Connect with us

Svijet

U SAD večeras ključna debata KAMALE HARIS I DONALDA TRAMPA

Debata između republikanskog i demokratskog predsjedničkog kandidata – Donalda Trampa i Kamale Haris, koja bi mogla biti ključni trenutak u kampanji za predsjedničke izbore u SAD u novembru, biće održana večeras u Nacionalnom ustavnom centru u Filadelfiji.

Dvoje kandidata koji se, kako piše Glas Amerike, nikada nisu sreli niti razgovarali telefonom, srešće se večeras u 21 čas po lokalnom vremenu, u jednoj jedinoj debati u kampanji.

Za Kamalu Haris se priča da je umiješana u debatama, ali je Donald Tramp pokazao u predsjedničkim debatama 2016. i 2020. godine da je težak rival.

Ovo je druga predsjednička debata u 2024. godini.

Prva je bila održana u junu između Donalda Trampa i predsjednika Džoa Bajdena, prije nego što je ovaj odlučio da se povuče iz izborne trke.

Desetine miliona Amerikanaca će vjerovatno gledati susret dvoje predsjedničkih kandidata koji bi trebalo da međusobno razmjenjuju strelice 90 minuta dok budu odgovarali na pitanja koja budu postavljali dvoje voditelja ABC Njuza, Dejvid Mjur i Linzi Dejvis.

Debata će trajati 90 minuta sa dvije reklamne pauze, a bacanje novčića održano je virtuelno u utorak, 3. septembra, da bi se odredilo mjesto na podijumu i redoslijed završnih riječi.

Tramp je pobijedio u bacanju novčića i on će dati posljednju izjavu, dok je Haris izabrala desnu poziciju na podijumu iz ugla gledaoca.

Pravila podrazumijevaju da kandidati ulaze po predstavljanju sa suprotnih strana bine, a prva će biti predstavljena aktuelna partija na vlasti, odnosno Demokratska stranka.

Nema uvodnih izjava i završne riječi će trajati dva minuta po kandidatu, dok su rekviziti i unapred napisane bilješke zabranjeni.

Nijedna tema ili pitanja se neće dijeliti unapred sa izbornim timovima i kandidatima, a Haris i Trampu će biti obezbijeđena olovka, blok papira i flaša vode, piše ABC njuz.

Kandidati će imati dva minuta za odgovor na pitanje, dva minuta za protivargument protivniku i jedan dodatni minut za naknadne aktivnosti, pojašnjenja ili odgovore.

Mikrofoni će biti uključeni samo za kandidata na čijem je redu da govori i za to vrijeme utišan za drugog kandidata, prenosi Tanjug.

Kandidatima neće biti dozvoljeno da postavljaju pitanja jedni drugima, što će jedino biti dozvoljeno moderatorima debate.

Osoblje kampanje ne smije da komunicira sa kandidatima tokom reklamnih pauza i u sali neće biti publike.

ABC njuz dodaje da je zadatak moderatora da osigura da kandidati poštuju dobijeno vrijeme i pristojnu diskusiju.

Ispitivanja javnog mnjenja na nacionalnom nivou pokazuju da je rejting kandidata gotovo izjednačen.

Anketa Njujork tajmsa i Siena koledža koja je juče objavljena, pokazala je da Tramp vodi sa 48 prema 47 odsto na nacionalnom nivou, iako su novine pokazale da je Haris u prosjeku ispred u više anketa u tri ključne države – Viskonsinu, Mičigenu i Pensilvaniji, sa izjednačenom podrškom kandidatima u četiri druge ključne države – Arizoni, Džordžiji, Nevadi i Severnoj Karolini.

Haris se za debatu pripremala u hotelu u Pitsburgu u Pensilvaniji gdje je održala nekoliko simulacija debate sa saradnikom koji je igrao ulogu Trampa.

Tramp je često vrijeđao Haris. Haris se takođe rugala Trampu.

Na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji početkom avgusta, Haris je rekla da je Tramp neozbiljan čovjek.

Related Topics:

Svijet

OGLASILA SE BIJELA KUĆA: Putin i američki izaslanik razgovarali duže od četiri sata

Ruski predsjednik Vladimir Putin i specijalni izaslanik američkog predsednika Stiven Vitkof razgovarali su juče u Sankt Peterburgu o uslovima za postizanje mira u Ukrajini, saopštio je Kremlj.

U saopštenju se navodi da je sastanak Putina i Vitkofa u zgradi Predsjedničke biblioteke u Sankt Peterburgu trajao oko 4,5 sati, prenijela je agencija RIA Novosti.

Bijela kuća je saopštila da je Vitkofova posjeta Rusiji još jedan korak ka prekidu vatre u Ukrajini koji treba da dovede do postizanja mirovnog sporazuma, prenosi RTS.

