Connect with us

Politika

EVROPSKA KOMISIJA UPOZORILA: Budžeti u BiH netransparentni

Bosna i Hercegovina još nije postigla dovoljnu budžetsku transparentnost, navodi se u izvještaju Evropske komisije za BiH za prethodnu godinu.

Dalje piše da neusklađenost kontnih planova na državnom i entitetskom nivou otežava pristup konsolidovanim podacima.

“Izvještavanje u toku godine tek treba da se poboljša na svim nivoima vlasti. Dostupne budžetske informacije su još nepotpune i teško je procijeniti ukupnu budžetsku i fiskalnu politiku”, stoji u izvještaju.

Dodaje se da svi nivoi vlasti treba da uspostave neophodne IT preduslove za sprovođenje zakona o programskom budžetiranju i srednjoročnom budžetu.

“Potrebno je planiranje i usvajanje sličnih zakona na državnom nivou i u Republici Srpskoj. Institucije na svim nivoima treba da unaprijede javnu unutrašnju finansijsku kontrolu i javni proces nabavki, kao i praćenje fiskalnih rizika vezanih za javna preduzeća. Takođe, posebno je potrebno da se bolje uspostave javno dostupni registri javnih preduzeća kako bi bili transparentni”, ističe se u izvještaju Evropske komisije.

Navodi se da su svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini započeli implementaciju sveobuhvatne strategije za reformu upravljanja javnim finansijama (PFM), napredujući sa 40% od aktivnosti planiranih na svakom nivou.

“Usvojeni su izvještaji o praćenju upravljanja javnim finansijama za 2022. godinu i nivo entiteta, a sveobuhvatni izvještaj o praćenju upravljanja javnim finansijama za 2022. čeka usvajanje. Funkcionalan i redovan ciklus planiranja budžeta mora biti uspostavljen za efektivnu javnost sistema finansija. Treba poboljšati kredibilitet srednjoročnih budžetskih okvira poboljšanjem veza između godišnjeg strateškog planiranja i godišnjeg budžetskog procesa i jačanjem kapaciteta i regulativa za poboljšanje upravljanja javnim investicijama svih nivoa vlasti”, stoji u izvještaju za BiH za prethodnu godinu.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, rekao je za “Nezavisne novine” da se posljednji slučaj dogodio u gradu Banjaluka, gdje je revizor utvrdio i upozorio da su javne nabavke pokretane bez osiguranja sredstava u budžetu, to jest protiv Zakona o javnim nabavkama.

“Međutim, to nije slučaj samo sa Banjalukom, nego je generalno opaska da se za mnogo javnih nabavki ne osiguravaju dovoljna sredstva ili se uopšte ne osiguraju sredstva. To je problem sa svim budžetima, ne samo na državnom nivou ili entitetskom nivou. To je problem i u svim institucijama, javnim preduzećima, ustanovama i tako dalje, gdje ne postoji dovoljna budžetska transparentnost ili otvorenost, a postoji samo naknadna. Mi samo naknadno možemo vidjeti gdje su sredstva utrošena. Sporan je i veliki broj rebalansa budžeta, te izmjena planova javnih nabavki. Potrošnja sredstava se ne planira unaprijed, već se to radi u hodu, a najčešće se prepisuju budžeti, ali i svi drugi finansijski dokumenti iz prethodnih godina bez analize potreba za narednu godinu”, objašnjava Ožegović.

Kada je u pitanju raspodjela novca, on kaže da je do zakona, ali i drugih odluka.

“To je samo stvar preraspodjele vladajućih garnitura koje odlučuju na koji način će se raspodijeliti novac. Sporno je to što se često na svim nivoima vlasti ispoljava volja jednog, najmoćnijeg na tom nivou. Kod nas postoje centri moći koji diriguju i prema njihovim nalozima se preraspodjeljuje novac. Najčešće se novac iz javnih institucija “izvlači” preko javnih nabavki, međutim ima i drugih načina kao što su koncesije ili davanje prirodnih bogatstava na raspolaganje trećim licima i razne subvencije, grantovi, transferi i slično, i to nevladinim organizacijama, udruženjima, sportskim klubovima i pojedincima koje se radi na netransparentan način bez jasnih i mjerljivih kriterijuma. To su javni pozivi koji su jasno definisani unaprijed, a velika količina novca dijeli se po nahođenju kako i kome se želi”, zaključuje Ožegović.

