Connect with us

Društvo

U SUSRET NOVOJ ŠKOLSKOJ GODINI: Za pet godina u Srpskoj skoro 7.000 đaka manje

Nova školska godina je na pragu, a u učionicama osnovnih i srednjih škola iz godine u godinu je manje đaka. Brojke su neumoljive, a podaci kažu da je za pet godina u školama skoro 7.000 učenika manje, tačnije 6.984.

Na početku 2023/24. školske godine u klupe osnovnih škola, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, sjela su 83.353 đaka, dok je 2019/20. godine bilo 87.956 učenika, što je manje za 4.603 đaka.

S druge strane, negativan trend bilježi i srednjoškolsko obrazovanje. Podaci ranije pomenute institucije kažu da je na početku 2023/24. školske godine u srednjim školama bilo upisano 34.825 đaka, a pet godina prije, odnosno u školskoj 2019/20, 37.206 đaka.

Više od 100.000 učenika u osnovnim školama Republika Srpska posljednji put je imala školske 2011/12. godine, kada je znanje sticalo 100.966 učenika. Manje od 90.000 osnovnoškolaca bilo je 2018/19. školske godine, tačnije tada je u klupe sjelo 89.630 đaka.

Na upit koji smo poslali Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske, a na osnovu koga smo tražili podatke koliko će prvačića sjesti u klupe osnovnih škola, a koliko u klupe srednjih, odgovor nismo dobili.

Struka jasna, broj učenika u osnovnim i srednjim školama je uzročno-posljedično vezan za trendove prirodnog kretanja u prethodnom periodu.

“Ako apstrahujemo uticaj unutrašnjih migracija, a naročito spoljnih jer one u našem slučaju negativno djeluju, na brojnost populacije imate činjenicu da je svaka naredna generacija za nekoliko hiljada malobrojnija od one koja je ranije rođena. Imamo slučaj, na primjer, sa generacijama koje su rođene u nekom ranijem periodu, brojnije su u odnosu na generacije koje se danas rađaju”, kaže Aleksandar Čavić, demograf.

Kako navodi, u zadnjih najmanje 15 godina bilježi se negativan prirodni priraštaj, a rođeni prije šest ili sedam godina, odnosno 14 ili 15 godina, predstavljaju demografski okvir za upis u osnovnu i srednju školu.

“Ako je svaka sljedeća generacija u pravilu malobrojnija od prethodne, tako je i svaka sljedeća generacija đaka malobrojnija samo po osnovu efekta prirodnog kretanja. Kad tu dodamo i činjenicu da su ta djeca, odnosno njihove porodice izloženi spoljnim migracijama još više se smanjuje broj onih raspoloživih lica za upise u osnovne i srednje škole”, objašnjava Čavić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, može se očekivati da se taj trend nastavi i u doglednoj budućnosti.

“Ne vidim mogućnost da će doći do preokreta u tom trendu jer jednostavno mi nemamo adekvatne poteze u tom polju. Nemamo strategiju demokratskog razvoja Republike Srpske koja bi bila osnov za planiranje rada na rehabilitaciji fertiliteta i na upravljanju migracijama, koji bi doveli do suprotnih trendova”, ističe on.

S druge strane, poredeći školsku 2019/20. i 2023/24. godinu u osnovnim školama je zabilježeno 12 odjeljenja više, a u srednjim školama 12 odjeljenja manje.

Manje je i nastavnika. Prema podacima Zavoda, za pet godina u osnovnim školama zabilježen je 331 nastavnik manje, a u srednjim 164.

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske, ističe da je, nažalost, sve manji broj učenika, a radnika ima tačno onoliko koliko propisi nalažu.

“Neću uopšte da pričam o mogućem tehnološkom višku, poslodavac je taj koji mora da zbrine sve radnike u skladu sa propisima. To na ovaj način funkcioniše godinama. U nekim školama imamo višak časova, negdje imamo višak radnika i onda se na kraju preko aktiva direktora dođe do najboljih rješenja da svako dođe na punu normu i punu platu ili bi tako trebalo da bude”, kaže Gnjatić za “Nezavisne novine”.

