Connect with us

Društvo

NEGATIVNI EFEKTI PO EKONOMIJU? Prag za ulazak u PDV sistem među najvišim u Evropi

Prag za ulazak u PDV sistem, koji je u BiH podignut sa 50.000 na 100.000 maraka, među najvišim je u Evropi, a analize iz daleko razvijenijih zemalja pokazuju da je takva praksa za kojom su posezale ostavila negativne efekte na ekonomiju.

Na ove opasnosti upozorili su stručnjaci iz Odjeljenja za makroekonomsku analizu (OMA) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) u najnovijem izvještaju koji su posvetili novom PDV pragu u BiH.

Dom naroda Parlamenta BiH usvojio je izmjene Zakona o PDV-u krajem novembra prošle godine, kojim je prag za ulazak poreskih obveznika u sistem PDV-a povećan na 100.000 KM, a za tim se posegnulo, kako je još tada poručeno, zbog inflatornih kretanja i povećanja cijena robe i usluga. Usvojene izmjene zakona su na snazi od početka godine, ali stručnjaci OMA upozoravaju na probleme koji bi mogli uslijediti u dogledno vrijeme.

U svom dokumentu naveli su da je prema podacima OECD prag za PDV od praga u BiH viši samo u Velikoj Britaniji gdje iznosi 85.000 britanskih funti i Švajcarskoj gdje je 100.000 franaka, dok sa druge strane na Islandu iznosi 13.986, a u Norveškoj svega 5.631 američki dolar.

Pojasnili su da visok prag za PDV registraciju relaksira troškove administracije, ali stvara prostor za izbjegavanje plaćanja PDV-a, što predstavlja indirektni udar na prihode budžeta države.

Stručnjaci iz UIO u analizi su se osvrnuli na implikacije (pre)visokog praga na primjeru Velike Britanije, ali su imajući u vidu različit nivo razvijenosti i valute (KM i GBP) izvršili poređenja preko prosječne neto plate u 2023. godini.

– Novi prag u BiH za registraciju za PDV iznosi 100.000 maraka ili 43.797 britanskih funti. To znači da je prag za registraciju u Velikoj Britaniji od 85.000 funti za 94 odsto veći od praga u BiH – navedeno je u analizi OMA.

Međutim, poređenje prosječne mjesečne neto plate, kao pokazatelja razvijenosti i ekonomskog standarda pojedinca, pokazuje drugačiji omjer.

– Prosječna neto plata u Velikoj Britaniji u 2023. bila je za 316 odsto veća od prosječne plate u BiH. Iz PDV praga Velike Britanije može se isplatiti 37 prosječnih mjesečnih neto plata, a u BiH 79 mjesečnih neto plata. U stvari, kad bismo prag u BiH određivali prema broju prosječnih mjesečnih plata koji vrijedi za prag u Velikoj Britaniji tada ga nije trebalo ni povećavati – navode stručnjaci OMA.

Na kraju su postavili pitanje da li se na osnovu ove jednostavne komparacije može pouzdano zaključiti da je novi prag za PDV u BiH previsok jer su, kako su naveli, detaljne analize kretanja u Velikoj Britaniji pokazale da je tokom godina visok prag proizveo negativne efekte na rast ekonomije, čak i posljednjih godina kada se njegova realna vrijednost smanjila.

Poručili su i da je još rano za donošenje zaključaka, imajući u vidu da je potrebno određeno vrijeme da se okončaju procedure deregistracije za one koji izlaze iz sistema PDV-a.

– Stoga, pravi odgovor na pitanje da li je novi prag za registraciju za PDV u BiH optimalan iz ugla države i malih firmi dobiće se tek u narednim godinama – navode stručnjaci.

Sa druge strane, privrednici su drugačijeg mišljenja te smatraju da će ta njihova inicijativa za koju su se dugo godina borili dati dobre efekte u dogledno vrijeme.

