Connect with us

Svijet

NOVI UDARAC ZA ZELENSKOG: Ostaje bez najvećeg saveznika

Njemačka drastično skraćuje finansiranje rata u Ukrajini, a nejasno je kada će i kako biti sprovedeno čak 30 već dogovorenih programa vojne pomoći.

Ovu bombastičnu informaciju prvi je objavio njemački “FAZ”, a prenijeli su i brojni drugi njemački i ukrajinski mediji.

S obzirom na to da je Njemačka drugi najveći finansijer ratnih aktivnosti Kijeva poslije Sjedinjenih Država, nejasno je da li će njemačka odluka da prepolovi planirana sredstva sa 8 milijardi u 2024. na 4 milijarde evra 2025. godine natjerati režim Vladimira Zelenskog da traži mirno rješenje ili će se naći drugi izvori za finansiranje brutalnog i skupog okršaja.

Odluka Nijemaca se javno tumači kao mjera štednje, ali se javno objavljivanje odluka donijetih na nivou kancelara Šolca i ministra finansija Lindnera poklopilo sa javnom potvrdom teorije da je predsjednik Zelenski lično odobrio preusmjeravanje gasa Južnog toka.

Iz šturih informacija o novoj politici Njemačke prema Ukrajini, može se rekonstruisati da će smanjenje finansiranja imati trenutne i dramatične negativne efekte.

“Apsurdno je da više ne isporučujemo rezervne dijelove ili da naš Bundesver ne može da dobije ono što je isporučio”, rekao je Sebastijan Šafer iz Stranke zelenih.

“Kakav god da bude ishod spora oko budžeta između Ministarstva odbrane, Ministarstva finansija i Kancelarije kancelara, dugoročna šteta Ukrajini teško da se može izbjeći. Značajan dio materijala koji je iznosio u maju (vrijednost: 3,87 milijardi evra) sada je industrija prodala na drugom mjestu i više nije dostupan za isporuku Ukrajini ove godine”, piše “Bild”.

Ono što je do sada poznato jeste da je ministar finansija Kristijan Lindner (FDP) 5. avgusta poslao povjerljivo pismo ministru odbrane Borisu Pistorijusu (SPD) u kojem navodi da Njemačka više ne može da finansira vojnu pomoć Ukrajini.

Lindnerova formulacija o uslovima za odmrzavanje finansiranja pomoći Ukrajini izgleda kao tajna: Ministarstvo finansija je “spremno da odobri novo kratkoročno finansiranje”, ali uz uslov “konkretnog i razumljivog izvještavanja”.

Istovremeno, Lindner je svom kolegi Pistorijusu čak rekao malo zajedljivo: “Savezno ministarstvo finansija do sada nije dobilo ni jedan konkretan izvještaj. Dakle, ni provjere ni odluke nisu donijete”.

Podjela između koalicionih partnera oko finansiranja ukrajinskih ratnih napora je očigledna.

U drugom “povjerljivom” pismu, ministar odbrane Pistorijus optužio je Lindnera da je “promijenio pravila igre nakon što je utakmica počela” i time “ugrozio kontinuitet isporuke oružja Ukrajini”.

Pistorijus je ove godine planirao da poveća troškove za 3,87 milijardi evra; 1,3 milijarde evra rezervnih dijelova, 600 miliona evra artiljerijske municije i po pola milijarde evra bespilotnih letjelica i oklopnih vozila. Kako prenosi “Bild”, povjerljivi izvori iz njemačke vlade tvrde da kancelarija kancelara Šolca podržava stavove ministra finansija Lindnera. U ovom trenutku, Lindner tumači da neće biti prekida finansiranja rata u Ukrajini, jer će se plaćanja vršiti korištenjem ruskih deviznih rezervi koje je Zapad zamrznuo nakon invazije.

Međutim, iako članice G7 već neko vrijeme razgovaraju o korištenju ruskih deviznih rezervi za finansiranje Kijeva, nije izvjesno da će takva odluka zaista biti donijeta, jer je riječ o osjetljivom međunarodno-pravnom pitanju, veoma osjetljivom za pozicioniranje. zapadnih liberalnih demokratija prema ostatku svijeta.

Navodno, tri ministarstva – odbrane, spoljnih poslova i privrede – usprotivila su se obustavi finansiranja Ukrajine na sastanku iza zatvorenih vrata.

