Connect with us

Politika

IZBORI U BiH: Veliki broj nevažećih listića, a samo jedan glas može ODLUČITI O POBJEDI

Ogroman broj nevažećih glasačkih listića bude zabilježen za svake izbore u BiH, a praksa potvrđuje da na lokalnim izborima i jedan glas može odlučiti o pobjedi kandidata za opštinskog načelnika.

Bilo da je riječ o tome da su građani, slučajno ili namjerno, pogrešno ispunili listić, ili da je riječ o izbornoj manipulaciji napravljenoj nakon što su birališta zatvorena, jedno je sigurno sudbina kandidata na izborima često može zavisiti upravo od ove, masovne pojave.

O koliko se ozbiljnom problemu radi, svjedoče podaci Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”, odakle kažu da smo u BiH u prosjeku imali sedam odsto nevažećih listića, dok prosjek u zemljama članicama OEBS na bazi uzorka od 40 država članica iznosi 1,5 odsto.

Masovnost nevažećih listića posebno može biti problematična na lokalnim izborima, jer su zabilježeni primjeri da svega nekoliko glasova, pa i samo jedan, odluči o tome ko će na čelo grada ili opštine.

Naime, Sead Džafić osvojio je načelničku poziciju u opštini Kalesija na lokalnim izborima 2020. godine, osvojivši 5.572 glasa, što je samo pet glasova više u odnosu na drugoplasiranog kandidata Zijada Kulanića (5.567). Na tim izborima u ovoj lokalnoj zajednici bilo je više od 500 nevažećih glasačkih listića.

Taj primjer, međutim, nije usamljen – u opštini Kupres (RS), takođe na lokalnim izborima 2020. godine, kandidat za načelnika Gojko Šebez pobijedio je Momčila Marića za jedan glas. Za Šebeza je glasalo 95 birača, za Marića 94, a zabilježeno je i sedam nevažećih listića.

Pojava nevažećih listića posebno može biti bitna u trci za odbornike, odnosno vijećnike, jer se glasovi za kandidate, kojih je često i nekoliko stotina u jednoj lokalnoj zajednici, “raspu” i jedan glas može i te kako biti presudan.

Dario Jovanović, projekt menadžer iz Koalicije “Pod lupom”, ističe da ova organizacija godinama nudi rješenje za BiH koje će se djelimično primijeniti na lokalnim izborima 2024.

– Ono što mi godinama zagovaramo jesu nove tehnologije, uz elektronsku identifikaciju birača – skeniranjem glasačkih listića i prenos rezultata elektronski, mi bismo riješili ogroman problem manipulacije glasovima – ističe Jovanović.

Politički analitičar Milica Marić pak ističe kako većina nevažećih listića dolazi od građana koji svoj glas ne žele da daju kandidatima na listi.

– U većini slučajeva razlog jeste nezainteresovanost građana uopšte za politiku. Ukoliko se dešava da se taj broj povećava svake izborne godine, treba da je alarm vlasti da se osvijesti šta je to politika i koji su njeni benefiti – navodi Marićeva.

Ona dodaje kako smatra da svako ko ima pravo da izađe na izbore to treba i da učini, ali poništavanjem listića ne može doći ni do kakve promjene.

– U demokratskom smo sistemu, gdje bi svako trebao i imao pravo da glasa svojom voljom, tako je i volja građana da svoj listić učine nevažećim – zaključuje Marićeva.

Građani smatraju da su oba razloga, neznanje ili namjera, podjednako zastupljena kada su u pitanju veliki brojevi nevažećih glasačkih listića, te da je najbitnije pravovremeno i sveobuhvatno informisanje o samom načinu glasanja u izbornom danu.

– Manje je primjetan broj nevažećih listića na izborima za nivo lokalnih samouprava, jer su u pitanju prevashodno kandidati građanima poznatiji – smatra Srđan Radanović (22) iz Prijedora.

Njegovo zapažanje jeste da je veliki broj nevažećih listića najčešće namjeran, uzimajući u obzir da je uglavnom riječ o listićima na kojim se biraju funkcije kao što su predsjednik ili gradonačelnik.

– Uz to, nerijetko se dešava da mnogi ispisuju listiće, crtaju određene ornamente i simbole, a isto tako, primijećen je fenomen da članovi odbora koji broje listiće čine ih nevažećima kroz vješto precrtavanje pojedinih dijelova listića – zaključuje on.

Željana Đajić (22) iz Istočnog Sarajeva smatra da vlada velika konfuzija kada su izborni listići u pitanju, posebno na lokalnom nivou.

– Poznajem ljude koji preskoče sve listiće i popune samo one na kojima su načelnici ili gradonačelnici. Problem je vjerovatno neinformisanost ili nedovoljna jasnoća, te često i sama neorganizovanost izbornog procesa. Maksimalno se trudim da ispratim sve promjene i pravila koja se odnose na dan izbora, ali ponekad to nije moguće – navodi Đajićeva.

