Connect with us

Društvo

U SUSRET NOVOJ ŠKOLSKOJ GODINI: Za pet godina u Srpskoj skoro 7.000 đaka manje

Nova školska godina je na pragu, a u učionicama osnovnih i srednjih škola iz godine u godinu je manje đaka. Brojke su neumoljive, a podaci kažu da je za pet godina u školama skoro 7.000 učenika manje, tačnije 6.984.

Na početku 2023/24. školske godine u klupe osnovnih škola, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, sjela su 83.353 đaka, dok je 2019/20. godine bilo 87.956 učenika, što je manje za 4.603 đaka.

S druge strane, negativan trend bilježi i srednjoškolsko obrazovanje. Podaci ranije pomenute institucije kažu da je na početku 2023/24. školske godine u srednjim školama bilo upisano 34.825 đaka, a pet godina prije, odnosno u školskoj 2019/20, 37.206 đaka.

Više od 100.000 učenika u osnovnim školama Republika Srpska posljednji put je imala školske 2011/12. godine, kada je znanje sticalo 100.966 učenika. Manje od 90.000 osnovnoškolaca bilo je 2018/19. školske godine, tačnije tada je u klupe sjelo 89.630 đaka.

Na upit koji smo poslali Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske, a na osnovu koga smo tražili podatke koliko će prvačića sjesti u klupe osnovnih škola, a koliko u klupe srednjih, odgovor nismo dobili.

Struka jasna, broj učenika u osnovnim i srednjim školama je uzročno-posljedično vezan za trendove prirodnog kretanja u prethodnom periodu.

“Ako apstrahujemo uticaj unutrašnjih migracija, a naročito spoljnih jer one u našem slučaju negativno djeluju, na brojnost populacije imate činjenicu da je svaka naredna generacija za nekoliko hiljada malobrojnija od one koja je ranije rođena. Imamo slučaj, na primjer, sa generacijama koje su rođene u nekom ranijem periodu, brojnije su u odnosu na generacije koje se danas rađaju”, kaže Aleksandar Čavić, demograf.

Kako navodi, u zadnjih najmanje 15 godina bilježi se negativan prirodni priraštaj, a rođeni prije šest ili sedam godina, odnosno 14 ili 15 godina, predstavljaju demografski okvir za upis u osnovnu i srednju školu.

“Ako je svaka sljedeća generacija u pravilu malobrojnija od prethodne, tako je i svaka sljedeća generacija đaka malobrojnija samo po osnovu efekta prirodnog kretanja. Kad tu dodamo i činjenicu da su ta djeca, odnosno njihove porodice izloženi spoljnim migracijama još više se smanjuje broj onih raspoloživih lica za upise u osnovne i srednje škole”, objašnjava Čavić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, može se očekivati da se taj trend nastavi i u doglednoj budućnosti.

“Ne vidim mogućnost da će doći do preokreta u tom trendu jer jednostavno mi nemamo adekvatne poteze u tom polju. Nemamo strategiju demokratskog razvoja Republike Srpske koja bi bila osnov za planiranje rada na rehabilitaciji fertiliteta i na upravljanju migracijama, koji bi doveli do suprotnih trendova”, ističe on.

S druge strane, poredeći školsku 2019/20. i 2023/24. godinu u osnovnim školama je zabilježeno 12 odjeljenja više, a u srednjim školama 12 odjeljenja manje.

Manje je i nastavnika. Prema podacima Zavoda, za pet godina u osnovnim školama zabilježen je 331 nastavnik manje, a u srednjim 164.

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske, ističe da je, nažalost, sve manji broj učenika, a radnika ima tačno onoliko koliko propisi nalažu.

“Neću uopšte da pričam o mogućem tehnološkom višku, poslodavac je taj koji mora da zbrine sve radnike u skladu sa propisima. To na ovaj način funkcioniše godinama. U nekim školama imamo višak časova, negdje imamo višak radnika i onda se na kraju preko aktiva direktora dođe do najboljih rješenja da svako dođe na punu normu i punu platu ili bi tako trebalo da bude”, kaže Gnjatić za “Nezavisne novine”.

Kako ističe, određeni broj nastavnika nedostaje, pogotovo matematike i fizike.

“Određeni broj kolega u manjim sredinama ostaje bez časova, pa im tražimo odmah u susjednim školama i nastojimo da pomognemo jedni drugima”, kaže on.

