Connect with us

Politika

EVROPSKA KOMISIJA UPOZORILA: Budžeti u BiH netransparentni

Bosna i Hercegovina još nije postigla dovoljnu budžetsku transparentnost, navodi se u izvještaju Evropske komisije za BiH za prethodnu godinu.

Dalje piše da neusklađenost kontnih planova na državnom i entitetskom nivou otežava pristup konsolidovanim podacima.

“Izvještavanje u toku godine tek treba da se poboljša na svim nivoima vlasti. Dostupne budžetske informacije su još nepotpune i teško je procijeniti ukupnu budžetsku i fiskalnu politiku”, stoji u izvještaju.

Dodaje se da svi nivoi vlasti treba da uspostave neophodne IT preduslove za sprovođenje zakona o programskom budžetiranju i srednjoročnom budžetu.

“Potrebno je planiranje i usvajanje sličnih zakona na državnom nivou i u Republici Srpskoj. Institucije na svim nivoima treba da unaprijede javnu unutrašnju finansijsku kontrolu i javni proces nabavki, kao i praćenje fiskalnih rizika vezanih za javna preduzeća. Takođe, posebno je potrebno da se bolje uspostave javno dostupni registri javnih preduzeća kako bi bili transparentni”, ističe se u izvještaju Evropske komisije.

Navodi se da su svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini započeli implementaciju sveobuhvatne strategije za reformu upravljanja javnim finansijama (PFM), napredujući sa 40% od aktivnosti planiranih na svakom nivou.

“Usvojeni su izvještaji o praćenju upravljanja javnim finansijama za 2022. godinu i nivo entiteta, a sveobuhvatni izvještaj o praćenju upravljanja javnim finansijama za 2022. čeka usvajanje. Funkcionalan i redovan ciklus planiranja budžeta mora biti uspostavljen za efektivnu javnost sistema finansija. Treba poboljšati kredibilitet srednjoročnih budžetskih okvira poboljšanjem veza između godišnjeg strateškog planiranja i godišnjeg budžetskog procesa i jačanjem kapaciteta i regulativa za poboljšanje upravljanja javnim investicijama svih nivoa vlasti”, stoji u izvještaju za BiH za prethodnu godinu.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, rekao je za “Nezavisne novine” da se posljednji slučaj dogodio u gradu Banjaluka, gdje je revizor utvrdio i upozorio da su javne nabavke pokretane bez osiguranja sredstava u budžetu, to jest protiv Zakona o javnim nabavkama.

“Međutim, to nije slučaj samo sa Banjalukom, nego je generalno opaska da se za mnogo javnih nabavki ne osiguravaju dovoljna sredstva ili se uopšte ne osiguraju sredstva. To je problem sa svim budžetima, ne samo na državnom nivou ili entitetskom nivou. To je problem i u svim institucijama, javnim preduzećima, ustanovama i tako dalje, gdje ne postoji dovoljna budžetska transparentnost ili otvorenost, a postoji samo naknadna. Mi samo naknadno možemo vidjeti gdje su sredstva utrošena. Sporan je i veliki broj rebalansa budžeta, te izmjena planova javnih nabavki. Potrošnja sredstava se ne planira unaprijed, već se to radi u hodu, a najčešće se prepisuju budžeti, ali i svi drugi finansijski dokumenti iz prethodnih godina bez analize potreba za narednu godinu”, objašnjava Ožegović.

Kada je u pitanju raspodjela novca, on kaže da je do zakona, ali i drugih odluka.

“To je samo stvar preraspodjele vladajućih garnitura koje odlučuju na koji način će se raspodijeliti novac. Sporno je to što se često na svim nivoima vlasti ispoljava volja jednog, najmoćnijeg na tom nivou. Kod nas postoje centri moći koji diriguju i prema njihovim nalozima se preraspodjeljuje novac. Najčešće se novac iz javnih institucija “izvlači” preko javnih nabavki, međutim ima i drugih načina kao što su koncesije ili davanje prirodnih bogatstava na raspolaganje trećim licima i razne subvencije, grantovi, transferi i slično, i to nevladinim organizacijama, udruženjima, sportskim klubovima i pojedincima koje se radi na netransparentan način bez jasnih i mjerljivih kriterijuma. To su javni pozivi koji su jasno definisani unaprijed, a velika količina novca dijeli se po nahođenju kako i kome se želi”, zaključuje Ožegović.

Politika

STANIŠIĆ “Iz džepa građana oteto 113 miliona KM – vlast gubi sporove, a glumi pobjednike!”

Šta god vlast ovih dana govorila o slučaju „Vijadukt“, jedna činjenica ostaje ista – odlukom arbitraže, građanima Republike Srpske iz džepa je oteto preko 113 miliona maraka. Ne zbog strane zavjere, nego, kako kaže Miloš Stanišić, član Predsjedništva PDP-a, zbog loše politike i katastrofalnog upravljanja Republikom Srpskom.