Mihajlo Mašić, politički analitičar, naglašava kako su nevažeći listići poprilično efektivan način za izborne manipulacije i prekrajanje izborne volje građana.

– Na opštim izborima 2022. godine imali smo nešto manje od pola miliona nevažećih glasačkih listića. Na lokalnim izborima ove godine novi sistem bi još više mogao da zbuni glasače, s obzirom na to da će birači moći da glasaju za maksimalno tri kandidata sa jedne liste. Iako u slučaju četiri ili više zaokruženih kandidata listić neće biti nevažeći, već će glas samo biti dodijeljen stranci, kandidati će ostati bez glasa u trci za lokalne parlamente, a na lokalnom nivou, posebno u manjim sredinama, često nijanse odlučuju o odborničkim mandatima – ističe Mašić te dodaje kako će sami kandidati morati da budu ti koji će edukovati birače o pravilima novog Izbornog zakona.

Mašić je rekao da do praznih nevažećih listića dolazi i kada birač želi da glasa za samo jedan nivo, dok za druge nivoe ne želi.

Na pitanje koje mjere preduzimaju kako bi broj nevažećih listića bio smanjen, iz Centralne izborne komisije BiH su odgovorili da su 2023. sproveli anonimnu online anketu o nevažećim glasačkim listićima sa 505 ispitanika.

Kako su dodali, prema rezultatima ankete, glavni razlozi za nevažeće listiće uključuju prevelik broj političkih subjekata (30,22 odsto), nezadovoljstvo ponuđenim opcijama (20,74 odsto), komplikovan izborni sistem (17,39 odsto) i veliki broj listića (13,55 odsto).

– Kao odgovor na to, CIK planira profesionalizovati biračke odbore, edukovati starije osobe, smanjiti broj političkih subjekata, promijeniti format glasačkih listića, uvesti opciju ‘Nisam zadovoljan/a ponuđenim opcijama’ te primijeniti digitalne tehnologije kako bi se smanjio broj nevažećih listića. Trenutno institucija sprovodi pilot-projekte u saradnji sa USAID, Evropskom unijom i OSCE, gdje testira nove izborne tehnologije, za koje vjerujemo da će doprinijeti smanjenju broja nevažećih glasačkih listića – kažu iz CIK, pišu Nezavisne novine.

Lokalni izbori, podsjetimo, biće održani 6. oktobra ove godine, dok predizborna kampanja počinje mjesec dana ranije.

Related Topics:

Politika

MINIĆ NAJAVIO REZOVE! U javnim preduzećima višak radnika

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da su u problemu “Željeznice”, kao i “Elektroprivreda” sa čijim predstavnicima je za sutra najavio sastanak, dok u “Šumama” ima vidljivih pomaka.

Minić je rekao da je od predstavnika Elektroprivrede Republike Srpske tražio da mu dostave presjek stanja u ovom preduzeću sa prijedlogom mjera. On je naglasio da je u javnim preduzećima zaposlen nepotrebno veliki broj radnika, da ih ima viška i da će taj broj biti smanjen.

– Ovdje imamo dvije kategorije radnika, one koji neprestano “falširaju” zdravstveno stanje i vode se na bolovanju i ne rade, te one koji uistinu rade, ali neće da daju svoj maksimalan angažman zbog ovog što se dešava – rekao je Minić.

Odgovarajući na pitanja novinara u Banjaluci, Minić je rekao da je u Željeznicama Republike Srpske nije bilo štrajka već da je u pitanju kraća obustava rada,

Naveo je da je Željeznicama isplaćen dio granta od 2,5 miliona KM, ali da treba razmišljati i o mogućnosti ukidanja putničkog željezničkog saobraćaja jer ima slučajeva da lokomotiva sa sedam-osam vagona prevozi dva do tri čovjeka.

– To je nerentabilno i moramo vidjeti kako da to riješimo – rekao je Minić.

Minić smatra da su potrebni rezovi, podsjetivši na slučaj Elektroprivrede, gdje je 330 radnika dobilo stimulativne otpremnine, a potom su zapošljavani novi ljudi.

– To je za osudu i za to neko treba da odgovara i sigurno je da će odgovarti – istakao je Minić.

On je naveo da želi da Vlada djeluje kao kolektiv i naglasio da je zadovoljan dosadašnjim radom ministara.

– Za ovih desetak dana koliko radimo ne mogu da se požalim ili da dam negativnu ili ružnu ocjenu. I stari i novi ministri su mi obećali da će dati maksimalan angažman. To se već može vidjeti, ministri su na terenu, pravimo planove – rekao je Minić.

Sredstva za “Komsar”
Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da će u narednih desetak dana biti obezbijeđena sredstva za kupovinu kompanije “Komsar enerdži Republika Srpska”.

– Sredstva će biti obezbijeđena onog momenta kada dođemo u fazu zaključivanja ugovora, kada sve bude urađeno i pripremljeno – rekao je Minić.

