Svijet
IZRAEL OBJAVIO KAKO RAZARA METE HEZBULAHA: SAD dao zeleno svjetlo za kopneni napad?
Izraelska vojska saopštila je da je tokom noći pogodila desetine ciljeva Hezbolaha u Libanu.
Gađali su, između ostalog, raketne susteme koji su bili usmjereni prema izraelskoj teritoriji te infrastrukturu u kojoj je skriveno oružje.
Na X-u je IDF objavio video kompilaciju napada koje su dosad izveli na raznim lokacijama širom Libana.
צה"ל ממשיך לתקוף בשטח לבנון מטרות טרור של ארגון הטרור חיזבאללה.
מטוסי קרב של חיל האוויר, בהכוונת פיקוד הצפון, תקפו בשעות האחרונות עשרות מטרות טרור בשטח לבנון >> pic.twitter.com/tyBk2Clipb— צבא ההגנה לישראל (@idfonline) September 29, 2024
Sky News je objavio da su jučerna sjevernoj granici s Libanom snimljeni izraelski tenkovi. Ranije je IDF potvrdio da je u toku mobilizacija dodatna tri bataljona rezervnih vojnika koji će služiti širom zemlje.
Dvije brigade su poslali u sjeverni Izrael da se pripreme za moguću kopnenu invaziju. Prije nekoliko dana najviši izraelski zvaničnici nagovijestili su mogućnost kopnenog upada u Liban, kao podrška žestokim vazdušnim udarima koji traju od ponedjeljka.
CNN pak javlja kako su dva visoka američka zvaničnika izjavila kako SAD vidi mogućnost ograničenog kopnenog upada izraelske vojske u Liban.
Podsjetimo, u izraelskim vazdušnim napadima u petak je ubijen vođa libanske milicije Hezbolah Hasan Nasralah, koji je pune trideset i dvije godine bio jedan od najvećih neprijatelja Države Izrael.
Liban premijer Najib Mikati proglasio je tri dana žalosti zbog njegove smrti. Zastave svih javnih i opšinskih institucija biće spuštene na pola koplja u ponedjeljak, utorak i srijedu. Na dan sprovoda biće obustavljen rad u javnim i privatnim institucijama.
Smrt Nasrallha osudili su Iran, koji Hezbolahu pruža vojnu i finansijsku podršku, Rusija, a nedirektno i Kina. Svijet strahuje da će doći do veće eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Od jučerašnjih događana na Bliskom istoku valja izdvojiti i bombardovanje koje je dočekalo izraelskog premijera Benjamina Netanjahua po povratku iz Njujorka, gdje je bio na sjednici Opšte skupštine UN-a.
Netom nakon što je sletio jemenska grupa hutista tvrdi da je ispalila balistički projektil na izraelski aerodrom Ben Gurion.
Grupa je ranije komentarisala smrt vođe Hezbolaha rekavši da otpor “neće biti slomljen i da će džihadistički duh braće mudžahedina u Libanu i na svim frontama podrške postati sve jači i veći”.
Svijet
NAJBOGATIJA DOMAĆINSTVA U EVROPI: Na vrhu je mala država, dok negdje prosječan prihod jedva da pređe 3.000 evra
Jedan koristan pokazatelj prihoda domaćinstva je “medijanalni ekvivalentni neto prihod”.
Troškovi života rastu, ciene stalno rastu, a mnoga domaćinstva paze na svaki evro. Jedan koristan pokazatelj prihoda domaćinstva je “medijanalni ekvivalentni neto prihod”. Ovaj pokazatelj se odnosi na tipičan prihod po osobi, prilagođen veličini domaćinstva i nakon oporezivanja, piše Euronews.
Prema podacima za 2024. godinu, medijalni ekvivalentni prihod u 34 evropske zemlje kreće se od 3.075 evra u Albaniji do 50.799 evra u Luksemburgu. Unutar Evropske unije, Bugarska ima najniži medijalni ekvivalentni prihod – 7.811 evra, dok je prosjek EU 21.582 evra.