FAZ, koji je prvi objavio informacije koje su neprijatne za Ukrajinu, naglašava da je odluka njemačke vlade da zamrzne nova izdvajanja novca za Ukrajinu izazvana štednjom.

Međutim, bez obzira da li je riječ o zaokretu od srdačne blagonaklonosti ka uzdržanosti u odnosima sa režimom Vladimira Zelenskog, izvjesno je da Njemačka planira radikalno smanjenje izdvajanja za obračun sa Vladimirom Putinom.

Ne samo da su planirali da ovogodišnjih osam smanje na četiri milijarde evra 2025. godine, već namjeravaju da do 2027. ukupan iznos smanje na desetinu.

Potpuno je nerealno očekivati da će, ako Njemačka ne uzvrati izuzetno pozitivan stav prema Kijevu, bilo ko uskočiti umjesto njih jer niko drugi ne može.

Što se tiče finansiranja ratnih napora Ukrajine sredstvima ruskih deviznih rezervi, G7 je pristala da pokuša da iskoristi barem prinose na zamrznute ruske rezerve, ali ni ta odluka nije sprovedena jer bi se mogla pokazati pravno spornom.

Uostalom, čak i kada bi se Ukrajina finansirala sa 50 milijardi evra iz prinosa na ruske devizne rezerve, to ne bi bio poklon već kredit.

Ukupno se, naime, iz prinosa na ruske devizne rezerve godišnje može prenijeti oko tri milijarde evra, pa je jasno da se sadašnji njemački udio ne može zamijeniti ovim sredstvima.

Kako god bilo, stiče se utisak da je kijevski režim osvajanjem oko 1.000 kvadratnih kilometara državne teritorije Rusije napravio snažan PR potez, vratio se u žižu međunarodne javnosti i definitivno odložio mirovne pregovore, ali je nejasno da li je ambiciozne vojno-propagandne ciljeve Ukrajinci su usklađivali sa finansijerima ratnih napora.

Odluka Njemačke ih je očigledno iznenadila, a druge dvije velike članice EU – Italija i Francuska – imale su u posljednjih pet godina tragikomičnu seriju izuzetno visokih deficita sa kojima mogu samo da obećaju veliku pomoć, ali ne mogu da je isporuče.

Može li se ideja o vojnom maršu na Moskvu, koju kijevski režim podrazumijeva uspješnim osvajanjem malog dijela ruske teritorije, tretirati kao koherentna ideja ako je neće finansijski podržati najjača evropska ekonomija? Čeka se reakcija Sjedinjenih Država, koje su u sve dubljem predizbornom političkom haosu, prenosi “b92”.

Related Topics:

Svijet

“RAT NIJE ZAVRŠEN, SPREMILI SMO NOVO ORUŽJE!” Jeziva prijetnja Irana

Iran je upozorio na mogućnost novog rata sa Sjedinjenim Američkim Državama te tvrdi da je pripremio nove vrste oružja. Iranski vojni zvaničnici poručuju da su spremni za dugotrajan sukob i da rat smatraju nedovršenim.

Teheran prijeti proširenjem liste meta ako SAD ponovo pokrene napade. Među mogućim metama navode se podmorski internetski kablovi, podatkovni centri, postrojenja za vještačku inteligenciju te naftna i plinska infrastruktura. Iransko rukovodstvo poručilo je da bi novi sukob imao šire i razornije posljedice nego prethodni. U međuvremenu, stanovnici Irana strahuju od nastavka bombardovanja i pripremaju zalihe osnovnih potrepština.

Američka administracija razmatra različite vojne opcije, uključujući upotrebu najjače nenuklearne bombe protiv iranskih energetskih i nuklearnih postrojenja.

Vojni analitičari upozoravaju da bi Iran u slučaju velike eskalacije mogao pokušati napasti američke vojne baze u Evropi. Teheran bi mogao koristiti koordinisane rojeve dronova, unaprijeđene rakete i pokušati ometati vojne satelite. Prethodni sukob između SAD-a, Izraela i Irana izazvao je velike ljudske i materijalne gubitke.

Iran je uzvratio napadima na zemlje regije i praktično blokirao Hormuški moreuz, važan pomorski put za izvoz nafte. Napadi na infrastrukturu u zemljama Zaljeva izazvali su poremećaje u vodosnabdijevanju, bankarskim uslugama i drugim ključnim sistemima.