Kako ističe, po ugledu na škole u komšiluku, odnosno u razvijenim sistemima, mogli bi tražiti i manja odjeljenja, odnosno odjeljenja s manje učenika, a sve zbog kvaliteta ili bezbjednosti nastave, pogotovo praktične u srednjem obrazovanju.

Related Topics:

Društvo

RATNI VETERANI IDU U PROTESTE! “Ovako više ne ide”

Iz Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, koje je najglasnije sa zahtjevima da vlasti nešto konačno učine na poboljšanju statusa bivših boraca VRS, poručuju da je sada “samo pitanje dana” kada će ratni veterani, kako najavljuju, izaći na ulice i krenuti s masovnim protestima.
Nedavno je održana sjednica predsjedništva našeg udruženja, gdje su donijeti i pojedini zaključci o toj temi. Bivši borci su nezadovoljni i traže konkretne akcije – kaže za Srpskainfo potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske Nedeljko Klincov.

Osvrćući se na to što su, umjesto bivšim borcima, političari već početkom ove godine odlučili da sebi podignu plate, Klincov kaže da je to najbolji dokaz o kakvoj se “neviđenoj pohlepi radi”.

– Strašno je da ti ljudi, od kojih su velika većina milioneri, nemaju minimum saosjećenja prema onima koji jedva sastavljaju kraj s krajem, a kakvih je ogroman broj u Republici Srpskoj. Borci koji su stvarali Srpsku potpuno su gurnuti na margine. Mi ćemo 3. juna održati skupštinu našeg udruženja i jedna od glavnih tačaka o kojoj ćemo raspravljati biće poziv na masovne proteste. Jasno je svima da ovako više ne ide – poručuje Klincov.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno sa pljuskovima, ali TEMPERATURA DO 28 STEPENI

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa povremenim lokalnim pljuskovima, uz dnevnu temperaturu vazduha do 28 stepeni Celzijusovih.

U prvom dijelu dana na jugu i zapadu biće oblačno uz slabu i povremenu kišu, a u ostalim predjelima suvo uz sunčane periode i toplije.

Sredinom dana i tokom poslijepodneva prolazna kiša i pljuskovi će se premještati od zapada ka sjeveru i istoku, dok se tokom noći sa četvrtka na petak na sjeverozapadu očekuje jače naoblačenje koje do jutra donosi jaku i ponegdje obilniju kišu.
Jutarnja temperatura vazduha biće od osam do 13, u višim predjelima od šest stepeni, a dnevna od 21 do 28 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar, na jugu i planinama povremeno jak jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

Da li BiH ima DOVOLJNO LJUDSTVA I OPREME za borbu sa VATRENOM STIHIJOM?

Bosnu i Hercegovinu je tokom 2024. godine zadesio veliki broj požara, koji su zbog nepristupačnosti terena na kojem su buknuli nerijetko prijetili i stanovništvu, ali i uništavanju prirodnih bogatstava, prije svega šume i nacionalnih parkova.

Nažalost, u pojedinim situacijama imali smo primjer da nadležni nisu željeli dati saglasnost za djelovanje pomoći iz regiona i tako su zasigurno onemogućili da se problem, odnosno vatra, što prije ugasi, sa što manjim posljedicama.

Da li su nakon takvih dešavanja nadležni u BiH djelimično progledali, pa prije svega politiku ostavili sa strane, daće odgovor Savjet ministara BiH, kojem je Ministarstvo bezbjednosti BiH uputilo prijedlog odluke koja podrazumijeva da, ukoliko svi domaći kapaciteti budu angažovani u borbi sa vatrenom stihijom, bude zatražena i međunarodna pomoć.

Ona bi, kako piše u odluci, podrazumijevala angažovanje vatrogasnih snaga, sredstava i letjelica za gašenje požara sa posadom, a ta pomoć mogla bi biti zatražena od svih zemalja sa kojima BiH ima potpisane sporazume i memorandume o saradnji u zaštiti i spasavanju.

“Pomoć će biti zatražena isključivo u slučaju kada svi raspoloživi domaći kapaciteti, uključujući vatrogasne jedinice, resurse civilne zaštite, Oružanih snaga BiH i drugih nadležnih službi na svim nivoima vlasti, budu u potpunosti angažovani i kada procjena situacije ukaže na to da BiH vlastitim resursima nije u mogućnosti efikasno odgovoriti na prijetnju”, navodi se u odluci.

