Connect with us

Društvo

MIJENJAJU PELENE I ČUVAJU BEBE: Tate u Srpskoj sve češće na porodiljskom

Osim majke, prve mjesece života uz svoje nasljednike odlučila su, od početka pa do kraja avgusta ove godine, provesti i 32 oca. Oni su svoja radna mjesta zamijenili porodiljskim odsustvom i brigom za dijete.

Pokazuju to podaci Javnog fonda za dječju zaštitu Republike Srpske, a poredeći ih sa istim periodom prošle godine, kada je ovu mogućnost iskoristilo 26 očeva, lako se zaključuje da raste broj tata kojima je briga za dijete preča od svega.

“Očevi najviše koriste porodiljsko odsustvo u gradu Banjaluka”, naveli su iz Fonda za dječju zaštitu Srpske za “Nezavisne novine”.

Da je broj ovih slučajeva u porastu, može se vidjeti i kada se pogledaju podaci iz 2017. godine, kada su tokom cijele godine korištenje porodiljskog odsustva koristila 22 oca.

Inače, u Srpskoj je propisano da se roditelji djeteta mogu sporazumjeti da odsustvo nakon isteka 60 dana od dana rođenja djeteta, umjesto majke nastavi da koristi zaposleni otac.

Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, ističe da, iako predrasude još postoje, sve više muškaraca je spremno da stavi dobrobit svoje porodice ispred društvenih očekivanja, čime šalju jasnu poruku da je roditeljstvo zajednička odgovornost.

“Porast broja očeva na porodiljskom odsustvu pokazuje da smo na putu ka pozitivnoj promjeni. Neprocjenjiv značaj ima aktivno učešće očeva u ranom razvoju djeteta i kada su očevi prisutni i uključeni u brigu o djetetu, dijete stiče osjećaj sigurnosti, stabilnosti i ljubavi iz različitih izvora”, objašnjava ona za “Nezavisne novine”.

Prema njenim riječima, psihološki gledano, ovaj proces oslobađa od tradicionalnih uloga, donosi mnogo pozitivnog, jer se stvara okruženje u kojem oba roditelja imaju mogućnost ravnopravno da budu prisutna u životu djeteta.

“Jedan od mojih savjeta bio bi da roditelji prihvate ovaj period kao dragocjeno vrijeme za povezivanje sa svojim djetetom, da postave realna očekivanja od sebe, da razgovaraju sa svojim partnerom o podjeli zadataka i ne zaborave da brinu i o svom mentalnom zdravlju”, ističe Savanović Zorićeva za “Nezavisne novine” i dodaje da je veoma bitno da su usklađeni stilovi roditeljstva oca i majke koji doprinose emocionalnoj i socijalnoj ravnoteži djeteta.

Ivan Šijaković, sociolog, ističe da ovi brojevi predstavljaju napredak u odnosu na tradicionalno shvatanja uloge oca u odgoju djece dok su u stadijumu beba.

“Pre 30-40 godina to je smatrano neprijatnim predlogom, pa čak i nekom vrstom sramote za muškarce. Svakako da će se očevi na ovaj način ranije uključiti u odgoj deteta, iako možda ne i sasvim rado”, kaže Šijaković za “Nezavisne novine”.

Dodaje da je ova pojava došla iz skandinavskih zemalja, a prema njegovom mišljenju, bolje bi bilo da parovi nađu način da majka boravi više uz bebu do navršene prve godine.

Vladimir Vasić, sociolog, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je pravo korištenja porodiljskog odsustva podjednako za oca i majku odlična stvar za jednakost u moru devijantnih nasrtaja, a pogotovo kada se na sva zvona zagovara ravnopravnost između muškarca i žene.

“Otac i majka treba, svako u svom domenu, da doprinose vaspitanju i podizanju djece i tu ne treba da bude bilo šta sporno. Ako uzmemo u obzir devetomjesečnu trudnoću, sam porođaj i postporođajni period, smatram da muškarac treba da bude uz ženu i da što više vremena provodi zajedno s njom da joj olakša poslove i izazove koji su pred njom”, kaže Vasić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, otac i majka su najvažnije figure u oblikovanju svijesti i odrastanju djeteta, te je i sa te socijalne strane njihova podjednaka uloga izuzetno važna.

Društvo

CIJENE DIVLJAJU! Sokovi poskupjeli 30%, hrana 8%, građani jedva preživljavaju, a tek stiže jesen!

Prosječne potrošačke cijene u Republici Srpskoj u junu su porasle za 4,7% na godišnjem nivou, nakon što su u maju porasle za 4,1 posto.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, najviše je poskupjelo bezalkoholno piće i to u prosjeku za 30,2 odsto.

I cijene hrane ne prestaju da rastu, a u šestom mjesecu je hrana skuplja u prosjeku za 8,2 odsto u odnosu na juni prethodne godine.