Kako ističe, određeni broj nastavnika nedostaje, pogotovo matematike i fizike.

“Određeni broj kolega u manjim sredinama ostaje bez časova, pa im tražimo odmah u susjednim školama i nastojimo da pomognemo jedni drugima”, kaže on.

Kako ističe, po ugledu na škole u komšiluku, odnosno u razvijenim sistemima, mogli bi tražiti i manja odjeljenja, odnosno odjeljenja s manje učenika, a sve zbog kvaliteta ili bezbjednosti nastave, pogotovo praktične u srednjem obrazovanju.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon oblačnog jutra u BiH sutra sunčano vrijeme

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se nakon pretežno oblačnog jutra, očekuje sunčano vrijeme u svim krajevima.

Ujutru će ponegdje biti slabe kiše, na jugu vedro, a lokalno uz rijeke i po kotlinama biće magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernih smjerova, na jugu slaba do umjerena, uveče i jaka bura. Jutarnja temperatura vazduha biće od 10 do 15, na jugu do 22, a najviša dnevna od 20 do 25, na jugu do 30 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda

Nastavi čitati

Društvo

POLJOPRIVREDNICI UPOZORAVAJU: 180 Miliona KM više nije dovoljno, TRAŽE VEĆA I PAMETNIJA izdvajanja

Agrarni budžet Republike Srpske od oko 180 miliona KM, koliko se prema najavama očekuje i naredne godine, sve teže prati rast troškova poljoprivredne proizvodnje.

Poljoprivrednici upozoravaju na poskupljenje goriva, sjemena, sadnog materijala i drugih repromaterijala, dok dio proizvođača smatra da problem nije samo u visini budžeta, već i u načinu na koji se novac raspoređuje.

Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja sela Semberije i Majevice, kaže da je situacija među proizvođačima sve teža, posebno jer je agrarni budžet već treću godinu na približno istom nivou.

„Sve je manje poljoprivrednika, a budžet je isti. Već treću godinu se predlaže ista priča. Vidjećemo kakva je situacija i koliko će ljudi uopšte ostati da se bavi poljoprivredom, pošto je situacija alarmantna“, rekao je Bakajlić.

Prema njegovim riječima, vremenske nepogode dodatno povećavaju probleme, zbog čega bi državna podrška morala biti bolje osmišljena i efikasnije usmjerena.

„Mislim da poljoprivrednici zaslužuju više, ali šta reći na ovakav sistem i ovakvo upravljanje. Slika je jako loša“, ocijenio je Bakajlić.

Povrat sredstava važniji od samog iznosa?

Bakajlić smatra da bi i postojeći budžet mogao pokriti potrebe većeg broja proizvođača kada bi se sredstva racionalnije i pravovremeno isplaćivala.

„Budžet i sada, kada bi se realno isplaćivao, može zadovoljiti veći dio poljoprivrednika. Međutim, to ide na neki specifičan način“, rekao je on.

S druge strane, povrtari smatraju da sadašnji iznos više ne može pratiti rast troškova.

Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, smatra da bi agrarni budžet trebalo povećati za najmanje 30 odsto.

„Ako je riječ o dizelu i najavama da će nafta ići na četiri marke, samim tim regres koji imamo od 80 feninga po litru sada je opet nedovoljan u odnosu na cijene nafte“, rekao je Ilić.

On upozorava da distributeri najavljuju i poskupljenje repromaterijala od 20 do 30 odsto.

„Što se tiče povrtarstva, distributeri najavljuju da će repromaterijal biti skuplji za oko 20 do 30 odsto“, naveo je Ilić.

Zbog toga, kako kaže, povećanje budžeta od najmanje 30 odsto predstavlja minimum koji bi mogao pratiti rast troškova proizvodnje.

