U Bosni i Hercegovini počela je berba borovnica i malina, trenutno najprofitabilnijih voćarskih kultura. Preživjele su mrazeve, rod je dobar, a ni prodaja nije problem.

Maline su duže vrijeme imale slabu otkupnu cijenu pa je mnogo zasada iskrčeno. Međutim, sirotinjska voćka, kako je zovu, posljednje dvije godine bilježi veliki rast što se tiče otkupne cijene, piše Agroklub.

Posljedica manjka ponude na tržištu, nedostatka radne snage i nepovoljnih vremenskih uslova, zbog čega najbolje prolaze malinari koji izbjegnu proljećne mrazeve.

Dobri prinosi
Berba malina je počela, a ove godine, prinosi se kreću od 500 kilograma pa i do tone po dunumu. Otkupna cijena je od 12 KM pa čak i 15 KM po kilogramu. Uz to, kvalitet je odličan, nije bilo jakog napada bolesti i štetočina, a bilo je i padavina, ravnomjerno raspoređenih do berbe.

Oni voćari koji su odlučili da ne prekinu s proizvodnjom malina sad ubiru plodove svog rada, a slično je i sa proizvođačima borovnica, koja bilježi i najveći rast što se tiče novih površina.

Još nije došlo do zasićenja tržišta ovom voćkom, što se može zahvaliti i činenici da borovnica u našim krajevima dolazi dvije sedmice ranije u odnosu na onu iz Poljske, koja je najveći proizvođač, pa se lako može prodati na domaćem, a ako bi se proizvođači bolje organizovali, i na inostranom tržištu.

Ima i organskih borovnica
Prinosi takođe dolaze i do tone po dunumu. Prodajne cijene kreću se od 14 pa čak i 20 KM po kilogramu, za organsku borovnicu.

Ova kultura nije teška što se tiče zaštite pa se sve više proizvođača odlučuje za organsku proizvodnju, zbog čega je i prodajna cijena nešto viša.

Očekuje se da će se i u narednim godinama nastaviti trend rasta površina pod borovnicom u cijeloj BiH.

Sad je do proizvođača da se bolje organizuju i pokušaju izlazak na inostrano tržište jer bi otkupna cijena, koja bi bila u evrima, donijela još veći profit.

Ukoliko se cijena nafte na svjetskom tržištu zadrži na sadašnjem nivou ili nastavi da pada, građani u Bosni i Hercegovini uskoro bi mogli plaćati gorivo jeftinije za pet do deset feninga po litru, poručuju stručnjaci.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” kazao Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, juče, 15. juna, cijena barela nafte na svjetskim berzama iznosila je oko 83 dolara.

Stručnjaci: Pad cijene nafte otvara prostor za pojeftinjenje
“Ukoliko se ova cijena zadrži i u narednim danima, trebalo bi da dođe do pojeftinjenja goriva na benzinskim pumpama za između pet i deset feninga po litru. Već se približavamo nivoima cijena koje su bile prisutne prije izbijanja sukoba na Bliskom istoku”, rekao je Bečarević.

On je pojasnio da je prije eskalacije sukoba cijena barela nafte na svjetskim tržištima iznosila oko 75 dolara.

“U slučaju daljeg pada cijene nafte prema tom nivou, mogli bismo se dodatno približiti željenim cijenama goriva. Ipak, ne možemo očekivati potpuni povratak na ranije nivoe, jer na konačnu cijenu utiču i drugi troškovi. Međutim, približavamo se rasponu od 2,5 do 2,8 KM po litru”, istakao je Bečarević.

Dodao je da se cijene naftnih derivata u Sarajevu trenutno razlikuju od pumpe do pumpe, ali se uglavnom kreću oko tri marke po litru, što pokazuje da postoji prostor za njihovo dodatno snižavanje.

“Sa sadašnjim padom cijena barela, ima prostora za dodatno snižavanje cijena”, kazao je Bečarević za “Nezavisne novine”.

Trenutne cijene i kretanja na tržištu
I Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da se, ukoliko se nastavi trenutni trend pada cijena na berzi, može očekivati i pojeftinjenje goriva na domaćem tržištu.

“Danas cijene na berzi bilježe pad. Ukoliko ostanu na tom nivou ili nastave da padaju, možemo očekivati i sniženje cijena goriva od oko pet do 10 feninga”, naveo je Savić.

Podsjećamo, cijene goriva u BiH počele su da rastu nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku, koja je počela krajem februara, kada su na pojedinim benzinskim pumpama dostizale i gotovo četiri KM po litru.

Međutim, usljed pada cijene nafte na svjetskom tržištu, došlo je do postepenog pojeftinjenja naftnih derivata, pa se cijene dizela na pojedinim pumpama trenutno kreću i ispod tri KM po litru.