– Nisu isti uslovi poslovanja u zemljama zapadne Evrope i kod nas. Oni imaju drugačiji poreski sistem i više poreskih stopa, a u pojedinim zemljama i nulte stope za određene proizvode, dok sa druge strane mi imamo jedinstvenu poresku stopu – kazao je “Glasu” predsjednik Područne privredne komore regija Banjaluka Goran Račić.

U BiH je povećanje PDV praga, naglašava Račić, došlo u vrijeme krize, odnosno u periodu pada industrijske proizvodnje.

– Tako da mi u ovom momentu ne možemo da izmjerimo sve efekte, ali vjerujem da će pozitivni efekti izmjena zakona u ovom domenu uslijediti u dogledno vrijeme – zaključio je Račić.

Tema i evropskog puta

Iz OMA poručuju i da su PDV direktivom propisane samo okvirne odredbe za utvrđivanje praga za registraciju te da će za zemlje koje pretenduju na članstvo u EU visina praga za registraciju biti element pretpristupnih pregovora sa Evropskom komisijom.

– Bez obzira na to pravo EU, praksa i iskustva članica, u svakom slučaju, predstavljaju koristan putokaz za kreiranje poželjne politike PDV u zemlji koja pretenduje da uđe u EU – navedeno je u zaključku analize OMA.

Related Topics:

Društvo

NEMA LIJEKOVA U BiH! Više od 40 trajno povučeno, POSLJEDICE OSJEĆAJU PACIJENTI!

Uzroci nestašice lijekova – od problema u proizvodnji i nabavci sirovina do odluka proizvođača da obustave isporuke. Posljedice najviše osjećaju pacijenti koji sve teže dolaze do osnovnih lijekova.

“Teška situacija što se tiče lijekova, hemoterapija, pogotovo ove imunološke terapije najnovijih lijekova koje samo određen broj pacijenata može da primi preko fonda, to su naše liste čekanja, a ostali pacijenti se snalaze kako znaju i umiju kupuju te tako strašno skupe lijekove dok čekaju da dođu na red da im finansira fond. Trenutno lijekova nema ni svih, ni onih kojih je bilo do sada”, rekla je iz Udruženja cijena oboljelih od raka dojke “Iskra” Suzana Kekić.

U udruženju ”Diši za život”, ističu da njihovi članovi za sada uspijevaju doći do potrebne terapije i da nisu na listi čekanja, ali da je glavni problem cijena. “Kad su u pitanju ovi lijekovi koje primaju pacijenti oboljeli od raka pluća to je cijena 11 do 14 000 maraka po terapiji i ako uzmete u obzir da je to na 21 dan, gdje je po protokolu da se primi po 20-30 takvih terapija onda možete misliti o kakvim količinama finansijskih sredstava se radi”, ističe predsjednik Udruženja “Diši za dušu” Seka Dželić, piše ATV.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH navode da nestašice ne pogađaju samo jednu grupu lijekova te da većina ima generičke zamjene. Ipak, prekidi u snadbijevanju i dalje otežavaju dostupnost pojedinih terapija.

-Kada su u pitanju trajni prekidi koje proizvođači prijavljuju (ukidanje dozvole i ne ulazak u postupak obnove dozvole), oni se dešavaju uglavnom iz komercijalnih razloga. -Kada su pitanju privremeni prekidi, oni se dešavaju zbog problema u samom proizvodnom procesu, zbog izmjena u proizvodnom procesu, zbog reorganizacije proizvodnje, zbog problema u nabavci sirovina, problema u nabavci pakovanog materijala, zbog globalno narušenih lanaca snabdijevanja.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS poručuju da ne mogu direktno uticati na formiranje cijena lijekova, ali kroz pravilnike i tenderske nabavke nastoje uticati na njihovu dostupnost. Kod uvrštavanja lijekova na listu, cijene se određuju tako da su generički lijekovi obavezno jeftiniji od originalnih.