Related Topics:

Politika

RAZGOVARALI DODIK I ŠOJGU: Pričali i o referendumu u Republici Srpskoj

U Moskvi su razgovarali Milorad Dodik, kojem je CIK BiH oduzela mandat predsjednika Republike Srpske i sekretar Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Sergej Šojgu, a jedna od tema je bio refrendum u Republici Srpskoj.

Šojguu je izjavio da je na današnjem sastanku (10. septembra) sa Dodikom razgovarao o predstojećem referendumu u Srpskoj.

“Sve ono što uznemiruje našeg prijatelja iz Republike Srpske imaće odjek nakon referenduma na kojem će se vidjeti mišljenje naroda”, rekao je Šojgu.

Šojgu je istakao da su temeljno raspravili sve teme i razgovarali o planovima i saradnji.

“Detaljno smo razmotrili situaciju u Srpskoj”, rekao je Šojgu.

On je ukazao da ovo nije njihov prvi susret i da uvijek kada su u mogućnosti razgovaraju o aktuelnim problemima u BiH, Republici Srpskoj i na Balkanu.

Dodik je izjavio da je Srpska zahvalna Ruskoj Federaciji, naročito predsjedniku Vladimiru Putinu za razmijevanje koje pokazuju za situaciju u Republici Srpskoj i BiH, te istakao da je to još važnije sada, kada zbog malignog uticaja Zapada srpskom narodu na Balkanu prijeti još gori scenario, ako bi oni svoje planove doveli do kraja.

Dodik je rekao da je Rusija uvijek dobornamjerna i da se iz Moskve čuju poruke da treba saučuvati mir, bezbjednosti i treba sarađivati.

“Hvala Šojguu na za nas važnoj prilici da razgovaramo. Zahvalni smo Ruskoj Federaciji na razumijevanju koje pokazuje za situaciju u Republici Srpskoj i BiH”, istakao je Dodik.

Dodik je napomenuo da su Republika Srpska i Rusija jednako svjesne da, iako je maligni uticaj Zapada na prostoru Balkana u završnoj fazi, prijeti opasnost da srpski narod prođe još gore u tim konačnim rješenjima, kako oni to zovu.

“Zato nam je važno da ovdje razgovaramo i o detaljima jer je veoma rijetka prilika da neko na Zapadu želi da sluša”, rekao je Dodik.

Podsjetimo, Narodna skupština RS je u avgustu ove godine odlučila da će referendum biti održan 25. oktobra.

Pitanje će glasiti: Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku CIK o oduzimanju mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku?”

Nastavi čitati

Politika

NOVI SPOR: Republici Srpskoj prijeti gubitak od oko 695 miliona evra!

Republici Srpskoj prijeti novi gubitak, ovaj put je u pitanju iznos od oko 695 miliona evra!

Objavio je ovo Ognjen Bodiroga, šef Kluba poslanika SDS-a u NSRS, dodajući da poslije gubitka od oko 110 miliona maraka usljed gubitka arbitražnog spora od firme ,,Vijadukt” i poslije potencijalne isplate firmi ,,Komsar enerdži” od 240 miliona maraka, u Vašingtonu se vodi novi spor protiv Republike Srpske po tužbi Elektrogospodarstva Slovenije u iznosu od oko 695 miliona evra.

“Dajem na uvid sporazum koji je potpisao u ime Vlade Republike Srpske ministar energetike i rudarstva g. Petar Đokić kojim se u članu 3.i 4. Vlada Republike Srpske bezuslovno obavezuje da će svu eventualnu novčanu naknadu štete ili izgubljenu dobit sa kamatom isplatiti u roku određenom arbitražnom odlukom, kao i da će usled eventualnog dobitka arbitražog spora novac biti uplaćen na račun Vlade Republike Srpske”, naveo je Bodiroga.

“Ukratko, isti scenario kao kod arbitražog spora sa firmom ,,Vijadukt”. Je li ovo patriotizam, je li se ovako čuva Republika Srpska?”, upitao je i dodao:

“To je novac građana Republike Srpske koji se mogao utrošiti na veće penzije, plate, dječije dodatke, izgradnju puteva, škola, vrtića, stipendije…”

Da postoji sistem odgovornosti neki ljudi bi, kako ističe, dobili višegodišnje zatvorske kazne!