Na vrhu liste, pored Luksemburga, nalaze se Švajcarska i Norveška, a zatim Danska, Austrija, Irska, Holandija i Belgija, sve sa prihodima u rasponu od 30.000 do 35.000 evra. Finska, Njemačka, Švedska i Francuska su takođe iznad prosjeka EU. Hrvatska je sa 12.344 evra, a na drugom kraju su Srbija, Sjeverna Makedonija, Turska i Crna Gora, dok unutar EU, Mađarska i Rumunija, zajedno sa Bugarskom, imaju prihode ispod 10.000 evra.
Kada se prihodi prilagode kupovnoj moći…
Razlike u produktivnosti i strukturi ekonomije pomažu u objašnjenju jaza, rekla je Đulija De Lacari, ekonomistkinja u Međunarodnoj organizaciji rada (MOR).
“Veća produktivnost omogućava zemljama da isplaćuju veće plate”, rekla je ona. To znači da zemlje sa visokim udjelom sektora visoke vrijednosti, kao što su finansije, informacione tehnologije ili napredna proizvodnja, imaju tendenciju da isplaćuju veće plate, dok one koje se više oslanjaju na poljoprivredu ili jednostavne usluge imaju niže plate.
Kada se prihodi prilagode standardima kupovne moći (PPS), vještačkoj jedinici valute koja izjednačava koliko robe i usluga može da se kupi u različitim zemljama, jaz se smanjuje, ali i dalje ostaje veliki. Medijalni ekvivalentni neto prihod kreće se od 5.098 PPS u Albaniji do 37.781 PPS u Luksemburgu.
Prosjek EU je 21.245 PPS, pri čemu je Mađarska najniža među članicama EU sa 11.199 PPS, a Hrvatska sa 16.277. Razlika između najniže i najviše u EU je oko 26.500 PPS, u poređenju sa skoro 43.000 evra u nominalnom iznosu.
Svijet
SVIJET NA IVICI RATA: Očajnički potez Madura
Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro pozvao je predsjednika SAD Donalda Trampa na uzdržanost zbog masovnog prisustva američke vojske na Karibima, piše dpa, prenosi Index.
“Da miru, da miru”, odgovorio je na engleskom autoritarni lider na skupu u Karakasu kada ga je novinar Si-En-Ena pitao ima li poruku za Trampa.
Pozvao je narod Sjedinjenih Država da se založi za mir. “Nema više beskrajnih ratova. Nema više nepravednih ratova. Nema više Libije. Nema više Avganistana”, rekao je Maduro.
Pentagon je u međuvremenu objavio fotografije nosača aviona USS Gerald R. Ford u zapadnom Atlantiku. Na jednoj od njih najveći ratni brod na svijetu prate još tri ratna broda, sa bombarderom dugog dometa i nekoliko borbenih aviona iznad formacije.
Operacija Južno koplje
U četvrtak je šef Pentagona Pit Hegset, koji se u posljednje vrijeme sam naziva “ministrom rata”, najavio početak operacije Južno koplje za borbu protiv krijumčarenja droge u regionu.
Posljednjih nedjelja američke snage u regionu potopile su oko 20 brodova osumnjičenih za krijumčarenje droge, pri čemu je poginulo oko 80 ljudi.
Zbog gomilanja snažnih vojnih kapaciteta uz obalu Venecuele, spekuliše se da američka vlada cilja na promenu režima u Karakasu.
Osim toga, Tramp je potvrdio da je odobrio tajne operacije Centralne obavještajne agencije (CIA) u Venecueli.
Reakcija iz Moskve
Moskva, blizak saveznik Karakasa, reagovala je pozivom vladi u Vašingtonu da se ne miješa u unutrašnje poslove suverenih država pod izgovorom kontrolisanja tokova narkotika.
“Situaciju pogoršava činjenica da američke vlasti nisu dostavile nikakve dokaze koji povezuju ciljana plovila i posade sa ilegalnom trgovinom drogom”, izjavila je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, prema agenciji TASS.
Svijet
PUTIN SASTAVIO LISTU NAJVEĆIH NEPRIJATELJA, Amerikanci nisu u top 3
Rusija je objavila rang-listu “neprijateljskih vlada”, na kojoj Velika Britanija zauzima prvo mjesto, dok Njemačka i Francuska dijele drugo.
Britanska, njemačka i francuska vlada: to su tri zemlje na vrhu liste neprijateljstava prema Rusiji. Nevjerovatno je da su uspjeli da ostave čak i zapadne “jastrebove” poput Sjedinjenih Američkih Država i Poljske daleko iza sebe.