Dodatni problem predstavlja i činjenica da su cijene povrća trenutno niske, pa proizvođači teško mogu prebaciti veće troškove na kupce.

„Veoma će teško biti da se izborimo sa tim ako bi, recimo, i taj budžet ostao isti i davanja prema samim poljoprivrednicima bila na istom nivou“, upozorio je Ilić.

Mljekari: Nije problem samo u 180 miliona KM

Milorad Arsenić, predsjednik Udruženja mljekara Republike Srpske, ima nešto drugačiji stav.

Prema njegovim riječima, agrarni budžet ne bi nužno morao biti povećan ukoliko bi se postojeći novac racionalnije raspoređivao i direktnije usmjeravao u proizvodnju.

„U taj naš budžet se ušetalo sve i svašta. Ima dosta stavki koje se ne tiču proizvodnje“, rekao je Arsenić.

Posebno je kritikovao podrške naučnim institucijama, različitim unapređenjima i drugim programima za koje, kako smatra, nije dovoljno jasno na koji način direktno pomažu poljoprivrednicima.

„Dovoljno je da pročitate pravilnik i vidite šta sve ulazi kao podrška. Ja bih dao medalju za izmišljanje podrški“, rekao je Arsenić.

„Traktore treba izbaciti iz podrške“

Arsenić posebno problematizuje način na koji se koriste sredstva namijenjena kapitalnim investicijama, a kao primjer navodi nabavku traktora.

On smatra da bi, ukoliko se ne uvede bolji model kontrole, traktore čak trebalo privremeno izbaciti iz sistema podrške.

„Kad je riječ o traktorima, ako nemamo neki bolji model podrške nabavci traktora, onda nam ne treba nikakav. Ja bih predložio i podržao da se traktori izbace iz podrške dok se to nešto ne reguliše“, rekao je.

Tvrdi da postoje slučajevi da subvencionisani traktori gotovo da se i ne koriste.

„Imate toliko traktora koji su kupljeni, a ne prave radne sate. Svaki traktor koji nije napravio barem 300-400 sati ili 800-900, to je uzaludna podrška“, istakao je Arsenić.

Prema njegovim riječima, mnogo je više traktora koji godišnje rade svega nekoliko desetina sati nego onih koji se intenzivno koriste u proizvodnji.

Poljoprivrednici između većeg budžeta i bolje raspodjele

Dok jedni traže da agrarni budžet bude povećan zbog viših troškova proizvodnje, drugi upozoravaju da samo povećanje neće riješiti problem ukoliko se novac ne bude usmjeravao tamo gdje je najpotrebniji.

Jedno je, međutim, zajedničko svim proizvođačima – troškovi rastu, cijene proizvoda često ne prate taj rast, a sve je manje ljudi koji ostaju na selu i bave se poljoprivredom.

Ukoliko naredne godine agrarni budžet zaista ostane na oko 180 miliona KM, najveće pitanje neće biti samo koliko će novca biti izdvojeno, već ko će ga dobiti, pod kojim uslovima i koliko će taj novac zaista završiti u proizvodnji.

Nastavi čitati

Društvo

„NEĆE VIŠE MOĆI SAMO SA PASOŠEM: Građane BiH čeka nova procedura za ulazak u EU“

Građane Bosne i Hercegovine koji putuju u Evropsku uniju do kraja godine očekuje još jedna velika promjena. Nakon uvođenja sistema EES, koji je već promijenio procedure na spoljnim granicama EU, uskoro bi trebalo da počne primjena i ETIAS-a – elektronskog odobrenja za putovanje.

Za razliku od vize, ETIAS neće mijenjati bezvizni režim za kratkotrajna putovanja, ali će građani zemalja kojima nije potrebna viza, među kojima je i BiH, prije puta morati podnijeti elektronski zahtjev i dobiti odobrenje za putovanje.

