada ili opštine.

Naime, Sead Džafić osvojio je načelničku poziciju u opštini Kalesija na lokalnim izborima 2020. godine, osvojivši 5.572 glasa, što je samo pet glasova više u odnosu na drugoplasiranog kandidata Zijada Kulanića (5.567). Na tim izborima u ovoj lokalnoj zajednici bilo je više od 500 nevažećih glasačkih listića.

Taj primjer, međutim, nije usamljen – u opštini Kupres (RS), takođe na lokalnim izborima 2020. godine, kandidat za načelnika Gojko Šebez pobijedio je Momčila Marića za jedan glas. Za Šebeza je glasalo 95 birača, za Marića 94, a zabilježeno je i sedam nevažećih listića.

Pojava nevažećih listića posebno može biti bitna u trci za odbornike, odnosno vijećnike, jer se glasovi za kandidate, kojih je često i nekoliko stotina u jednoj lokalnoj zajednici, “raspu” i jedan glas može i te kako biti presudan.

Dario Jovanović, projekt menadžer iz Koalicije “Pod lupom”, ističe da ova organizacija godinama nudi rješenje za BiH koje će se djelimično primijeniti na lokalnim izborima 2024.

– Ono što mi godinama zagovaramo jesu nove tehnologije, uz elektronsku identifikaciju birača – skeniranjem glasačkih listića i prenos rezultata elektronski, mi bismo riješili ogroman problem manipulacije glasovima – ističe Jovanović.

Politički analitičar Milica Marić pak ističe kako većina nevažećih listića dolazi od građana koji svoj glas ne žele da daju kandidatima na listi.

– U većini slučajeva razlog jeste nezainteresovanost građana uopšte za politiku. Ukoliko se dešava da se taj broj povećava svake izborne godine, treba da je alarm vlasti da se osvijesti šta je to politika i koji su njeni benefiti – navodi Marićeva.

Ona dodaje kako smatra da svako ko ima pravo da izađe na izbore to treba i da učini, ali poništavanjem listića ne može doći ni do kakve promjene.

– U demokratskom smo sistemu, gdje bi svako trebao i imao pravo da glasa svojom voljom, tako je i volja građana da svoj listić učine nevažećim – zaključuje Marićeva.

Građani smatraju da su oba razloga, neznanje ili namjera, podjednako zastupljena kada su u pitanju veliki brojevi nevažećih glasačkih listića, te da je najbitnije pravovremeno i sveobuhvatno informisanje o samom načinu glasanja u izbornom danu.

– Manje je primjetan broj nevažećih listića na izborima za nivo lokalnih samouprava, jer su u pitanju prevashodno kandidati građanima poznatiji – smatra Srđan Radanović (22) iz Prijedora.

Njegovo zapažanje jeste da je veliki broj nevažećih listića najčešće namjeran, uzimajući u obzir da je uglavnom riječ o listićima na kojim se biraju funkcije kao što su predsjednik ili gradonačelnik.

– Uz to, nerijetko se dešava da mnogi ispisuju listiće, crtaju određene ornamente i simbole, a isto tako, primijećen je fenomen da članovi odbora koji broje listiće čine ih nevažećima kroz vješto precrtavanje pojedinih dijelova listića – zaključuje on.

Željana Đajić (22) iz Istočnog Sarajeva smatra da vlada velika konfuzija kada su izborni listići u pitanju, posebno na lokalnom nivou.

– Poznajem ljude koji preskoče sve listiće i popune samo one na kojima su načelnici ili gradonačelnici. Problem je vjerovatno neinformisanost ili nedovoljna jasnoća, te često i sama neorganizovanost izbornog procesa. Maksimalno se trudim da ispratim sve promjene i pravila koja se odnose na dan izbora, ali ponekad to nije moguće – navodi Đajićeva.

Mihajlo Mašić, politički analitičar, naglašava kako su nevažeći listići poprilično efektivan način za izborne manipulacije i prekrajanje izborne volje građana.

– Na opštim izborima 2022. godine imali smo nešto manje od pola miliona nevažećih glasačkih listića. Na lokalnim izborima ove godine novi sistem bi još više mogao da zbuni glasače, s obzirom na to da će birači moći da glasaju za maksimalno tri kandidata sa jedne liste. Iako u slučaju četiri ili više zaokruženih kandidata listić neće biti nevažeći, već će glas samo biti dodijeljen stranci, kandidati će ostati bez glasa u trci za lokalne parlamente, a na lokalnom nivou, posebno u manjim sredinama, često nijanse odlučuju o odborničkim mandatima – ističe Mašić te dodaje kako će sami kandidati morati da budu ti koji će edukovati birače o pravilima novog Izbornog zakona.

