Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju Preobraženje Gospodnje. U pravoslavlju se Preobraženje ubraja u 12 velikih Hristovih praznika.
Prema narodnom predanju, na ovaj dan počinju da se preobražavaju i gora i voda, najavljujući skoru jesen, prenosi RTS.

Preobraženje je posvećeno Hristovom preobraženju na gori Tavor, kada je najavljeno stradanje i slava sina božijeg. Jednoga dana, treće godine propovijedi na zemlji, Isus na molitvu povede apostole Petra, Jakova i Jovana na goru Tavor. Dok se molio, njegovo lice se izmijeni i zasija kao sunce, a odjeća postade sjajna i bijela kao snijeg, kaže Biblija. Tako se on preobrazi pred njima, čime se prvi put božanska priroda Isusova učinila vidljivom.

Na ikoni Preobraženja predstavljen je Isus Hristos na gori u bijeloj ojdeći, okružen svjetlošću.

Preobraženje Gospodnje je u pravoslavlju poznato i kao „ljetnje Bogojavljenje“, jer su se i tada, otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca. Vjeruje se da se, uoči praznika, na nebu otvaraju “Božja vrata” na kojima se pojavljuje sam Gospod i ispunjava želje.

Preobraženje uvijek pada u vreme Gospojinskog posta. Zato je praznična trpeza uvijek posna, obogaćena ribom i vinom.

U crkvama, na kraju svetih liturgija, osveštava se grožđe i dijeli narodu, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja, a u krajevima gdje nema grožđa, drugo voće.

Brojni su hramovi posvećeni ovom prazniku, u mnogim mjestima održavaju se vašari.

Na Preobraženje se, prema narodnom vjerovanju, „preobražava list u gori i kamen u vodi“, lišće počinje da žuti i opada, a voda biva hladnija. Na Preobraženje se i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava.

Žene uoči Preobraženja vežu crveni ili bijeli konac oko ruke i pomisle želju. Ako se konac ne prekine u toku dana, želja će se ispuniti.

Svaki praznik i njegovi običaji vezani su i za godišnje doba. Zato se u narodu obično kaže da od Preobraženja uglavnom više nema velikih vrućina.

U narodu se slavi Preobraženje kao prelaz iz ljetnjeg u zimski period, kad vazduh i voda postaju hladniji, lišće počinje da žuti i sve u prirodi što je do tada bujalo polako vene.

Već oko Preobraženja prolaze nesnosne vrućine i vrijeme postaje hladnije, naročito noću. Zbog te promjene u prirodi nastala je u narodu izreka: “Preobraženje je, preobražava se i gora i voda”.

Takođe se nekad vjerovalo da je Preobraženje posljednji dan za kupanje u rekama.

Prema rasprostranjenom verovanju, na ovaj dan se ne radi, takođe, na ovaj dan ne treba preko dana spavati, jer ko tada odspava, preobraziće se, pa će cijele godine biti dremljiv.

Nije dobro ni da neko plače jer će plakati cele godine, a ni da ljudi cijeli dan provedu u kafani – da im ne pređe u naviku i da ne postanu raspikuće.

Ali ono što obavezno treba učiniti jeste da prvi put probate grožđe.

Vjeruje se da ako je na ovaj dan lijepo vrijeme, sledeće godine neće biti dobra ljetina.