Vladine mjere i podrške
Naime, Vlada Republike Srpske je na sjednici održanoj 1. aprila 2026. godine donijela odluku o direktnoj podršci, kojom je propisano da pravna lica, samostalni preduzetnici i fizička lica ostvaruju pravo na umanjenje obaveze plaćanja prilikom kupovine bezolovnog benzina i dizel goriva u iznosu od 0,1 KM po litru na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj.

A Vlada Republike Srpske juče je, 15. juna, produžila ovu mjeru do 15. jula.

Globalna dešavanja utiču na tržište nafte
Podsjetimo, cijena sirove nafte tipa brent u ponedjeljak je pala za 3,45 dolara po barelu nakon što su SAD i Iran najavili okončanje sukoba.

Brentom se trenutno trguje po cijeni od 83,88 dolara po barelu, prenosi Sky News.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je nakon postizanja dogovora odobreno ponovno otvaranje Ormuskog moreuza i trenutno ukidanje pomorske blokade.

Prethodno je pakistanski premijer Šehbaz Šarif saopštio da su SAD i Iran postigli mirovni sporazum te da su obje strane proglasile trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontovima. Potpisivanje sporazuma očekuje se 19. juna u Ženevi.

Maturanti ovih dana biraju fakultete i pred njima je izbor da li da upišu ono što vole, ono što se traži ili profesiju od koje će moći sutra da žive.

Profesorka prvog univerziteta u svijetu za vještačku inteligenciju (VI) u Abu Dabiju, Nataša Pržulj, izjavila je za RTS da nam vještačka inteligencija daje mogućnost da biramo zanimanje koje volimo, ali i da je uključimo u svoj rad.

Miloš Turinski iz Infostuda kaže da je idealna kombinacija diplome i vještina, kao i da su zanati danas među najtraženijim i najplaćenijim na tržištu rada. Tržište rada se mijenja brže nego ranije. Traže se vještine, a ne samo diplome. Vještačka inteligencija može da zamijeni gotovo svaku profesiju. Postavlja se pitanje koji fakulteti vode ka sigurnijem poslu, a šta ne treba upisivati ako želite da radite u struci.

Nataša Pržulj, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, smatra da maturanti pri izboru zanimanja treba da se „vode srcem“, jer su potrebni posvećenost, požrtvovanost i istrajnost, bez obzira na to da li je riječ o zanatu ili upisu fakulteta.

„Filozofski, najidealnije je da se dobro živi od onoga što se voli. Vještačka inteligencija nam zapravo daje mogućnost da se bavimo onim što volimo, ali i da je uključimo. Istoričar, na primjer, ne mora da razumije fiziku ili matematiku, već da zna alate vještačke inteligencije da bi napisao esej ili pretražio literaturu“, objašnjava Pržulj. Prema njenim riječima, bez diplome u današnjem svijetu ne može se mnogo, kao i da je njen cilj da pokaže da ona svjedoči o istrajnosti, sposobnosti da se ispune dugoročni projekti i snalažljivosti u akademskoj i društvenoj sredini. Naglašava, takođe, da su matematika, statistika i algoritmi fundamentalne nauke.

„Stručno znanje se mijenja mnogo brže nego ranije, ali fakultet daje dubinu da ne bismo bili svašta, odnosno da sve znamo površno, a da ništa zaista ne znamo da uradimo. Moramo da odemo u dubinu, ali i da imamo širinu kako bismo mogli da navigiramo svijetom koji se brzo mijenja“, naglašava profesorka.

Miloš Turinski iz Infostuda slaže se sa profesorkom Pržulj da je zanimanje potrebno „birati srcem“, u kombinaciji sa vještinama i znanjima neophodnim da bi se tim poslom mogli baviti i da bi on bio perspektivan na tržištu rada.

S druge strane, kaže da je danas najveća potražnja na tržištu za tehničkim usmjerenjima i zanatima, dok su do 2022. godine najviše traženi bili IT stručnjaci.
„Zanati u nižekvalifikovanim profesijama se traže u najvećoj mjeri. Zbog uticaja roditelja, koji su potcjenjivali vrijednost zanata, sada nam takvi kadrovi nedostaju“, navodi Turinski.

Dodaje, takođe, da, na primjer, nedostaju kuvari, a plate su im takve da mogu da stanu „rame uz rame“ sa programerima.

Turinski predviđa da će tehničke nauke i dalje imati primat na tržištu rada, ali da diploma više neće moći da nas fiksira za samo jednu struku, piše B92.

„Vještine koje stičete sa strane su važne, jer diploma više nije presudna na tržištu, već kombinacija diplome i vještina. I dalje ne bih odustajao od IT-a, iako je došlo do optimizacije tržišta, a elektrotehničari i mašinski inženjeri i dalje su traženi kada je riječ o visokom obrazovanju“, zaključuje Turinski.