Ujedinjeni Arapski Emirati su poručili da su bolje pripremljeni za mogući novi sukob, iako ne žele rat.

Analitičari upozoravaju da bi pokušaji odvraćanja mogli biti pogrešno protumačeni kao provokacija, čime bi se povećao rizik od novog rata.

Nastavi čitati

Svijet

“ZATVARAJTE GRANICE”: Haos bukti Evropom, nakon Francuske, EKSPLOZIVNI NEMIRI u još jednoj metropoli

U Francuskoj je tokom vikenda uhapšeno gotovo 2.400 ljudi, dok je u sukobima povrijeđeno gotovo 1.000 pripadnika policije i žandarmerije.

Nasilni protesti koji su tokom vikenda zahvatili Francusku proširili su se i na Italiju, gdje je u Milanu drugu noć zaredom došlo do sukoba demonstranata i policije.

Izgrednici su razbijali izloge, pljačkali prodavnice i uništavali imovinu, dok je policija intervenisala suzavcem i vodenim topovima.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni sazvala je hitan bezbjednosni sastanak.

Nemiri u Milanu počeli su u subotu, tokom protesta zbog visokih troškova života, a nastavljeni su i u nedjelju.

Maskirani demonstranti bacali su predmete na policijska vozila, prevrtali kante za smeće i oštećivali bicikle i skutere. Opljačkan je i supermarket u blizini čuvene milanske katedrale. Slični incidenti zabilježeni su u Bolonji i Torinu, prenosi britanski Dejli mejl.

Gradonačelnik Milana Đuzepe Sala izjavio je da je vidio razbijene izloge, opljačkane prodavnice i preplašene građane.

– Veoma sam zabrinut jer je riječ o novoj pojavi koja je povezana i sa međunarodnim okolnostima, što dodatno podstiče njeno širenje – rekao je Sala.

Premijerka Meloni osudila je nasilje, nazvavši izgrednike nasilnicima koji koriste proteste kao izgovor za širenje haosa i napade na policiju.

– Protestovanje je pravo. Uništavanje naših gradova nije – poručila je na društvenoj mreži Iks.

„Ovo je urbani rat“
Potpredsjednik Vlade Italije Mateo Salvini opisao je događaje kao „urbani rat“.

U Francuskoj je tokom vikenda uhapšeno gotovo 2.400 ljudi, dok je u sukobima povrijeđeno gotovo 1.000 policajaca i pripadnika žandarmerije, od kojih je sedam zadobilo teške povrede.

Snimci koje je objavio britanski Dejli mejl prikazuju desetine maskiranih mladića kako provaljuju u luksuzne prodavnice i odnose skupu robu. Na meti su se našli butici brendova „Luj Viton“, „Kristijan Dior“ i „Roleks“.

U Marseju je grupa izgrednika metalnim vratima pokušala da razbije izlog prodavnice „Luj Viton“, nakon čega su nasilnici pokušali nogama da probiju ulaz. Na kasnijim snimcima vidi se gotovo potpuno ispražnjena prodavnica, sa razbacanim dijelovima inventara i razbijenim staklom.

U pariskoj prodavnici „Kristijan Dior“ razbijena su staklena vrata, a ostaci luksuznih proizvoda bili su razbacani po podu. U Marseju su ukradeni i satovi „Roleks“, dok su se na oštećenim izlozima pojavili grafiti sa porukama krajnje ljevice.

Pljačke su zabilježene i u prodavnicama mobilnih telefona u Parizu, kao i u objektima povezanim sa fudbalskim klubom Lil.

Zašto su buknuli protesti
Protesti su počeli prije mjesec dana zbog nedostatka nastavnika i drugog školskog osoblja, ali su prerasli u širi pokret protiv rasta troškova života. Tokom vikenda na ulice je izašlo oko pola miliona ljudi.

U Parizu su grupe maskiranih izgrednika provaljivale u luksuzne prodavnice, uključujući butike „Kristijan Dior“ i „Luj Viton“, iz kojih su odnosili skupu odjeću i nakit. Na meti su se našle i prodavnice sportske obuće i pametnih telefona.