Istovremeno, Rojters je objavio, pozivajući se na američke zvaničnike, da je Vitkof rekao američkom predsjedniku Donaldu Trampu poslije sastanka sa generalnim direktorom Ruskog fonda za direktna ulaganja (RFIF) Kirilom Dmitrijevim prošle sedmice da bi najbrži način za prekid vatre u Ukrajini bio priznavanje kontrole Rusije nad četiri nova regiona.

Zvaničnici su naveli da se na sastanku protiv Vitkofove teze izjasnio specijalni izaslanik predsjednika SAD Kit Kelog.

Nastavi čitati

Svijet

RODITELJI U ŠOKU,JAVNOST TRAŽI ODGOVORE: Djevojčica umrla nakon operacije krajnika!

Petogodišnja devojčica preminula je u dječjoj bolnici Kraljica Margerita u Torinu, zbog komplikacija nakon operacije uklanjanja krajnika nekoliko dana ranije u Francuskoj.

Nekoliko dana po povratku u Italiju, pojavio se problem sa jednim šavom i djevojčica je vraćena nazad u Francusku na reviziju, prenosi Rai.

U srijedu uveče, djevojčica je iznenada dobila napad i počela da povraća krv, a helikopterom je prebačena u bolnicu Kraljica Margerina, gdje je preminula.

Očekuje se da će torinsko javno tužilaštvo otvoriti istragu, kada dobije dokumentaciju iz Kraljice Margerite i francuske bolnice u Brijansonu.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP HOĆE DA PRIPOJI GRENLAND?! New York Times otkriva tajni plan administracije!

Dugogodišnji cilj predsjednika SAD Donalda Trampa da Amerika dobije Grenland prešao je iz retorike u zvaničnu američku politiku, i Bijela kuća razvila je zvanični plan za dobijanje tog arktičkog ostrva od Danske, piše danas list Njujork tajms.

Prema Trampovom planu, piše američki list, SAD bi trebalo da dođe do pripajanja Grenlanda više „ubjeđivanjem“ a „ne invazijom“.

Administracija SAD prema planu isključuje vojno zauzimanje ostrva, ali govori o upotrebi „meke moći“, rekli su obaviješteni izvori za Njujork tajms.

Prema jednom od njih, Vašington će pokrenuti medijsku kampanju kako bi ubijedio 57 hiljada stanovnika ostrva da zatraže od Sjedinjenih Država da anektiraju Grenland. Sagovornik lista rekao je da bi oglašavanje na društvenim mrežama moglo da se koristi za uticaj na javno mnjenje.

Savjet za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće sastavio je konkretne instrukcije za različite agencije o tome šta treba da urade kako bi unaprijedili opšti plan za aneksiju Grenlanda. Poslije toga bi predstavnici američkih vlasti počeli da govore da Danska, koja je vlasnik ostrva, ne brine dovoljno o svojim stanovnicima.

Američki zvaničnici takođe tvrde da samo SAD mogu da zaštite Grenland od invazije Rusije i Kine.

Moguće je da Trampova administracija obeća i oko 10 hiljada dolara godišnje svakom stanovniku ostrva, što bi, kako se pretpostavlja, zamijenilo ukupnu subvenciju od 600 miliona dolara koju Danska godišnje obezbjeđuje Grenlandu.

Kako piše Njujork tajms, neki zvaničnici u Trampovoj administraciji vjeruju da se ovi troškovi mogu nadoknaditi prihodima od vađenja prirodnih resursa ostrva, koji uključuju retke zemne minerale, bakar, zlato, uranijum i naftu.

Prema planu mobilišu se nekoliko ministarstava iza višegodišnjeg Trampovog izražavanja želje da dobije Grenland, čija ekonomska i strateška vrijednost je porasla sa rastom temperatura koje tope arktički led.

Veličina Grenlanda od više od dva miliona kvadratnih kilometara takođe nudi Trampu, koji je ranije gradio na Menhetnu, šansu da postigne, kako on vidi, jedan od najvećih poslova u oblasti nekretnina u istoriji.

Zvaničnici Danske ljutito insistiraju na tome da rijetko naseljeno ostrvo nije na prodaju i da ne može biti pripojeno, ali Tramp je jasno ukazao na svoju riješenost da ga stavi pod svoju kontrolu.

„Potreban nam je Grenland za nacionalnu bezbjednost i čak međunarodnu bezbjednost, i radimo sa svima uključenim da pokušamo da ga dobijemo“, rekao je Tramp u obraćanju Kongresu prošlog mjeseca, dodajući: „Dobićemo ga na ovaj ili onaj način.“

Krajem marta, predsjednik SAD rekao je da je vrlo vjerovatno da će se aneksija poluostrva dogoditi bez upotrebe vojne sile, prenosi Nova.

Nastavi čitati

Aktuelno