Connect with us

Društvo

Mladi inženjer iz Maslovara izabrao farmu “NE ZAVISIM OD IZBORA, NEGO OD SVOG RADA” (VIDEO)

Dok većina njegovih vršnjaka traži posao u kancelarijama ili odlazi u inostranstvo, Darko Stanković iz Maslovara kod Kotor Varoša dan počinje i završava u štali. Mužnja krava na svakih 12 sati, neprospavane noći i stalna briga o stadu njegova su svakodnevica, ali i izbor

Sa suprugom Radom i dvjema kćerkicama živi na selu, gdje porodica i posao idu ruku pod ruku.

“Iz štale izlazim u devet uveče. Ako su krave steone, obilazim ih tokom noći na svakih sat ili dva”, kaže ovaj tridesetdvogodišnji inženjer poljoprivrede.

Diplomirao je u Banjaluci 2016. godine, a potom i magistrirao ekonomiju i ruralni razvoj. Radio je kao pripravnik u opštini i potom u ribnjaku u Šipragama, ali je, uprkos obrazovanju, odlučio da se vrati selu.

“Volim poljoprivredu i za to sam se školovao. Nakon brojnih konkursa na koje sam se prijavljivao, shvatio sam da danas često više vrijedi članska karta partije nego diploma, bez obzira na uspjeh. Nisam želio da budem dio toga. Htio sam da radim kod svoje kuće, na svom gazdinstvu, i da platu zarađujem bez pritisaka i ucjena”, objašnjava.

 

“Kad nam je novac najpotrebniji, tada ga nema. Tada ulazimo u kredite, a krediti nose kamate. Podsticaji na kraju stignu, ali tek kada smo već sve završili i zadužili se. To nam stvara veliki problem, ali uprkos svemu opet sam zadovoljan”.
Uz pomoć projekta Ministarstva poljoprivrede pokrenuo je farmu. Danas ima šest krava i jedno june, a dnevno proizvede oko 80 litara mlijeka. Ipak, ovaj posao daleko je od lakog. Odlazak na odmor gotovo je nemoguć.

“Mogu otići negdje na jedan dan, ali 10 ili 15 dana — to je trenutno neizvodivo”, kaže Stanković.

Najveći problem, ističe, nisu samo naporan rad i odricanja, već nestabilni uslovi na tržištu. Otkupna cijena mlijeka pada, troškovi rastu, a podsticaji kasne.

“Kad nam je novac najpotrebniji, tada ga nema. Tada ulazimo u kredite, a krediti nose kamate. Podsticaji na kraju stignu, ali tek kada smo već sve završili i zadužili se. To nam stvara veliki problem, ali uprkos svemu opet sam zadovoljan”,kaže Darko.

Nakon nedavnih protesta mljekara u Srpskoj, dogovoreno je povećanje premije po litru mlijeka sa 28 na 30 feninga, te podsticaji do 500 KM po muznom grlu. Ipak, proizvođači smatraju da to nije dovoljno.

Zbog svega toga, Darko sve više okreće prodaju na kućnom pragu, gdje je zarada sigurnija.”Mlijeko prodajemo po dvije marke, sir po 12, uskoro možda 14. To je isplativije nego davati mljekarama”, kaže on.

U njegovom kraju, dodaje, na oko hiljadu domaćinstava ima tek petnaestak krava, pa kupaca ne nedostaje.

Iako bi prerada mlijeka donijela veću zaradu, za to trenutno nema uslova.

“Za sir treba oprema i vrijeme. Imamo malu djecu i ne stižemo sve”, objašnjava on.

U svemu mu pomaže supruga Rada, koja je, kaže, navikla na život na selu.

“Živjela sam u Banjaluci nekoliko godina, ali smo se vratili. Zadovoljni smo. Bilo bi lakše kada bi postojali projekti za nabavku opreme, da možemo ozbiljnije proizvoditi sir”, kaže ona za Mondo.

Uprkos svim izazovima, Stankovići ne razmišljaju o odlasku.

“Ovdje imamo mir i ovdje je lijepo. Volimo selo, poljoprivredu i životinje. Ne vjerujem da je život u inostranstvu onakav kakvim ga mnogi predstavljaju. Moj cilj je da ne budem odvojen od porodice, zato sam odlučio da ostanem”, poručuje Stanković.
Mondo

Društvo

OVO SAČUVAJTE! Recept za hercegovački roštilj koji morate probati

Kako se bliži Prvi maj, praznik koji mnogi koriste za bijeg u prirodu i druženje s porodicom i prijateljima, jedno je sigurno – roštilj je nezaobilazan.

A kada je riječ o pravom roštilju, Hercegovina ima posebno mjesto na gastronomskoj mapi regiona.

U Hercegovini roštilj nije samo hrana – to je tradicija, ritual i način okupljanja. Miris dima koji se širi iz dvorišta, uz rijeke i izletišta, znak je da počinje ono najljepše: druženje uz vatru i pažljivo pripremljeno meso. Dok žar polako sazrijeva, a društvo se okuplja, započinje prava mala umjetnost.

Tajna je u jednostavnosti

Hercegovci su poznati po tome da ne komplikuju. Njihova filozofija je jasna – kvalitetno meso ne treba sakrivati, već naglasiti njegov prirodan ukus. Zato su začini svedeni na minimum, ali su pažljivo odabrani.

Osnova je jednostavna: krupna so, svježe mljeveni biber i bijeli luk. Sve se zaokružuje maslinovim uljem koje daje sočnost i pomaže da se ukusi savršeno povežu. U nekim krajevima dodaje se i mljevena paprika, slatka ili dimljena, dok ponegdje meso dobije i laganu svježinu uz malo limunovog soka ili domaćeg vina.