Francuski predsjednik Emanuel Makron optužio je za nasilje podstrekače iz krajnje lijevih grupa, kojima su se, prema njegovim riječima, pridružili brojni kriminalci.

– Ništa to ne opravdava, ništa to ne objašnjava i ništa to ne može da opravda. Oni koji su pljačkali moraće da nadoknade štetu, a oni koji su pokušali da sruše Republiku biće pozvani na odgovornost – poručio je Makron u televizijskom obraćanju u nedjelju uveče.

Uprkos njegovom obraćanju, izgrednici su se ponovo okupili na ulicama Pariza, podizali barikade i sukobljavali se sa policijom. Jedan od demonstranata izjavio je da zahtijevaju Makronovu ostavku.

Tramp poziva na zatvaranje granica

Na nasilje u Francuskoj reagovao je i američki predsjednik Donald Tramp, koji je za nemire okrivio imigraciju.

– Francuska gori! Imigracija ljudi iz potpuno drugačijeg svijeta, ljudi koji u srcima nose mržnju, razorila je tu nekada veliku zemlju – napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

– Zatvorite svoje granice i preuzmite kontrolu prije nego što bude prekasno! – dodao je američki predsjednik.

Protesti su tokom vikenda održani i u Portugalu, gdje su se građani okupili na trgu Rosio u Lisabonu zbog visokih kirija, nedostatka stanova i niskih plata. Demonstranti su zahtijevali povećanje plata i penzija, kao i mjere za ublažavanje troškova stanovanja i goriva, prenosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Svijet

NESVAKIDAŠNJI POTEZ GIGANTA: BMW radnicima nudi i više od 650.000 evra da daju otkaz

Njemački automobilski gigant BMW pojedinim zaposlenima nudi otpremnine veće od 650.000 evra kako bi dobrovoljno napustili kompaniju.

Interesovanje za odlazak toliko je veliko da je interni portal na kojem zaposleni mogu provjeriti svoje ponude privremeno prestao da radi. BMW je u međuvremenu privremeno zaustavio program kako bi obradio pristigle zahtjeve.

Prema informacijama njemačkog Handelsblatta, pojedini zaposleni mogu dobiti više od 650.000 evra (oko 1,27 miliona KM) za sporazumni raskid ugovora o radu. Riječ je o izuzetno visokim otpremninama, čak i za njemačku automobilsku industriju, prenosi Seebiz.

Takvi iznosi nisu pravilo, nego se odnose na pojedinačne slučajeve. BMW nije želio da potvrdi konkretne iznose, uz objašnjenje da ne komentariše pojedinačne ugovore sa zaposlenima.

Zaposleni navalili na portal, sistem nije izdržao

BMW je 8. oktobra pokrenuo program dobrovoljnih odlazaka. Desetine hiljada zaposlenih dobile su obavještenja da putem internog portala mogu provjeriti koliko bi im kompanija platila da odu.

Odziv je bio toliko veliki da portal nije izdržao opterećenje i privremeno je prestao da radi.

BMW je potvrdio izuzetno veliko interesovanje zaposlenih za ponuđene uslove, ali nije zvanično potvrdio da je upravo navala uzrokovala tehničke probleme.

Prema izvještajima njemačkih medija, kompanija je nekoliko dana nakon pokretanja privremeno zaustavila program kako bi obradila pristigle zahtjeve. Nije poznato kada će ponovo omogućiti nove prijave.

Planiraju ukinuti 8.000 radnih mjesta

BMW do kraja 2027. godine namjerava ukinuti oko 8.000 radnih mjesta širom svijeta. Program dobrovoljnih odlazaka u Njemačkoj namijenjen je za približno 40.000 zaposlenih, prvenstveno onih u administraciji, menadžmentu, istraživanju i razvoju.

Zaposleni koji neposredno rade u proizvodnji nisu obuhvaćeni tim programom.

Visina otpremnine zavisi prvenstveno od plate i godina provedenih u kompaniji. BMW zaposlenima nudi i dodatne premije ako pristanu da odu ranije.

Prema dokumentima u koje je Handelsblatt imao uvid, predviđeni su datumi odlaska 31. marta i 31. oktobra 2027. godine.

Otpremnine se mogu isplatiti odjednom ili u ratama, a zaposleni pod određenim uslovima mogu dio novca usmjeriti u penzionu štednju.

Nastavi čitati

Aktuelno