Connect with us

Društvo

“ZLATNI SEPTEMBAR”: Malim herojima u borbi za život potrebna podrška društva

“Zlatni septembar” je Međunarodni mjesec podizanja svijesti o dječjem raku, ali je i mjesec davanja podrške zlatnoj djeci, malim herojima, kojima je život od djetinjstva borba, a cilj je uvijek isti – pobjeda.

Za razliku od ranijih godina kada su predrasude bile česte i čvrste kao bedemi, iz udruženja sa kojima smo razgovarali kažu da je situacija sada drugačija.

Razumijevanja, empatije i ljubavi prema malim herojima ima više u cijelom društvu.

Tačnih i lako dostupnih podataka koliko djece boluje od karcinoma nema, ali svake godine oko 100 djece počne svoju borbu koju niti biraju, niti žele, već koju im sudbina dodijeli.

Ljiljana Simurdić, predsjednica Udruženja roditelja djece oboljele od malignih bolesti “Iskra” iz Banjaluke, ističe za “Nezavisne novine” da će, kao i druga slična udruženja, tokom ovog mjeseca organizovati razne aktivnosti kojima će skrenuti pažnju na važnost ovog mjeseca, ali i probleme djece sa malignitetom.

“‘Zlatni septembar’ se svugdje obilježava kao mjesec podizanja svijesti vezano za djecu oboljelu od malignih bolesti, pa to čini i ‘Iskra’ Banjaluka. Mi život živimo i dalje. Naša djeca poslije liječenja postaju djeca koja imaju svoj aktivan život, apsolutno ispunjen”, kaže ona.

Tako će u nedjelju, 8. septembra, u 10 časova na stazi u Park šumi Slatina biti održana humanitarna trka/šetnja “Iskra nade”.

Osim toga, u subotu, 14. septembra, u periodu od 10 do 14 časova u parku “Petar Kočić” će dijeliti zlatne tračice, promotivni materijal i balone, a naveče će zlatnom vrpcom osvijetliti Banski dvor i Gradsku upravu Banjaluka.

Svojom borbom i upornošću, ali i uz podršku institucija uspjeli su mnogo, a jedan od najvećih uspjeha je Roditeljska kuća, koja je tokom osam godina postojanja bila privremeni dom za oko 200 porodica.

“Značaj Roditeljske kuće je nemjerljiv. Svi roditelji koji imaju djecu oboljelu od malignih bolesti, a koji nisu iz Banjaluke, budu smješteni u njoj. Hemioterapije traju i po godinu dana i više. U Roditeljsku kuću može biti smješteno sedam porodica u isto vrijeme, trenutno je tu šest porodica. U Roditeljskoj kući roditelji imaju besplatan smještaj i imaju sve što ima jedna kuća”, priča Simurdićeva za “Nezavisne novine”.

Velika prednost i olakšanje za svu djecu jeste što u Roditeljskoj kući imaju i nastavu.

“Prije su djeca morala da polažu naknadno školsku godinu koju provedu na liječenju, a unazad nekoliko godina nadležno ministarstvo nam je omogućilo da naša djeca ne moraju da polažu ispite, već nam dolaze učitelji, dobijaju ocjene i kada se završi terapija, vraćaju se u svoju sredinu, nastavljaju školovanje sa svojim drugarima. I to je veliki značaj”, kaže ona i dodaje da zahvaljuju Vladi Srpske i Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite na saradnji.

Borba djece s malignim oboljenjima je dugotrajna, kaže Atifa Buldić Bešić, PR Udruženja “Srce za djecu” iz Sarajeva, a na putu ozdravljenja roditeljima je osim materijalne pomoći potrebno i da se suzdržimo od suvišnih pitanja, jer ona nekada znaju biti “stajanje na muku”.

“Nama je na samom početku važno imati podršku okoline u smislu da znate da niste ostali sami, da znate da sav taj teret ne nosite na svojim leđima, da se ne osjećate bespomoćno. Jako je važno da imate nekoga pri ruci”, kaže ona za “Nezavisne novine”.