Mašić je rekao da do praznih nevažećih listića dolazi i kada birač želi da glasa za samo jedan nivo, dok za druge nivoe ne želi.

Na pitanje koje mjere preduzimaju kako bi broj nevažećih listića bio smanjen, iz Centralne izborne komisije BiH su odgovorili da su 2023. sproveli anonimnu online anketu o nevažećim glasačkim listićima sa 505 ispitanika.

Kako su dodali, prema rezultatima ankete, glavni razlozi za nevažeće listiće uključuju prevelik broj političkih subjekata (30,22 odsto), nezadovoljstvo ponuđenim opcijama (20,74 odsto), komplikovan izborni sistem (17,39 odsto) i veliki broj listića (13,55 odsto).

– Kao odgovor na to, CIK planira profesionalizovati biračke odbore, edukovati starije osobe, smanjiti broj političkih subjekata, promijeniti format glasačkih listića, uvesti opciju ‘Nisam zadovoljan/a ponuđenim opcijama’ te primijeniti digitalne tehnologije kako bi se smanjio broj nevažećih listića. Trenutno institucija sprovodi pilot-projekte u saradnji sa USAID, Evropskom unijom i OSCE, gdje testira nove izborne tehnologije, za koje vjerujemo da će doprinijeti smanjenju broja nevažećih glasačkih listića – kažu iz CIK, pišu Nezavisne novine.

Lokalni izbori, podsjetimo, biće održani 6. oktobra ove godine, dok predizborna kampanja počinje mjesec dana ranije.

Related Topics:

Politika

Borenović “Što SNSD GLASNIJI u “patriotizmu”, to PONIZNIJI pred odlukama BiH”

Što su SNSD i njihov šef glasniji u “patriotskim” izjavama i riječima, to su ponizniji i snishodljiviji u prihvatanju i provođenju odluka pravosuđa i institucija Bosne i Hercegovine.

Rekao je ovo član Predsjedništva PDP i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović i dodao da kad god neki od Dodikovih junoša zagalami preko režimskih medija, iza scene, ide novo priznanje odluka institucija BiH.

-Svojim učešćem i apelacijama, sve ih redom potvrđuju i priznaju, od Tužilaštva BiH, preko Suda BiH i CIK BiH, pa do Ustavnog suda BiH, revnosno, nema šta, alal vera esenesdeovci. Već viđeno mnogo puta, njihova politika lažnog patriotizma i obmana je ta, koja urušava Republiku Srpsku raznim kumovskim, softverskim i arbitražnim aferama i na mjesečnom nivou Srpsku ostavlja bez nekoliko stotina miliona maraka narodnog novca – kazao je Borenović.

On kaže daiza svake njihove galame ide noo sudsko priznanje i budžetska otimačina.

– Bar znamo, iza svake takve njihove galame, “velikih” tema, referenduma i optužbi, ide neko novo sudsko priznanje i budžetska otimačina kroz afere raznih vijadukta, serdarova, kumovskih zgrada, softvera, lobiranja, sumnjivih tendera i bespotrebnih javnih nabavki…ali idu vremena političkog raspleta, obnove Republike Srpske, normalizacije odnosa u BiH i uvjeren sam, nakon sljedećih opštih izbora: nove, posvećene i efikasne vlasti koja će uspostaviti pravednije, zaposlenije i dostojanstvenije društvo u kojem živimo – zaključio je Borenović.

Nastavi čitati

Politika

FOTELJE IZNAD NARODA – Drinić o namjernoj opstrukciji u Banjaluci

Vrelo je ljeto tamo gdje nisu u pitanju građani, gdje se čuvaju fotelje funkcionera i političara i onih koji se pet godina bore samo za svoje lične i vlastite interese. I ne bi bilo apsolutno sporno da se svako bavi onim temama koje on smatra da su prioritet, međutim jasno se vidi u Banjaluci da je na sceni namjerno opstruisanje održavanja sjednica Skupštine grada.

Rekao je ovo generalni sekretar PDP i Šef kluba odbornika ove stranke u Skupštini grada Banjaluka, Nebojša Drinić i dodao da se predsjednik Skupštine Ljubo Ninković bavi svim mogućim, sam se ne bavi svojim poslom, ne saziva Skupštine, ne stavlja na dnevni red ono što je prioritet, ono što će grad povesti korak naprijed, ono što će građanima olakšati svakodnevicu.