A dok nadležni pripremaju pomoć “za svaki slučaj”, provjerili smo koliki su zaista resursi i kapaciteti onih koji svake godine rizikuju svoje živote pri gašenju požara.

“Spremni smo apsolutno”, tvrdi Boris Trninić, direktor Civilne zaštite Republike Srpske.

On se nada da u slučaju eventualnih problema kao 2024. godine, političari neće biti u glavnoj ulozi, već će se podrediti spasavanju stanovništva, imovine i ostalog.

“Da se nije prošle godine miješala politika, ne bi bilo onoliko štete. Nadamo se da će primjenom pomenute odluke biti puno efikasnije ukoliko bude trebalo da se djeluje”, kaže Trninić za “Nezavisne” te uvjerava da Civilna zaštita RS ima dovoljno ljudstva i opreme, kao i da su tu i vatrogasne jedinice.

Najveći problem za vatrogasce i civilnu zaštitu su izuzetno nepristupačni tereni u BiH, gdje po pravilu i dolazi do požara. U takvim situacijama, sa zemlje je nemoguće djelovati, zbog čega veliku pomoć imaju od strane MUP-a Republike Srpske i Oružanih snaga BiH. Boban Kusturić, načelnik Uprave za vazduhoplovstvo MUP-a Republike Srpske, kaže za “Nezavisne novine” da na raspolaganju imaju tri helikoptera za gašenje požara.

“Imamo tri helikoptera sa kapacitetom hiljadu litara svaki. Plus imamo i jedan helikopter za izviđanje požara”, pojašnjava Kusturić. Ukoliko bi eventualno stigao poziv za pomoć pri gašenju požara sa nivoa Savjeta ministara BiH ili Oružanih snaga BiH, navodi da će o tome odlučivati Vlada RS.

“Procedura je da se treba obratiti Vladi RS, pa će oni odlučiti o tome”, kazao je Kusturić.

Letjelicama raspolažu i Oružane snage BiH.

Aldin Brašnjić, direktor Federalne uprave Civilne zaštite, kaže da OS BiH imaju četiri helikoptera, a da se najmanje dva koriste kada je to potrebno, što je i rađeno 2024. godine.

“Procedura je da se ide preko Ministarstva sigurnosti BiH, pa Predsjedništva BiH pa na Oružane snage BiH, kako bi angažovali pripadnike Oružanih snaga i njihovu opremu. To je prošle godine jako dobro funkcionisalo, iako je bilo najviše letova. Čak 14 gašenja požara je bilo prošle godine putem helikoptera. Angažovali smo dva puta i EUFOR, jednom i Hrvatsku, tako da imamo dovoljno kapaciteta”, poručuje Brašnjić.

Ipak, on priznaje da se sve ovo mora dodatno ojačati.

“Imamo problem kada su požari na otvorenim prostorima zato što se mora to gasiti samo letjelicama zbog nepristupačnosti prostoru. Drugi veliki problem je što i dalje imamo veliku površinu koja je minirana, opasno je slati ljude na neka mjesta, naročito po tim planinama i šumama i onda se moraju angažovati letjelice”, kaže on za “Nezavisne”.

Podsjeća da je još 2022. godine donesen zaključak o uspostavljanju agencije koja će se samo baviti konkretnim rješenjima za problem požara, ali da ništa nije urađeno.

“Mi smo predlagali da ta agencija u početku bude pri FUCZ, da nabavimo bar dva air traktora, ali onda i sami znamo da bi to svakako bio tehnički problem u smislu angažovanja pilota, jer su njihove plate mnogo veće nego što se može njima dati po zakonu o platama na federalnom nivou. Imamo tih nekih tehničkih problema, ali Vlada se mora odrediti kojom brzinom će to ići”, ističe Brašnjić.

Zato Vladu FBiH nisu čekali u kantonima u Hercegovini. Oni su početkom ove godine nabavili air traktor, koji je iznajmljen od Hrvatske i biće stacioniran u Mostaru.

Pored air traktora, Brašnjić navodi da bi od velike koristi bila i nabavka sistema za brzo otkrivanje požara.

“I tu imamo neke intencije da preko kantona zajedno krenemo u nabavku tih tzv. termalnih kamera koje otkrivaju požare. Radimo na tom planu, ali kao direktor FUCZ-a smatram da to može puno bolje i brže, ali i sami znate koliko je ovdje sve decentralizovano, jer imamo federalnu, pa kantonalnu te državnu upravu”, zaključio je Brašnjić.

Nastavi čitati

Aktuelno