-Ukoliko postoji namjera povećanja veleprodajne cijene lijeka sa PDV-om, podnosilac prijedloga je obavezan da obavijesti Fond najmanje tri mjeseca prije promjene cijene, kako bi Fon zdravstvenog osiguranja Republike Srpske razmotrio prijedlog.

-Kada su u pitanju lijekovi koji se nabavljaju putem tendera, bira se onaj ponuđač lijeka koji je ponudio ekonomski najprihvatljiviju cijenu, ukoliko ispunjava i ostale potrebne kriterijum. Nestašice lijekova sve su učestalije. Cijene iz mjeseca u mjesec rastu, dodatno otežavajući dostupnost terapije građanima.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA Sunčano vrijeme, na istoku hladnije!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti sunčano vrijeme, a na istoku hladnije uz umjerenu oblačnost.

Ujutro će biti hladnije, na istoku oblačno, a u ostalim predjelima vedro. U višim dijelovima biće slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na jugu se očekuje vjetrovito vrijeme tokom cijelog dana.

Duvaće slab do umjeren vjetar uglavnom sjevernih smjerova, a u Hercegovini umjerena do jaka bura.

Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do sedam, na jugu do devet, u višim predjelima od minus dva, a dnevna od 10 na istoku do 17 na jugu i zapadu, u višim predjelima šest stepeni Celzijusovih.

 

Nastavi čitati

Društvo

ŠTA KAŽE DIREKTOR ĐAJIĆ? Prije prenatalnog testiranja, trudnice moraju da uplate 1.100 KM

Trudnice kojima je preporučen prenatalni test, ovu uslugu i dalje mogu da dobiju u UKC Srpske, ali da prethodno uplate 1.100 KM.

Kako su saopštili iz UKC Srpske, nisu imali izbora nego da izmijeni način realizacije ove usluge.

– Naime, program neinvazivnog prenatalnog testiranja iz krvi trudnice, donesen od strane FZO, na osnovu kojeg smo zaključili Sporazum o zajedničkoj javnoj nabavci i uredili odnose u pogledu pružanja ovih usluga, zabranjen je za dalju primjenu na osnovu rješenja Konkurencijskog savjeta BiH. U međuvremenu, Fond zdravstvenog osiguranja Srpske je najavio izmjenu predmetnog programa, zatražio mišljenje Konkurencijskog savjeta BiH o prijedlogu za novi program, te obustavio plaćanje po ranije važećem programu. Uz napomenu da će korisnici sami plaćati uslugu, te da će “izmjenom programa morati da podnose zahtjev za refundaciju troškova za ovu uslugu po cijeni definisanoj cjenovnikom Fonda” – ističu iz UKC Srpske.

Dodaju da je, s obzirom na novonastale okolnosti, a u iščekivanju stava Konkurencijskog savjeta BiH po pitanju prijedloga FZO, UKC prinuđen da izmijeni način realizacije ove usluge.

– Zato, korisinici ovih usluga, u međuvremenu, mogu pristupiti prenatalnom testiranju uz prethodnu uplatu 1.100 KM na žiro račun UKC. S druge strane, naknadno mogu tražiti refundaciju troškova od strane FZO u punom iznosu – naglašavaju u UKC.

Ovo znači da, kako kažu, bolnice u Srpskoj, uz uzorke koje dostavljaju UKC, treba da dostave i odgovarajući dokaz o uplati.

– Takođe, bolnice u Srpskoj treba da upoznaju korisnike usluge da imaju pravo na refundaciju troškova kod FZO. Napominjemo da se radi o privremenom rješenju, dok se ne održi sjednica Konkurencijskog savjeta BiH, koja se očekuje krajem novembra. Očekujemo da bude donesena odluka o omogućavanju potpisivanja novog ugovora između UKC i FZO, na osnovu kojeg bismo nastavili testiranje po ranijem načinu, odnosno, besplatno za pacijente – poručuju iz UKC.

Nastavi čitati

Aktuelno