Evropska unija planira da ETIAS počne da se primjenjuje u posljednjem kvartalu 2026. godine. Tačan datum još nije objavljen, a iz Brisela navode da će javnost biti obaviještena nekoliko mjeseci prije početka primjene.

Koliko će koštati ETIAS?

Jedna od najvažnijih informacija za putnike jeste da će zahtjev koštati 20 evra.

Prvobitno je bilo predviđeno da taksa iznosi sedam evra, ali je Evropska komisija kasnije povećala cijenu zbog većih operativnih troškova, inflacije i usklađivanja sa sličnim sistemima u drugim državama.

Dobra vijest je da se taksa neće plaćati prilikom svakog putovanja.

Odobreni ETIAS važiće do tri godine ili do isteka pasoša, šta god prije nastupi. Tokom tog perioda putnik će moći da ga koristi za više putovanja, pod uslovom da putuje sa istim pasošem.

ETIAS nije viza

Iako će prije puta biti potrebno dobiti odobrenje, ETIAS se ne smatra vizom.

Građani BiH i dalje će moći da putuju u zemlje obuhvaćene sistemom bez klasične vize za kratkotrajne boravke, ali će prije polaska morati da prođu elektronsku bezbjednosnu provjeru.

ETIAS je zamišljen kao sistem prethodne provjere putnika, odnosno provjera da li postoje bezbjednosni ili drugi relevantni razlozi zbog kojih bi putovanje moglo predstavljati rizik.

ETIAS i EES nisu isto

Građanima će posebno biti važno da razlikuju dva sistema.

ETIAS se završava prije putovanja, dok se EES primjenjuje na samoj granici.

EES je sistem registracije ulaska i izlaska državljana zemalja koje nisu članice EU. Prilikom prelaska granice evidentiraju se podaci o putniku, a koriste se i biometrijski podaci, uključujući fotografiju lica i otiske prstiju.

Kada oba sistema budu u punoj primjeni, putnik iz BiH moraće da ima važeći ETIAS prije puta, dok će na granici prolaziti kroz EES proceduru.

Kako će izgledati prijava?

Zahtjev će se podnositi putem zvaničnog ETIAS sajta ili mobilne aplikacije.

Putniku će biti potreban važeći pasoš i platna kartica za plaćanje takse.

U prijavu će se unositi lični podaci i podaci iz putne isprave, kao i odgovori na pitanja koja su važna za bezbjednosne provjere.

Podaci koje putnik unese moraju odgovarati podacima u pasošu.

Većina zahtjeva trebalo bi da bude obrađena automatski, često u roku od nekoliko minuta.

Međutim, ukoliko bude potrebna dodatna provjera, postupak može trajati duže.

U slučaju dodatnih informacija ili dokumenata obrada može trajati do 14 dana, dok se u situacijama kada je potreban intervju rok može produžiti i do 30 dana.

Zbog toga će putnicima biti važno da zahtjev podnesu dovoljno ranije, a ne neposredno pred polazak.

Ovo su zemlje koje uvode ETIAS

ETIAS će se primjenjivati u 30 evropskih zemalja:

Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Kipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Italija, Letonija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija, Švedska i Švajcarska.

Za građane BiH najvažnije je da će se ETIAS odnositi na putovanja u veliki broj zemalja u koje danas mogu otići bez vize.

Šta to znači za građane BiH?

Uvođenje ETIAS-a neće značiti ukidanje bezviznog režima, ali će putovanje u Evropu dobiti još jednu obaveznu proceduru.

Putnik će prije puta morati da ima odobren ETIAS, dok će nakon dolaska na granicu prolaziti kroz kontrole predviđene sistemom EES.

Drugim riječima, pasoš više neće biti jedina stvar o kojoj putnik mora voditi računa prije puta.

Za većinu putnika postupak bi trebalo da bude brz i jednostavan, ali oni koji planiraju putovanje moraće na vrijeme podnijeti zahtjev i računati na novu taksu od 20 evra.

Nastavi čitati

Aktuelno