Connect with us

Zanimljivosti

POČEO NAJVEĆI PIVSKI FESTIVAL NA SVIJETU: Šta vas čeka ako se zaputite u Minhen?

Oko šest miliona ljubitelja piva posjetiće ovogodišnji Oktoberfest, koji se 189. put održava u Minhenu.

U Njemačkoj je počeo jedan od najznačajnijih festivala na svijetu – Oktoberfest. Svake godine se tradicionalno održava u Minhenu, i traje od 16 do 18 dana a u centru pažnje su pivo i hrana, kao i dobar provod.

U pitanju je 189. festival po redu, zvanično je otvoren 21. septembra i trajaće do 6. oktobra. Predviđa se da će njime prodefilovati šest miliona ljudi.

Manifestacija je počela tako što je gradonačelnik Minhena, Diter Rajter tradicionalno ubacio slavinu u prvu bačvu piva, označivši 189. početak festivala.

Iako je ulaz na festival besplatan, sve ostalo je itekako skupo. Na primjer, jedan od glavnih razloga zbog kojeg mnogi idu – pivo. O ovoj se temi već naširoko priča, ali ne zbog kvaliteta i autentičnosti, već zbog visoke cijene omiljenog pića mnogih na Oktobarfestu. Naime, cijena krigle piva od litra košta od 13.60 do 15.30 evra, pa će mnoge pivopije morati malo da prikoče sa ispijanjem omiljenog pića kako ne bi ostali praznih džepova.

Ipak, iako je pivo i ove godine u centru pažnje, ni hrana na čuvenom festival nije za zanemarivanje.

Poznato je da Nijemci veoma ozbiljno shvataju kobasice, kojih ima čak 1.200 vrsta, piše Pun kufer. Oktoberfest je definitivno pravo vrijeme za istraživanje ovog dijela njemačke gastronomije. Ovaj bavarski festival prvobitno je nastao kao svadbena proslava kralja Ludviga I 1810. godine. Centralni moto festivala je osjećaj gemutlicha, što se prevodi kao ‘sreća u dobrom društvu’.

Tradicionalna jela koja se serviraju tokom Oktoberfesta su Schweinshaxe (pečena koljenica) i Steckerfisch (riba sa roštilja), kao i naravno kobasice, na koje su domaćini posebno ponosni.

Cijene variraju od šatora do šatora, ali otprilike: pola pileta košta između 15 i 23 evra, praseće pečenje od 20 do 30 evra, a kajzeršmarn (austrijsko jelo – drobljenac) između 12 i 22 evra. Najjeftinija kobasica košta 12 evra, a uglavnom im se cijena kreće između 15 i 20 evra.

A sada o čuvenim kobasicama… Ovo su neke od onih za koje mnogi kažu da ih ne bi trebalo preskočiti.

Bratwurst
Možda najpoznatija kobasica se pravi od telećeg i svinjskog mesa i može biti svježa ili dimljena. Jede se kuvana ili sa roštilja, a po kojoj god recepturi je pripremljena, mora biti veoma sočna. Služi se uz perece, krompir i kiseli kupus.

Knackwurst
Ove kobasice su kratke i debele, uglavnom dimljene i prave se od kombinacije telećeg i svinjskog mesa. Sadrže i dosta bijelog luka, koji im daje karakterističan ukus. Jedu se i kuvane ili na žaru sa dosta senfa i kiselog kupusa.

Frankfurter Wurstchen
Kako samo ime govori, recept je porijeklom iz Frankfurta, a kobasica je popularna u cijelom svijetu, a posebno u Americi kao klasičan hot-dog. Duguljasta i glatka kobasica ima blago dimljeni ukus. Uglavnom se pravi od svinjskog mesa. Za originalan doživljaj, poslije kratkog kuvanja, trebalo bi ga staviti u pecivo sa senfom.

Weisswurst (Bockwurst)
Bijela kobasica se smatra pravom kraljicom Oktoberfesta i tipično je bavarsko jelo koje se tradicionalno jede prije podne. Pravi se od kombinacije svinjskih leđa i telećeg mesa, a blagi ukus ima zbog začina. Najbolja je kad se kratko prokuva u ključaloj vodi, a postoji opasnost da će se prekuvati, što je moguće vidjeti ako popuca u sredini. Tradicionalno se servira u činiji sa toplom vodom i može se jednostavno oljuštiti prije jela. Bavarski slatki senf savršeno ide uz to.