Marinada nije komplikovana – meso se dobro utrljava i ostavlja da odstoji najmanje dva sata, a idealno je preko noći. Upravo to vrijeme daje mu punoću ukusa.

Koje meso se najčešće koristi

Najčešći izbor je svinjski vrat, zbog idealnog odnosa mesa i masnoće. Upravo ta kombinacija daje sočnost i bogat ukus koji je zaštitni znak hercegovačkog roštilja.

Naravno, tu su i nezaobilazni klasici – ćevapi, ražnjići, pileći bataci i krilca. Na većim okupljanjima često se na roštilju nađe i jagnjetina, koja dodatno upotpunjuje ovu gastronomsku priču.

Recept koji uvijek uspijeva

Sastojci:

1 kg svinjskog vrata 4 čena bijelog luka 2 kašike maslinovog ulja so i biber po ukusu 1 kašičica mljevene crvene paprike sok od pola limuna

Priprema:

Meso isijecite na odreske srednje debljine. U zdjeli pomiješajte sitno sjeckani bijeli luk, maslinovo ulje, so, biber, papriku i limunov sok. Dobijenom smjesom dobro utrljajte meso sa svih strana, pokrijte i ostavite u frižideru najmanje dva sata.

Roštilj zagrijte na srednje jaku temperaturu. Meso pecite nekoliko minuta sa svake strane, pazeći da ostane sočno iznutra, a spolja lijepo zapečeno. Nemojte ga često okretati – strpljenje je ključ dobrog roštilja.

Poslužite uz svjež hljeb, luk i salatu od paradajza.

Najvažniji sastojak

Ipak, bez obzira na recept i tehniku, postoji jedan sastojak bez kojeg roštilj nikada nije potpun – dobro društvo. Upravo ono daje poseban ukus svakom zalogaju i pretvara običan obrok u pravi doživljaj, prenosi Dnevno.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno, od podne pljuskovi

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti umjereno do pretežno oblačno, a od podne se očekuju lokalni pljuskovi.

Jutro će biti promjenljivo oblačno na istoku i jugu uz sunčane periode, a u ostalim predjelima potpuno oblačno uz slabu kišu na sjeveru, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Tokom dana biće svježije uz padavine koje se šire prema istoku, a lokalno su mogući i pljuskovi sa grmljavinom. Uveče u većini predjela biće oblačno sa slabom kišom.

U Hercegovini će se veći dio dana zadržati promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane intervale, a slaba kiša je moguća samo lokalno tek uveče.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjevernog i sjeveroistočnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

RADOVI “TEŠKI” SKORO 200 MILIONA KM: Raspisan tender za izgradnju ceste koja povezuje BiH i Hrvatsku

JP Autoceste FBiH raspisale su novi veliki tender za izgradnju dodatnih dionica brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica sa Hrvatskom, čime se ovaj strateški projekt dodatno ubrzava.

Riječ je o radovima vrijednim gotovo 200 miliona KM bez PDV-a, koji obuhvataju izgradnju više od 13 kilometara nove brze ceste na pravcu prema granici s Hrvatskom.

Tender se odnosi na dionicu Polog – granica RH, i to kroz dvije sekcije:

Uzarići – Polugrno (8,28 km)

• Polog – Uzarići (4,9 km)

Ukupno, riječ je o 13,18 kilometara nove moderne saobraćajnice, čija je izgradnja planirana u roku od 30 mjeseci, dok je kriterij za izbor izvođača najniža cijena.

Rok za dostavu ponuda je 9. juni 2026. godine.

Ovaj tender dolazi u trenutku kada su radovi na drugim dionicama iste saobraćajnice već uveliko u toku, piše BiznisInfo.ba.

Trenutno su aktivne dvije sekcije:

• Polugrno – Podledinac (5,48 km)

• Podledinac – Grude Istok (6,36 km)

To znači da je već u izgradnji oko 11,84 kilometra ove brze ceste kroz Hercegovinu.

Kada se saberu postojeće dionice u izgradnji i nove koje su predmet tendera, dolazimo do impresivne brojke: više od 25 kilometara brze ceste trenutno je u izgradnji ili pred početkom radova.

Ovo jasno pokazuje da projekt ulazi u najintenzivniju fazu realizacije nakon godina čekanja.

Brza cesta Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica Hrvatske dio je šireg projekta povezivanja Hercegovine s Dalmacijom.

Ukupna dužina ove saobraćajnice kroz BiH iznosi oko 60 kilometara, a njen značaj je višestruk:

• direktno povezivanje s Hrvatskom i EU

• brži pristup Makarskoj rivijeri i Splitu

• olakšan transport roba i putnika

• jačanje turizma i privrede

Paralelno, i u Hrvatskoj se priprema izgradnja ceste Zagvozd – Imotski – granica BiH, koja će se direktno nadovezati na ovu trasu.

Nakon dugogodišnjih zastoja, ovaj projekt sada se realizira punim intenzitetom.

Ako se planovi ostvare, Zapadna Hercegovina će prvi put dobiti modernu i brzu cestovnu vezu prema moru, što predstavlja jedan od najvažnijih infrastrukturnih iskoraka u posljednjih nekoliko decenija.

Novi tender od gotovo 200 miliona KM dodatno potvrđuje da se radi o projektu koji će u potpunosti promijeniti saobraćajnu sliku ovog dijela Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Aktuelno