– Da se to dešava i drugim lokalnim zajednicama apsolutno bi mi imali razumijevanja, međutim imamo situacije da se u Laktašima održava sjednica, Srbac je najavio sjednicu, Gradiška je neki dan imala sjednicu lokalnog parlamenta, međutim ovdje ni na vidiku nema sjednica Skupština. Ali ako uzmem u obzir da su se oni prve četiri godine mandata Draška Stanivukovića ponašali na jedan tako bezobraznan i licemjeran način, apsolutno nas ovo nije iznenadilo. Međutim ovdje su potrebe građana, običnih ljudi, pitanje rešavanje vodosnadjevanja za potkozarska sela što je nasušna potreba, nešto s čim se ne treba igrati – kazao je Drinić.

Osvnuo se i na umanjenje prihoda od PDV-a gradu koje i nakon presude Ustavnog suda, kojom je utvrđeno da je to bilo nezakonito, nisu preduzeli nikakve korake da se to nadoknadi.

– Pa kada uzmete u obzir to što su se predsjednik Skupštine i skupštinska većina borili da grad ostane bez prihoda umjesto da budu na strani grada, da se bore za prihode grada i od PDV-a koji je umanjen i gdje je došla presuda Ustavnog suda da to nije po zakonu, po pravdi, niko se nije pobrinuo, niti je uložio bilo kakav napor da se ono što nije do sada isplaćeno isplati gradu pa da od tog novca investiramo u izgradnju novih šetališta, u izgradnju vodovodnih mreža, u konstrukciju, sanaciju puteva, u izgradnju novih puteva, dakle sve ono što u jednoj lokalnoj zajednici treba da se radi – kazao je Drinić.

Osvrnuo se i na naplatu parkinga u Banjaluci koje ne funkcioniše od januara i druge probleme zbog kojih grad gubi prihode.

– Takođe imamo situaciju da naplata parkinga ne funkcioniše od januara mjeseca, iako znamo da je prethodni gradonačalnik za to kriv, odnosno on je usvojio uz pomoć skupštinske većine koja je takođe tada bila iz SNSD-a, studiju o bezbijednosti saobraćanja na osnovu koje je gradonačalnik koji je stupio na dužnost donio nova akta koja se tiču parkiranja gdje je grad i tu izgubio prihode. Banjaluka je ostala bez 20ak miliona konvertibilnih maraka prihoda, pa vi sada uzmite u obzir šta se sve moglo uraditi za taj novac. I naravno neizostavna tema je ona oko poreza na nepokretnosti gdje skupštinska većina nije željela da usvoji visinu stope poreza na nepokretnosti gdje je takođe budžet oštećen za oko 5 miliona konvertibilnih maraka samo po tom osnovu -zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

MIHAJILICA “Ekološka katastrofa na Uni, INSTITUCIJE ĆUTE”

„Sramota i katastrofa! Nevjerovatno, ali istinito – svi se prave da ne znaju ko je, kada i kako zagadio jednu od najljepših evropskih rijeka, krajišku ljepoticu, rijeku Unu. Una već treći dan proživljava svoje najteže trenutke, a odgovornih ni na vidiku“, izjavio je narodni poslanik i zamjenik predsjednika Odbora za zaštitu životne sredine u Narodnoj skupštini Republike Srpske Milanko Mihajilica.

On je istakao da vlasti na svim nivoima – BiH, Federacije BiH, Republike Srpske, Unsko-sanskog kantona, kao i inspekcijske službe i turističke organizacije, ćute, uz čast izuzecima iz reda pojedinaca i ekoloških udruženja.

„Vjerovatno čekaju da fekalije prođu, pa da nas naknadno obavijeste. Treći dan ćute Ministarstvo za zaštitu životne sredine, zdravlja, Institut za javno zdravstvo, Vode Srpske.. iako su uzeti uzorci. Koliko im treba vremena da saopšte rezultate analiza?“, upitao je Mihajilica.

On je dodao da je ovakva situacija sramotna i zabrinjavajuća, jer pokazuje koliko smo spremni da reagujemo u slučaju većih ekoloških prijetnji.

„Kako ćemo se boriti protiv namjere skladištenja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva u Trgovskoj gori ako sada ćutimo i zatvaramo oči pred ekološkom katastrofom?“, upozorio je Mihajilica.

Pozvao je medije, ekološke organizacije i građane da podignu svoj glas, a nadležne institucije da hitno obavijeste javnost o rezultatima analiza i utvrde odgovornost.

„Ko nas je kleo, nije dangubio!“, poručio je Mihajilica.

Nastavi čitati

Aktuelno