Connect with us

Društvo

NEGATIVNI EFEKTI PO EKONOMIJU? Prag za ulazak u PDV sistem među najvišim u Evropi

Prag za ulazak u PDV sistem, koji je u BiH podignut sa 50.000 na 100.000 maraka, među najvišim je u Evropi, a analize iz daleko razvijenijih zemalja pokazuju da je takva praksa za kojom su posezale ostavila negativne efekte na ekonomiju.

Na ove opasnosti upozorili su stručnjaci iz Odjeljenja za makroekonomsku analizu (OMA) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) u najnovijem izvještaju koji su posvetili novom PDV pragu u BiH.

Dom naroda Parlamenta BiH usvojio je izmjene Zakona o PDV-u krajem novembra prošle godine, kojim je prag za ulazak poreskih obveznika u sistem PDV-a povećan na 100.000 KM, a za tim se posegnulo, kako je još tada poručeno, zbog inflatornih kretanja i povećanja cijena robe i usluga. Usvojene izmjene zakona su na snazi od početka godine, ali stručnjaci OMA upozoravaju na probleme koji bi mogli uslijediti u dogledno vrijeme.

U svom dokumentu naveli su da je prema podacima OECD prag za PDV od praga u BiH viši samo u Velikoj Britaniji gdje iznosi 85.000 britanskih funti i Švajcarskoj gdje je 100.000 franaka, dok sa druge strane na Islandu iznosi 13.986, a u Norveškoj svega 5.631 američki dolar.

Pojasnili su da visok prag za PDV registraciju relaksira troškove administracije, ali stvara prostor za izbjegavanje plaćanja PDV-a, što predstavlja indirektni udar na prihode budžeta države.

Stručnjaci iz UIO u analizi su se osvrnuli na implikacije (pre)visokog praga na primjeru Velike Britanije, ali su imajući u vidu različit nivo razvijenosti i valute (KM i GBP) izvršili poređenja preko prosječne neto plate u 2023. godini.

– Novi prag u BiH za registraciju za PDV iznosi 100.000 maraka ili 43.797 britanskih funti. To znači da je prag za registraciju u Velikoj Britaniji od 85.000 funti za 94 odsto veći od praga u BiH – navedeno je u analizi OMA.

Međutim, poređenje prosječne mjesečne neto plate, kao pokazatelja razvijenosti i ekonomskog standarda pojedinca, pokazuje drugačiji omjer.

– Prosječna neto plata u Velikoj Britaniji u 2023. bila je za 316 odsto veća od prosječne plate u BiH. Iz PDV praga Velike Britanije može se isplatiti 37 prosječnih mjesečnih neto plata, a u BiH 79 mjesečnih neto plata. U stvari, kad bismo prag u BiH određivali prema broju prosječnih mjesečnih plata koji vrijedi za prag u Velikoj Britaniji tada ga nije trebalo ni povećavati – navode stručnjaci OMA.

Na kraju su postavili pitanje da li se na osnovu ove jednostavne komparacije može pouzdano zaključiti da je novi prag za PDV u BiH previsok jer su, kako su naveli, detaljne analize kretanja u Velikoj Britaniji pokazale da je tokom godina visok prag proizveo negativne efekte na rast ekonomije, čak i posljednjih godina kada se njegova realna vrijednost smanjila.

Poručili su i da je još rano za donošenje zaključaka, imajući u vidu da je potrebno određeno vrijeme da se okončaju procedure deregistracije za one koji izlaze iz sistema PDV-a.

– Stoga, pravi odgovor na pitanje da li je novi prag za registraciju za PDV u BiH optimalan iz ugla države i malih firmi dobiće se tek u narednim godinama – navode stručnjaci.

Sa druge strane, privrednici su drugačijeg mišljenja te smatraju da će ta njihova inicijativa za koju su se dugo godina borili dati dobre efekte u dogledno vrijeme.

– Nisu isti uslovi poslovanja u zemljama zapadne Evrope i kod nas. Oni imaju drugačiji poreski sistem i više poreskih stopa, a u pojedinim zemljama i nulte stope za određene proizvode, dok sa druge strane mi imamo jedinstvenu poresku stopu – kazao je “Glasu” predsjednik Područne privredne komore regija Banjaluka Goran Račić.

U BiH je povećanje PDV praga, naglašava Račić, došlo u vrijeme krize, odnosno u periodu pada industrijske proizvodnje.

– Tako da mi u ovom momentu ne možemo da izmjerimo sve efekte, ali vjerujem da će pozitivni efekti izmjena zakona u ovom domenu uslijediti u dogledno vrijeme – zaključio je Račić.

Tema i evropskog puta

Iz OMA poručuju i da su PDV direktivom propisane samo okvirne odredbe za utvrđivanje praga za registraciju te da će za zemlje koje pretenduju na članstvo u EU visina praga za registraciju biti element pretpristupnih pregovora sa Evropskom komisijom.