Nastavi čitati

Politika

UPOZORENJE IZ EU: Da li BiH ostaje bez evropskog novca?

Delegacija EU ponovo je upozorila BiH da ako do kraja septembra ne bude isporučen finalizovan program reformi, zemlja bi mogla ostati bez dodatnih sredstava iz Plana rasta.

Podsjećaju da BiH već snosi posljedice neusvajanja Reformske agende, budući da Evropska komisija nije zaprimila konačni i usaglašeni program reformi BiH, te da je donesena odluka o izmjeni iznosa izvorno predviđenog za BiH u Planu rasta za zapadni Balkan.

“Evropska komisija je u julu donijela odluku o umanjenju sredstava za BiH u iznosu od deset odsto, odnosno sa 1,085 milijardi evra na 976,6 miliona evra, što predstavlja umanjenje od 108,5 miliona evra. Vlasti BiH su 17. jula obaviještene da će uslijediti umanjenje od dodatnih deset odsto ako BiH ne dostavi finalizovani program reformi do 30. septembra”, upozorili su, kako prenosi Fena.

Takođe ukazuju na to da finansiranje dostupno u okviru Plana rasta ističe krajem 2027. godine, te da stoga sve reforme u okviru Plana rasta moraju biti sprovedene do navedenog roka, koji je povezan sa istekom važećeg višegodišnjeg finansijskog okvira EU i ne može se mijenjati.

Sudeći prema izjavama različitih političkih aktera s kojima smo razgovarali, izvjesno je da će BiH propustiti i ovaj rok, te će, shodno tome, EU dodatno smanjiti sredstva namijenjena za BiH. Iako se u vezi s ovim svi slažu, ne slažu se u tome ko je za tu situaciju odgovoran.

Radovan Kovačević, delegat SNSD-a u Domu naroda BiH, za “Nezavisne” kaže da je u ovom trenutku za BiH mnogo veći problem to što, kako je rekao, neizabrani stranci uz pomoć domaćih poslušnika kreiraju puno veću krizu od ove koja se odnosi na neisporučivanje Reformske agende u Brisel.

“Mi smo na to upozoravali i da su nas slušali, bavili bismo se ekonomijom, bavili bismo se Planom rasta, do sada bismo otvorili najmanje dva klastera u pregovorima s EU i bili bismo puno bliže drugim zemljama iz regiona kada je u pitanju evropski put”, rekao nam je Kovačević.

Prema njegovom mišljenju, najveći kočničari evropskog puta su oni koji su se odlučili da slušaju strance, umjesto svoje komšije.

“Ono što je sasvim sigurno je da će Republika Srpska ostati snažna, da će ostati stabilna, da će ostati jedinstvena i to je u ovom trenutku najvažnije”, kazao je Kovačević.

“Oni su odabrali da umjesto o evropskom putu, da umjesto o tome kako ćemo da živimo u BiH, slušaju strance koji žele da proganjaju državljane Republike Srpske”, rekao je on.

Igor Crnadak, šef Kluba PDP-a u Narodnoj skupštini RS, kazao je za “Nezavisne” da sadašnja struktura na vlasti ne može ispuniti evropske uslove.

“Ovakva upozorenja uopšte ne djeluju na aktuelnu vlast na nivou BiH, iz dva razloga. Jedan je razlog što oni uopšte ne misle o narodu, niti ih je briga za narod. Drugi razlog je što većina ljudi iz vrha aktuelne vlasti ima toliko para kod kuće sad u ormaru”, kaže Crnadak.

Po njemu, jedino rješenje je promjena državne koalicije, te ističe da poziva partnere u FBiH da to učine.

“Sada je ključno pitanje da li ima spremnosti, mi smo iz opozicije u Republici Srpskoj jasno rekli svoj stav, da li ima spremnosti u FBiH da se formira većina, da se izabere novi saziv Savjeta ministara i da se krene naprijed, da se ispune svi evropski uslovi”, rekao je Crnadak.

Predrag Kojović, predsjednik Naše stranke, za “Nezavisne” kaže da pouzdano zna da su sve reforme spremne i dogovorene, ali da se ne stavljaju na dnevni red zbog politike. Prema njemu, odgovornost je na Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara, da stavi to na dnevni red.

“Kada se stavi na dnevni red, onda će se vidjeti i ko koči”, naglasio je Kojović.

Nastavi čitati

Aktuelno