Rekordan broj ljudi i milioni litra piva popijeno
Prošle godine zabilježen je rekord od 7,2 miliona posjetilaca , a popijeno je 6,5 miliona litara piva. Ove godine se očekuje oko šest miliona posjeta. Promjena ima kada je u pitanju ponuda hrane, pa će tako biti veća dostupnost organskih i veganskih jela.

Uz jelo i piće, tu su i uzbudljive vožnje u luna parku, poput rolerkostera i panorame, a ove godine uvedeno je nekoliko novih atrakcija poput uzbudljivog “Kick Down” i “The Grand Carousel”.

Osim toga, Oide Wiesen, tradicionalni dio Oktoberfesta, ove godine obilježava deceniju postojanja. Ovaj manji dio festivala predstavlja idealan spoj tradicionalnih nošnji i muzike za sve ljubitelje retro stila.

Mjere bezbjednosti
Ovogodišnji festival imaće pojačano obezbjeđenje nakon smrtonosnog napada nožem u Solingenu, gradu udaljenom 470 kilometara sjeverozapadno od Minhena.

U nasilju 23. avgusta tri osobe su poginule, a osam ranjeno, a odgovornost za napad preuzela je Islamska država.

Kao rezultat toga, organizatori su prvi put u istoriji Oktoberfesta dodali detektore metala u bezbjednosni sastav, ali su rekli da nije bilo konkretnih prijetnji.

Zanimljivosti

OTKRIĆE NA MARSU: Naučnici NASA pronašli misteriozan oblik

Naučnike NASA-e zapanjio je kamen pronađen na Marsu koji tu ne bi trebalo da bude, a njegov sastav ukazuje na moguće međuzvjezdano porijeklo.

“Ovaj kamen je identifikovan kao objekat od posebnog interesa” napisala je svemirska agencija u nedavnom blogu, opisujući potencijalno međugalaktički kamen.

Rover Perseverance, koji već pet godina istražuje Crvenu planetu, naišao je na ovu geološku anomaliju dok je istraživao područje Vernodden u krateru Jezero prečnika 45 kilometara, navodi se u objavi. Kamen, nazvan “Phippsaksla”, imao je širinu od oko 79 centimetara.

Iako pronalazak kamena na Marsu možda ne zvuči revolucionarno, ovaj primjerak je bio poseban zbog svog “izrezbarenog, visokog izgleda koji se razlikovao od niskih, ravnih i fragmentisanih okolnih stijena.”

Bogat gvožđem i niklom
Naredna analiza SuperCam-a na roveru otkrila je da je marsovski kamen bogat gvožđem i niklom, kombinacijom elemenata koja se češće nalazi u “gvožđe-niklovim” meteoritima nego u uobičajenim stijenama. Za razliku od običnih stijena, ovi metalni kosmički kameni obično nastaju iz jezgra velikih asteroida.

Formirani su kada su teški minerali ugrađeni u zagrijane stijene u ranim danima Sunčevog sistema.

Vjerovatno nije nastao na Marsu
Sve to ukazuje da “Phippsaksla” vjerovatno nije nastao na Marsu, već je dio meteora koji je u prošlosti pao na planetu, piše NY Post.

Inače, slični metroriti već su pronalaženi na Marsu, uključujući meteor “Cacao” otkriven 2023. godine, ali je ovo prvi put da je Perseverance naišao na jedan od ovih međuzvjezdanih kamenčića.

Naučnici će morati da sprovedu dodatna testiranja kako bi potvrdili da li je kamen ispunjen metalom zaista meteorit.

Ako jeste, kamen bi mogao da pruži dragocjene informacije o istoriji Crvene planete.

Ovo nije prvo geološko otkriće koje je rover Perseverance učinio u posljednje vrijeme. Prošle godine otkriveni su kamenčići sa tufnastim šarama, koji bi mogli pružiti jedno od najsnažnijih dosadašnjih dokaza o životu na Marsu, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NAJBOLJE SOBNE BILJKE ZA TAMNE PROSTORE! Sačuvajte zeleno i čist vazduh

Zaboravite na brige o nedostatku sunca.

Čak i ako vaš dom nema prozore okrenute ka jugu, ne morate se odreći raskošnog zelenila. Ovaj vodič će vam pomoći da odaberete savršene koje uspijevaju i u uslovima slabe osvjetljenosti.

Zašto su sobne biljke važne?
U urbanom okruženju provodimo do 90 odsto vremena u zatvorenim prostorima. Iako mislimo da je vazduh unutra siguran, često je pun hemikalija koje isparavaju iz nameštaja, boja, tepiha i sredstava za čišćenje. Upravo tu na scenu stupaju sobne biljke.

NASA-ina studija o čistom vazduhu potvrdila je da određene biljke djeluju kao prirodni filteri, apsorbujući te štetne materije.