– Bez obzira na to pravo EU, praksa i iskustva članica, u svakom slučaju, predstavljaju koristan putokaz za kreiranje poželjne politike PDV u zemlji koja pretenduje da uđe u EU – navedeno je u zaključku analize OMA.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon oblačnog jutra očekuje pretežno sunčano

U Bosni i Hercegovini se nakon oblačnog jutra očekuje pretežno sunčano vrijeme uz umjerenu oblačnost.

Ujutro će biti oblačno i vjetrovito, dok se na sjeveru i istoku očekuje kiša, koja će prestati prije podne.

Tokom dana biće svježije, a uveče se očekuje vedro vrijeme u svim krajevima. Vjetar će tokom noći i jutra biti umjeren do jak, a tokom dana slab do umjeren, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od deset do 16, a najviša dnevna od 20 do 26 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

VIŠKOVIĆEV SIN ZATVORIO FIRMU: Nema interesa za poslovanje

Marko Višković, sin bivšeg premijera Republike Srpske Radovana Viškovića, zatvorio je stanicu za tehnički pregled vozila „Altro“ u Banjaluci, saznaje portal CAPITAL.

On je, sa svojim poslovnim partnerom Zoranom Ivetićem, u prijedlogu Okružnom privrednom sudu naveo da nema interesa za dalje poslovanje, kao i da nema neplaćenih obaveza.

Sud je njegov zahtjev uvažio i sproveo skraćeni dobrovoljni likvidacioni postupak.

„Na osnovu uvida u priloženu dokumentaciju sud je utvrdio da je predlagač dostavio potpunu i kompletnu dokumentaciju iz koje proizilazi da „Altro“ nema obaveza prema povjeriocima, uključujući i obaveze prema radnicima te da nema dugovanja prema drugim fizičkim i pravnim licima“, navodi se u odluci suda.

Inače, zanimljivo je kako je Marko Višković poslao suvlasnik ove stanice.

Naime, njemu je 2020. godine pola firme prepisao tadašnji dekan Mašinskog fakulteta u Banjaluci Aleksandar Milašinović, inače dobar prijatelj njegovog oca Radovana.

Taj poklon Marko Višković je dobio nakon što je Vlada „Centru za automobilsko inženjerstvo“ takođe u vlasništvu Aleksandra Milašinovića i kompaniji „Prointer“ dodijelila posao kontrole rada stanica za tehnički pregled vozila, po osnovu kojeg su ove firme ubirale višemilionske prihode.

Radovan Višković koji je tada bio premijer i Milašinović nisu sporili svoje poznanstvo ali su tvrdili da poslovno partnerstvo nema veze veza sa stručnom institucijom.

Nastavi čitati

Društvo

MINISTARSTVO TVRDI: Nema dokaza da je HE “Ulog” uzrok pomora ribe u Neretvi

Vanrednom kontrolom postrojenja Hidroelektrane (HE) “Ulog” utvrđeno je da nema konkretnih dokaza da je pomor ribe na ušću Ljute u Neretvu u vezi sa radom ovog postrojenja, rečeno je Srni u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.

Nakon što je Ministarstvo uputilo hitan zahtjev Republičkoj upravi za inspekcijske poslove, juče je izvršena vanredna kontrola postrojenja HE “Ulog” sa akcentom na branu i mašinsku zgradu, kojoj su prisustvovali ekološki inspektor iz Istočnog Sarajeva, pomoćnik ministra za životnu sredinu Duško Solomun i direktor Hidroelektrane Goran Minić.

“Tom prilikom je utvrđeno da, s obzirom na to da je ušće LJute u Neretvu udaljeno 1,4 kilometra od mašinske zgrade HE `Ulog`, inspekcija nema konkretne dokaze da je razlog navodnog pomora u vezi sa radom HE `Ulog`”, naglasili su u resornom ministarstvu.

U Ministarstvu dodaju da kontrolom nije bilo moguće utvrditi kvalitet vodotoka Kalinovačke jezernice i LJute, te je naloženo u što kraćem periodu uzorkovanje vode ove dvije rijeke.

Izvještaj o ispitivanju površinske vode iz juna 2025. godine urađen je od licencirane ustanove Institut za zaštitu i ekologiju Banjaluka, rađeno je šest uzoraka, a od toga su dva uzorka uzeta iz same akumulacije – jedan sa središnjeg dijela akumulacije, a drugi neposredno uz branu.

“Zaključkom ovog izvještaja utvrđeno je da svi parametri zadovoljavaju prvu klasu kvaliteta površinske vode. Naredna redovna ispitivanja, shodno ekološkoj dozvoli, planirana su za sutra”, kažu u resornom ministarstvu.

Iz Ministarstva ističu da, prema navodima direktora HE “Ulog”, u samom akumulacionom jezeru lokalni ribari redovno obavljaju ribarske aktivnosti, a vrši se i stalno praćenje ekološki zagarantovanog protoka /0,52 metra kubna u sekundi/, koji je potvrđen na mjernom profilu od Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na području gornjeg toka rijeke Neretve, neposredno ispod HE “Ulog” nedavno je primijećen pomor ribe nizvodno do ušća Ljute.

Nastavi čitati

Aktuelno