Dodaje da nije samo maligna bolest kod djeteta jedini problem porodice, već da je tu jako mnogo drugih problema koji dolaze sa samom dijagnozom i naravno ne završava se sve sa završetkom liječenja, nego je i jako mnogo problema i nakon samog liječenja.

Za razliku od prije deset godina kada društvo nije bilo spremno ni da sasluša, Buldić Bešićeva ističe da je situacija sada znatno drugačija.

“Danas je situacija drugačija, sve više ljudi zove da se informiše, da pita na koji način oni mogu biti podrška i samim njihovim uključivanjem u velike projekte dokazuje se da svijest društva raste. Naravno, potrebno je još raditi na podizanju svijesti jer je ovo kompleksna priča, priča o borbi na mnogo frontova”, priča ona za “Nezavisne novine”.

U cilju podizanja svijesti o “Zlatnom septembru” i zlatnoj djeci, malim herojima, Udruženje “Srce za djecu” 1. septembra je zlatnom vrpcom osvijetlilo građevine i znamenitosti u Sarajevu, dok će u nedjelju, 15. septembra, biti održana i humanitarna trka/šetnja “Zlatni krug Sparkasse” u Visokom s početkom u 11 časova.

Related Topics:

Društvo

DRAMA U SARAJEVO-GASU: Elek odbio da preda funkciju direktora

Kako tvrdi odlično obaviješteni izvor Capitala, Elek je juče odbio da dođe na primopredaju dužnosti i da fotelju prepusti novoimenovanom direktoru Igoru Đokanoviću.

„Nakon što je predsjednik Upravnog odbora Sarajevo-gasa Dražen Vrhovac potpisao rješenje o smjeni Eleka i imenovanju Đokanovića, trebala je da bude obavljena primopredaja, ali Elek je odbio da preda dužnost.

Pronašao je potpuno nesuvislo obrazloženje u tome da ne želi da prepusti funkciju Đokanoviću, dok on (Đokanović) ne bude razriješen sa mjesta načelnika Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti opštine Istočno Novo Sarajevo“, objašnjava izvor Capitala.

Podsjećamo, Elek je 12. jula naveče smijenjen sa funkcije direktora Sarajevo-gasa nakon što su svi članovi Upravnog odbora po nalogu lidera SNSD-a Milorada Dodika glasali za njegovu smjenu (ako su uopšte glasali).

Mediji bliski vlasti tada su objavili i da je isključen iz SNSD-a, kao i da će biti ekspresno uklonjen i sa funkcije v.d. predsjednika Nadzornog odbora OC „Jahorina“, ali nijedna smjena još nije sprovedena u djelo.

(BN) Foto: Sarajevo-gas

Nastavi čitati

Društvo

Opština u BiH ostaje bez fabrike i 600 radnih mjesta? NIJEMCI DONIJELI NOVU ODLUKU

Jedan od najvećih planiranih industrijskih projekata u Bosni i Hercegovini neće biti realizovan na lokaciji Osmanlije kod Kupresa, nakon što je investitor BH Magnezij & Minerali povukao zahtjev za odobrenje Studije uticaja na životnu sredinu i odlučio da odustane od izgradnje pogona na toj lokaciji.

Riječ je o projektu koji je trebalo da otvori čak 600 novih radnih mjesta i koji je zbog svog značaja bio prepoznat i na evropskom nivou.

Kompanija je saopštila da ova odluka ne znači odustajanje od investicije, već da će proizvodnju magnezijuma pokušati da realizuje na drugoj lokaciji koja ispunjava sve prostorne, ekološke i institucionalne uslove.

Šta je trebalo da bude izgrađeno
Biznisinfo ističe da je investitor planirao izgradnju velikog industrijskog kompleksa koji bi se sastojao od 14 objekata, uglavnom proizvodnih pogona, ali i upravne zgrade, laboratorija, garderoba i pratećih sadržaja.

Ukupna površina objekata trebalo je da iznosi 20.432 kvadratna metra, a u pogonu je bilo planirano zapošljavanje oko 600 radnika, što bi ovu investiciju svrstalo među najveće industrijske projekte u posljednjih nekoliko godina u BiH.