Kombinujući tu funkcionalnost s niskim zahtjevima za svjetlom, dobili smo savršene cimere za hodnike, kupatila bez prozora ili prostore s prozorima okrenutim ka sjeveru.

Sanseverija (Sansevieria)
Zašto je volimo: Sanseverija je gotovo neuništiva. Izuzetno je tolerantna na sušu i slabo svjetlo. Njeni pravi, mačasti listovi daju enterijeru modernu, minimalističku vertikalnost.

Apsorpcija toksina: Formaldehid, benzen, trihloretilen. Jedinstvena je jer noću otpušta kiseonik, čineći je idealnom za spavaće sobe.

Savjet za njegu: Zalivajte je tek kad se zemlja potpuno osuši. Prekomjerno zalivanje je njen jedini pravi neprijatelj.

ZZ biljka (Zamioculcas zamiifolia)

Zašto je volimo: Ako ste početnik u botanici, ZZ je vaš idealan partner. Njeni sjajni, voštani listovi na lučnim peteljkama izgledaju skulpturalno i sofisticirano. Može preživjeti i ekstremnu tamu i zanemarivanje.

Apsorpcija toksina: Benzen, toluen, etilbenzen.

Savjet za njegu: Preferira slabo svjetlo, ali uspijeva i u umjerenom. Dajte joj kap vode jednom mjesečno; zimi i rjeđe.

Aglaonema (Aglaonema)
Zašto je volimo: Postoje brojne sorte Aglaoneme s prekrasnim šarenim listovima – od ružičaste, crvene do srebrne. Unosi dašak boje u tamne prostore. Što je više šara, to joj treba malo više svjetlosti, ali generalno voli senku.

Apsorpcija toksina: Benzen i formaldehid.

Savjet za njegu: Voli vlagu. Idealna je za kupatila ili kuhinje. Redovno je prskajte i držite je dalje od direktne promaje.

Spatifilum (Spathiphyllum)
Zašto je volimo: Njeni elegantni bijeli cvjetovi u kontrastu s tamnozelenim lišćem unose sofisticiranost. Jedna je od rijetkih cvjetajućih biljaka koja dobro podnosi niske nivoe svjetla.

Apsorpcija toksina: Amonijak, benzen, formaldehid i trihloretilen. Jedna od najdjelotvornijih biljaka za pročišćavanje vazduha.

Savjet za njegu: Javlja vam da je žedna tako što joj listovi opadnu. Nakon zalivanja, brzo se oporavlja. Izbjegavajte da je izlažete direktnom suncu.

Epipremnum aureum (Epipremnum aureum)
Zašto je volimo: Savršena za viseće korpe ili puštanje da se spušta s polica. Njeni dugi, vijugavi pupoljci s jarkozelenim (ili zlatno prošaranim) listovima unose dinamiku. Preživjeće i u gotovo potpunoj tami.

Apsorpcija toksina: Formaldehid, ksilen i benzen.

Savjet za njegu: Što je svjetlost manja, to će šare na lišću biti manje izražene (postaće više zeleni). Odličan je pokazatelj kada ju je potrebno zaliti, jer listovi malo klonu, prenosi B92.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

“Iz njega su navirali NELJUDSKI ZVUCI” Sveštenik iz poznatog manastira u Srbiji kaže da je prisustvovao istjerivanju đavola

Rekao nam je da je došao sam da potraži pomoć, običan mladić, nalik na sve druge tih godina. Nije imao problem ni da se pričesti, ni cjeliva ikonu, što mnoge od obično njih muči. Na prvi pogled, ništa nije govorilo da je đavoiman priča jedan sveštenik koji je prije više godina prisustvovao činu isterivanja đavola u poznatom srpskom manastiru.

“Nemojte to raditi, gorim”
Mladić je, prepričava, krenuo da trči po crkvi i da se sakriva od sveštenika.

– U jednom trenu se popeo uz zid i sišao sa njega. To su neobjašnjive stvari. Ponavaljao je “nemojte to raditi, gorim”, kao da se već nalazi u samom paklu. Govorio je nekim specifičnim jezikom, u nekoliko navrata ga ništa nismo razumjeli. Govorio je sa dva potpuno različita glasa, ne znam kako drugačije da ga nazovem – priča on. Kada je pročitao svih 13 molitvi najstariji monah je dugo molio mladića da se prekrsti, što dečko nije imao snage da uradi tokom čitavog čina.