On je naveo da ovaj posao želi da dovede do kraja i kao pravnik i kao advokat.

Srna

Nastavi čitati

Politika

KONAKOVIĆ “Iznenađen sam što je SNSD PRENIO NADLEŽNOSTI sa RS na nivo države?!”

Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je nakon sjednice Savjeta ministara BiH da je i dalje “u blagom stanju šoka” zbog usvajanja Reformske agende, posebno jer je podržao SNSD. “Šokiran sam zato što nisam očekivao da će SNSD podržati Reformsku agendu. Ona znači suštinsko jačanje države na mnogo segmenata, pa čak i prenos određenih nadležnosti, ako to gledamo u sektoru energetike, obrazovanja i uspostavljanja važnih kontakt-tačaka za funkcionisanje sistema”, rekao je Konaković.

Dodao je da dokument donosi veliki broj projekata koji će biti predmet bodovanja i dogovaranja, ali da je najvažnije to što je Bosna i Hercegovina izbjegla scenario zaostajanja za regionom.

“Da nismo usvojili agendu, teško bismo stigli region koji bi iskoristio priliku za integraciju u moćno evropsko tržište. To bi bio šokantan udarac za našu ekonomiju”, istakao je Konaković.

Ministar je naglasio da dokument sadrži mjere za poboljšanje poslovnog ambijenta i centralizaciju određenih procesa, uz poštivanje Ustava i nadležnosti entiteta i kantona, ali i da predstavlja „značajno jačanje državnog sistema i institucija“.

Konaković je pohvalio napore predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Borjane Krišto, naglasivši da je Evropska komisija pružila veliku podršku.

Govoreći o spornim pitanjima, podsjetio je da strane sudije iz Ustavnog suda BiH mogu napustiti instituciju tek kada država bude sigurna od secesionističkih prijetnji, te da se u dokumentu predviđa usklađivanje s evropskim standardima kroz izbacivanje etničkog veta iz pojedinih državnih komisija.

“Reformska agenda nije prezahtjevna ako ima političke volje. Ako volje ne bude, opet ćemo imati usporavanja i zastoje, ali ono što je sigurno jeste da nas ovaj dokument nije eliminisao iz evropskog procesa”, zaključio je Konaković.

(Agencije) Foto: Arhiv

Nastavi čitati

Politika

DOGOVOREN SASTANAK gradonačelnika Banjaluke i premijera Srpske

Dopisivanje putem društvene mreže “X”, premijera Srpske Save Minića i gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, završen je dogovorom o sastanku, koji bi se trebao održati u najvećem gradu u Srpskoj, u narednu subotu.

Podsjećamo, prvi čovjek grada na Vrbasu pozvao je danas predsjednika Vlade Srpske da dođe u Banjaluku, jer je “grad otvoren za saradnju”, dodajući da je mnogo aktivnih tema između Vlade i Grada.

– Očekivao sam da će, ako ne prva, onda među prvim opštinama i gradovima koje će gospodin Minić posjetiti, biti upravo Banjaluka. Mnogo je otvorenih tema i pitanja između Vlade Republike Srpske i Banjaluke, od mosta u Česmi, preko kružnih tokova na magistralnim putevima koji prolaze kroz naš grad, do Centralnog spomen-obilježja. Uvjeren sam da ih zajednički, uz ozbiljnost i odgovornost, možemo riješiti – napisao je on na društvenim mrežama. Na odgovor nije dugo čekao.

– U Banjaluci sam skoro svaki dan i ona je Vladi Srpske važna kao i svi drugi gradovi. Znam da gradonačelnik Stanivuković često nije u gradu – zato ćemo čim uskladimo termine, održati i službenu posjetu, u interesu Banjalučana i razvoja najvećeg grada u Srpskoj – odgovorio je Minić.

Minić je nakon toga dodao da je uslijedila brza reakcija i da je sa Stanivukovićem dogovorio sastanak u subotu. – Drago mi je zbog brze reakcije gradonačelnika Banjaluke i ekspresnog dogovora za sastanak u subotu. Želim da razgovaramo o svim otvorenim i bitnim pitanjima za dobro građana najvećeg grada Republike Srpske – poručio je Minić.

Stanivuković se potom još jednom oglasio, i to sa konkretnim terminom.

– Drago mi je što smo predsjednik Vlade Savo Minić i ja dogovorili zvanični sastanak za subotu, 4. oktobar, od 11 časova u Gradskoj upravi. Razgovaraćemo o svim bitnim temama i projektima za naš grad, a čija realizacija zavisi od saradnje Grada Banjaluke i Vlade Republike Srpske. Predložio sam da, nakon zvaničnog sastanka, zajedno obiđemo i Centralno spomen-obilježje, pa vidjećemo… – napisao je Stanivuković, prenosi Glas.

Nastavi čitati

Aktuelno