Novine “Vzglyad” razvile su “Ocjenu neprijateljskih vlada”. Njena svrha je da jasno pokaže razliku između vlada država koje se svesno suprotstavljaju Rusiji i onih koje su primorane da “budu sa druge strane barikada” zbog postojeće spoljnopolitičke situacije. Ocjena uključuje države i teritorije koje su uvrštene na spisak neprijateljskih zemalja, koji je kreiran 2021. godine.
Velika Britanija je na vrhu liste sa 75 poena. Ovaj rezultat posljedica je sankcija protiv ruskih naftnih kompanija koje je London uveo u oktobru ove godine. Pored toga, zemlja aktivno zagovara prenos ruske imovine u Kijev i isporučuje oružje Ukrajinskim oružanim snagama.
Njemačka i Francuska dijele drugo mjesto sa indeksom od 70 poena. Obe zemlje aktivno pružaju finansijsku pomoć Ukrajini i članice su EU, koja je u oktobru uvela 19. paket sankcija. Holandija i Estonija zauzele su treće mjesto sa 65 poena.
Vrijedno je napomenuti da su Sjedinjene Američke Države zauzele tek četvrto mjesto (55 poena). Njihovi “susjedi” na listi bili su Letonija i Češka. Pozicija Vašingtona posljedica je obustave vojne pomoći Kijevu. Najveći broj zemalja nalazi se na petom mjestu. Danska, Italija, Kanada, Litvanija, Poljska, Finska i Švedska osvojile su po 50 poena.
“Nemamo neprijateljske zemlje, imamo neprijateljske elite”
Norveška i Belgija slede sa 45 poena, poboljšavši svoj rezultat zahvaljujući stavu prema zamrznutoj ruskoj imovini, koju Brisel nije voljan da prenese Ukrajini.
Grčka, Španija i Hrvatska (40 poena) zauzele su sedmo mjesto, dok su Portugal i Slovenija (35 poena) zauzele osmo. Mađarska i Luksemburg zauzeli su mesta odmah ispod, sa po 30 poena. Austrija, Bugarska, Irska, Malta, Novi Zeland i Rumunija zaokružuju prvih deset sa ukupno 25 poena.
Najmanje neprijateljski raspoložene zemlje bile su Albanija, Bahami, Lihtenštajn, Mikronezija, Monako, Južna Koreja i San Marino, svaka sa po pet poena.
Podsjećamo, u septembru je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov primijetio da se Rusija postepeno udaljava od termina “neprijateljska zemlja”. Istakao je da se naglasak prebacuje na “neprijateljske vlade”, čime se izbjegava opšte označavanje država kao neprijateljskih. Predsjednik Vladimir Putin je prethodno izrazio sličan stav, izjavivši još u martu: “Nemamo neprijateljske zemlje, imamo neprijateljske elite”.
-
Politika2 dana agoZBOGOM JEDNOM OD NAJVEĆIH RESURSA? Mađarska postaje većinski vlasnik “Elektroprivrede Srpske”?
-
Društvo1 dan agoDUGOGODIŠNJI NOVINAR TV K3: Tragično preminuo Kosta Đurđević
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ PODRŽAO BLANUŠU U PRIJEDORU: Vrijeme je da se Republika Srpska vrati poštenju, odgovornosti i ponosu
-
Politika2 dana agoMIHAJILICA: Predsjedništvo BiH već šest godina ignoriše Trgovsku goru – ZDRAVLJE GRAĐANA ne smije biti političko pitanje
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ “Stevanoviću ja nudim 15 000 ZA POKUŠAJ LAŽNOG STEČAJA, za koje se “stisnuo””
-
Politika2 dana agoDODIK SE PRAVDA “Muslimani su sve POGREŠNO RAZUMJELI”?
-
Region1 dan agoDJEČAK UBICA PLANIRAO JOŠ UBISTAVA: Otac ubijenog Andreja Simića (13) tvrdi da njegov sin nije bio jedini na SPISKU ZA KRVAVI PIR
-
Svijet3 dana agoKLIČKO ZABRINUT “Imamo problem s vojnicima, MUŠKARCI BJEŽE U EVROPU”