Poseban značaj projektu davala je činjenica da je magnezijum jedna od kritičnih sirovina Evropske unije, dok je projekat na Kupresu bio prepoznat kao strateški u okviru Evropske alijanse za sirovine (European Raw Materials Alliance – ERMA).

S obzirom na to da je proizvodnja magnezijuma u Evropi veoma ograničena, očekivalo se da bi ova investicija imala značaj ne samo za BiH, već i za evropsku industriju.

Zašto je projekat zaustavljen
Iz kompanije navode da su se okolnosti u međuvremenu promijenile nakon što je Opštinsko vijeće Kupres u martu ove godine usvojilo odluke o zaštiti izvorišta i novim zonama sanitarne zaštite.

Prema podacima kojima raspolaže investitor, planirana lokacija Osmanlije, odnosno Banov Majdan, barem se djelimično nalazi u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bašinac. U toj zoni nije dozvoljena izgradnja industrijskog pogona kakav je bio planiran, zbog čega dokumentacija pripremljena za ovu lokaciju više nije mogla da bude osnova za nastavak postupka.

Kompanija ističe da od početka želi da razvija projekat isključivo u skladu sa zakonom i ekološkim standardima, te da je upravo zbog toga odlučila da povuče zahtjev za odobrenje Studije uticaja na životnu sredinu.

Projekat se seli na novu lokaciju
Iz kompanije BH Magnezij & Minerali naglašavaju da nisu odustali od proizvodnje magnezijuma.

Navode da su već u razgovorima o novoj lokaciji koja će ispunjavati sve potrebne uslove za realizaciju ovog strateškog projekta, te poručuju da će njegov razvoj nastaviti odgovorno i transparentno.

Nastavi čitati

Društvo

GRAD VELIČENE ORAHA UNIŠTIO USJEVE U HERCEGOVINI: Počinje procjena štete na terenu

Predsjednik Vlade Savo Minić rekao je da će ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Anđelka Kuzmić danas, 22.jula, obići područja Hercegovine pogođena snažnim nevremenom i razgovarati sa poljoprivrednicima i nadležnim službama.

Minić je poručio da će institucije Republike Srpske pružiti punu podršku poljoprivrednicima, ističući da su službe odmah reagovale, ali da je oluja bila izuzetno snažna.

Najviše stradala poljoprivredna područja

U Nevesinju će biti održana sjednica Štaba za vanredne situacije, nakon što je grad uništio gotovo sve poljoprivredne usjeve.

Najviše su stradala sela od Lapčevina do Čitluka, Batkovića i Bratača, a šteta je zabilježena i u Berkovićima.

Nadležne službe obilaze teren i procjenjuju razmjere štete, dok je protivgradna zaštita dejstvovala, ali bez značajnijeg efekta, prenosi RTRS.

Grad uništio usjeve, vozila i infrastrukturu

Podsjećamo, snažno olujno nevrijeme praćeno gradom veličine oraha, a mjestimično i manjih jaja, pogodilo je juče, 21.jula, Nevesinje i okolna sela, pričinivši ogromnu materijalnu štetu na poljoprivrednim usjevima, vozilima i infrastrukturi.

Da je riječ o nezapamćenom nevremenu za Srnu je potvrdio načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović, navodeći da su posljedice katastrofalne.

“Grad je bio veličine oraha, a ponegdje i manjih jaja. Šteta je ogromna. Oštećen je veliki broj automobila, na mnogim vozilima polupani su vjetrobrani, stakla i limarija. Došlo je i do plavljenja pojedinih ulica, jer je grad začepio kanalizacionu mrežu”, istakao je Avdalović.

Poljoprivrednici ostali bez ljetine

Prema njegovim riječima, najteže su pogođeni poljoprivrednici, jer je grad uništio gotovo sve usjeve na otvorenom. “Uništeno je voće, povrće i žito koje još nije bilo požnjeveno. Šteta je praktično totalna. Ljudi neće imati šta ni da uberu ni da skinu sa svojih njiva”, istakao je Avdalović.

Posebno su stradala sela od Lapčevina do Čitluka, Batkovića i Bratača, koje važi za jedno od najpoznatijih poljoprivrednih područja nevesinjskog kraja.

Nastavi čitati

Aktuelno