– Sada gledamo klasičnu strategiju bježanja od istine – proizvode informacionu buku da bi se zaboravilo ko je odgovoran. Ali ne može se odgovornost sakriti iza izjava ili galame. Faktura postoji i plaća je narod – poručio je Stanišić.

On ističe da vlast nije izgubila samo arbitražu, već i povjerenje, vrijeme i novac.

– Ovaj dug je posljedica višegodišnjeg ignorisanja presude, izbjegavanja plaćanja i političke manipulacije. Samo jedan dan kašnjenja košta 18.600 KM. Zamislite domaćina koji osporava račun, izgubi spor i onda natjera porodicu i djecu da ga plate, dok on sam glumi pobjednika. E, to je SNSD-ova logika – rekao je Stanišić.

Dodaje da bez odgovornosti nema budućnosti i da je ova afera tek početak obračuna s politikom neodgovornosti.

– Ovo nije kraj. Građani imaju pravo da znaju ko nije dobro upravljao našim parama i ko je izgubio. A vlast koja ne umije da upravlja – moraće da nauči i da odgovara – poručio je Stanišić.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ U POTKOZARJU! “Nećemo stati dok sva sela ne dobiju vodu – to je pitanje dostojanstva!”

Generalni sekretar i šef Kluba odbornika PDP-a u banjalučkoj Skupštini, Nebojša Drinić, otvorio je danas u Potkozarju Šesti „Petrovdanski sabor – Potkozarje 2025.“

– Posebno sam ponosan što sam otvorio Sajam poljoprivrede „Ukusi domaće trpeze“, manifestaciju koja slavi naš trud, zemlju i tradiciju. Obišao sam svakog izlagača, pričali smo o izazovima, idejama i rješenjima. Tu sam da ih podržim ne samo riječima, već i djelima – rekao je Drinić.

Kao prijatelj KUD „Potkozarje“, dodaje on, zajedno s gradonačelnikom Stanivukovićem se u prethodnom periodu izborio da se u Potkozarju napravi bina za potrebe ove organizacije, što su naveli kao prioritet jer je svjestan, kako ističe, značaja ulaganja u kulturu i očuvanje tradicije.

– Kako danas, tako i u budućnosti, tu će se promovisati potkozarski običaji, istorija, kultura, ljudi i sve ono što suštinski čini jedno podneblje. Iz godine u godinu Petrovdanski sabor je sve organizovaniji i masovniji, pa tako danas u Potkozarju imamo brojne goste iz Krajine, ali i naše matice Srbije – naveo je Drinić.

Ističe da čvrsto vjeruje u ljude koji rade, stvaraju i ne odustaju.

– Bez obzira na opstrukcije SNSD-a koje trpi ovaj kraj, mi nećemo stati. Potkozarska sela moraju dobiti vodu. To nije politika, nego pitanje dostojanstva, života i opstanka na ovim prostorima.
Borba za naš grad, Republiku i ljude se nastavlja – poručio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

SKANDAL! Đajić i Ljubo pretvorili karneval i Dan Čelinca u cirkus!

Proslava Dana opštine Čelinac i banjalučki karneval ove godine izgledali su kao politički performans umjesto kulturnih događaja. A politika je definitivno prešla granice ukusa.

Na Danu opštine Čelinac, glavna „zvijezda“ bio je direktor UKC RS, Vlado Đajić njegova slika bila je na bini, a on je snimio i video sa pjevačicom Breskvicom, pozivajući ljude na koncert, iako bolnica kojom upravlja nema osnovne uslove za rad.

Dan poslije, banjalučki karneval pretvorio se u još jedan primjer apsurda. Na čelu povorke, umjesto organizatora, šetaju Đajić i predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković, iako nemaju nikakve veze ni sa karnevalima ni sa kulturnim programom.

Dok kamere prate njihove osmijehe, pacijenti čekaju red u hodnicima UKC-a, a gradski problemi ostaju po strani.

Kakve veze direktor bolnice i predsjednik Skupštine imaju sa maskenbalima i koncertima? Nikakve, osim što koriste svaku priliku da predstave sebe, dok ono za šta su odgovorni tone u probleme.

Da apsurd bude još veći, karneval se održava uz podršku predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Ministarstva trgovine i turizma Srpske, Skupštine i Turističke organizacije grada Banjaluka, te doktora Vlade Đajića.

Kakve veze ima bolnica sa turizmom? Da li direktor UKC-a postaje i turistički menadžer? Zar zdravstvo nema važnijih problema od karnevalskih parada?

Nastavi čitati

Aktuelno