Sve skuplje su i usluge, a na godišnjem nivou su najviše poskupjele zdravstvene, osim bolničkih usluga, i to u prosjeku za 15,5 odsto. Za 10,8 odsto je skuplje predškolsko obrazovanje, a putni aranžmani su u prosjeku skuplji za 11,7 odsto. Ugostitetljske usluge su skuplje za osam odsto, a usluge prevoza za 6,1 odsto.

Poskupjele su i finansijske usluge i to za 5,1 odsto, a ostale usluge su u prosjeku više za 8,4 odsto.

Prema podacima Saveza sindikata RS, troškovi hrane i komunalnih usluga učestvuju sa oko 70 odsto u potrošačkoj korpi.

Indeks potrošačkih cijen Federacije Bosne i Hercegovine porastao je za godišnjih 4,2% u junu, nakon što je porastao za 3,2% u maju, podaci su Zavoda za statisiku FBiH, prenosi Indikator.

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFA! BiH i Albanija u trci za najsiromašniju zemlju Evrope

Živimo sve lošije, pokazuje i najnovija Eurostatova statistika. U trci smo sa Albanijom za najsiromašniju zemlju Evrope.

Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, bruto domaći proizvod po stanovniku u BiH iznosi svega 35% prosjeka Evropske unije, dok je u Albaniji nešto više – 37%. Ali zanimljiv zaokret donosi pokazatelj stvarne potrošnje građana, tzv. AIC (actual individual consumption). Tu BiH prestiže Albaniju sa 41% prosjeka EU, dok je Albanija na 38%.

Drugim riječima, Albanija ima nešto veće prihode, ali BiH troši više.

Na vrhu ljestvice nalazi se Luksemburg sa nevjerovatnih 241% EU prosjeka, dok BiH i Albanija ostaju duboko u zoni siromaštva. Sljedeća najlošije plasirana zemlja unutar EU je Bugarska sa 66% prosjeka, gotovo dvostruko više od BiH.

Zemlja BDP po stanovniku (% EU) AIC po stanovniku (% EU)

Luksemburg 241% 142%

Njemačka 102% 100%

Hrvatska 73% 71%

Bugarska 66% 64%

Albanija 37% 38%

BiH 35% 41%

Napomena: Podaci za Albaniju temelje se na preliminarnim procjenama Eurostata.

Kako živimo bolje kad imamo manje?
Veća potrošnja uz niži BDP može biti posljedica veće dijaspore, uvozne pomoći, kreditne potrošnje, sive ekonomije, pa čak i statističkih odstupanja. Jedno je jasno – ni BiH ni Albanija, kao ni zemlje regiona Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, nalaze se daleko ispod evropskog prosjeka.

Bosna i Hercegovina i zemlje regiona imaju znatno niže cijene u odnosu na prosjek EU, što donekle ublažava uticaj nižih prihoda i BDP-a. Ipak, niži troškovi života nisu dovoljni da potpuno kompenzuju niži životni standard i ekonomsku snagu ovih zemalja.

Takođe primjetno je i da se evropske ekonomske sile nastavljaju udaljavati jedna od druge. Luksemburg je i dalje neprikosnoveni lider sa BDP-om po stanovniku koji je 142% iznad prosjeka EU, dok je Irska na drugom mjestu sa 111% iznad prosjeka. Ove dvije zemlje pokazuju neuporedivo visok nivo ekonomskog razvoja i životnog standarda.

Irska, uprkos visokom BDP-u, bilježi znatno nižu stvarnu individualnu potrošnju, što ukazuje na specifičnosti njihove ekonomije – multinacionalne korporacije i intelektualna svojina značajno podižu BDP, ali ne doprinose ujednačenoj raspodjeli bogatstva među stanovništvom.

S druge strane, Bugarska, kao najsiromašnija zemlja EU, ima BDP po stanovniku 34% ispod prosjeka Unije, dok Rumunija, Letonija i Grčka takođe znatno zaostaju. Disperzija između najbogatijih i najsiromašnijih članica EU ostaje velika, iako je tokom posljednjih deset godina blago smanjena – najbogatiji su i dalje oko četiri puta bogatiji od najsiromašnijih.

Ovi podaci jasno pokazuju da unutar Evrope i dalje postoje duboke ekonomske podele koje ugrožavaju socijalnu koheziju i jedinstvenu evropsku tržišnu ekonomiju. Dok bogate zemlje nastavljaju da rastu i jačaju svoj standard, slabije ekonomije ostaju zarobljene u začaranom krugu niskog rasta i nejednakosti, prenosi Buka.

Nastavi čitati

Društvo

Preminuo Novak Kondić, bivši ministar finansija Republike Srpske

Novak Kondić, bivši ministar finansija Republike Srpske, preminuo je juče u 74. godini.

Kondić je rođen 20. juna 1952. godine u Banjaluci.

Bio je univerzitetski profesor, doktor ekonomskih nauka i dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci.

Sahrana će biti u petak 25. jula 2025. godine u 13 časova na Perduvovom groblju.

Nastavi čitati

Aktuelno