– Na kraju se prekrstio i smirio. Nakon toga saznali smo da je sam došao u manastir da potraži pomoć. Prije toga je dan i noć čuo glasove koji su mi govorili da ne ulazi u crkvu. Liječio se kod neuropsihijatra, ali iako mu je doktorka na sve načine pokušavala da pomogne, lijekovi nisu donijeli mir. Monah se kasnije u nekoliko navrata čuo sa njim i znam da su mu molitve Svetog Jovana pomogle – zaključuje ovaj sveštenik svoju priču.

Egzorcizam – jedna od najosetljivijih tema
Vekovima unazad egzorcizam se vrši u hrišćanskim crkvama, pa tako i pravoslavnoj. Od svih tema ovo je vjerovatno ona o kojoj crkva najrjeđe priča, smatrajući je jednom od najosjetljivijih, najodgovornijih i najtežih u svojoj službi.

Na pitanje zašto neki čovjek ili dijete, pa čak i kršten, biva “zaposjednut”, crkva nema odgovore. Najčešće se smatra da je to posljedica nekog velikog grijeha, sopstvenog ili roditeljskog, kakvo je bavljenje teškim okultnim radnjama. No, i sami sveštenici kažu da su to samo nagađanja i da konačni odgovor u njihovoj vjerskoj zajednici na svako pitanje mora biti – Božja promisao. – Egzorcizam je posljednja mjera kojoj pravoslavna crkva pribjegava da bi nekome pomogla. Prije toga se uvijek nalažu post, ispovijesti, pričest, molitve, a samo ako i povrh svega toga osoba osjeća duhovni nemir i prisustvo strane sile, šalje se u neki od velikih manastira na čitanje molitvi Svetog Jovana Zlatoustog – otkrivaju sveštenici.

Odlazak ljekaru, pritom, takođe je nešto što duhovnik, uz post i molitvu, savjetuje svom parohijanu ako osjeća da nema mira.

Ne može svaki sveštenik da vrši egzorcizam
U Srbiji i Crnoj Gori molitve za oslobađanje od nečastivog najčešće se čitaju u manastirima Studenica, Crna Reka i Ostrog, ali ne može svaki sveštenik da ih čita. Za to je potrebna posebna dozvola koju je taj duhovnik zavrijedeo svojom posebnom pobožnošću, snagom duha i podvižničkim životom. Sveštena lica ističu da je važna razlika između čina egzorcizama u pravoslavnoj i rimokatoličkoj crkvi, a koja je u nekoj formi popularisana putem medija i filmova, jeste ta što pravoslavni duhovnici ni jednog trena ne pretpostavljaju da istjerivanje đavola vrše oni sami.

Oni ne naređuju demonu da napusti telo čoveka, jer vjeruju da je direktno isterivanje mogao da vrši samo Isus Hrist. Pozivaju na Bibliju u kojoj se kaže da Isus ni apostolima nije dao tu mogućnost, rekavši da se se “ovaj rod (demoni, preim. aut.) isteruje samo molitvom i postom”. Sveštenik može samo da se moli Bogu da usliši njegove molitve i, ako je takva Njegova volja, izbavi osobu od nečastivih sila – baš stoga ne može svaki duhovnik da vrši ovu radnju.

– Nalik filmovima je, ipak, u neku ruku ono kroz šta prolaze obuzeti. Glasovi koji govore iz njih, jezici koje nisu znali, penjanje po zidovima, samopovređivanje, nadljudska snaga, to je ono čega ipak ima – tvrde sveštenici, kao i mnoga duhovna literatura na ovu temu, prenosi Blic. Gdje je mjesto ljekara, a gdje sveštenika?
Ipak, i hrišćani, i ateisti i agnostici širom svijeta u ovom činu vide jedan moguć problem – zloupotrebu. Da li je to činjenica da se na njemu itekako profitiralo sa nizom horor filmova, otvorena je tema. No, još opasnija zloupotreba može da se javi pri nesavjesnoj procjeni duhovnog stanja neke osobe.

Upravo je to zaključak najpoznatijeg čina egzorcizma (tačnije 67 činova) nad Nemicom Analis Mičel, koja je umrla sa 23 godine, teška nepunih 30 kilograma, nakon brojnih egzorcizama i odluke njenih roditelja da je ne povjere ljekaru, već sveštenstvu. Po njenoj priči delom je baziran film “Isterivanje đavola iz Emili Rouz”, a slučaj je još 70-ih godina postao svjetski poznat. Roditelji i sveštenik su čak sudski osuđeni na, doduše, blage kazne, a veliko pitanje postalo je otvoreno – šta ako se neki vid psihoze pogrešno protumači i na taj način ugrozi nečije zdravlje i život?
Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno