Connect with us

Svijet

NAJOŠTRIJI GOVOR TRAMPA: “Kamala Haris je mentalni invalid”

Republikanski predsednički kandidat Donald Tramp je održao u Viskonsinu jedan od svojih najoštrijih govora protiv imigranata koji su ilegalno prešli američku granicu i počinili zločine a svoju protivkandidatkinju, demokratu Kamalu Haris nazvao “mentalnim invalidom”, naveli su američki mediji.

Tramp, koji je, kako piše Njujork tajms, često dovodio u pitanje mentalne sposobnosti predsjednika SAD Džoa Bajdena, rekao je na predizbornom skupu u Viskonsinu da je “Džo Bajden postao mentalni invalid a Kamala je takva rođena”.

On je optužio Harisovu, koja je u petak posjetila američko-meksičku granicu, za to što su neki migranti počinili zločine nakon što su ilegalno ušli u SAD, tvrdeći da je odgovorna za “brisanje američke granice”, prenosi AP.

“Oslobodiću Viskonsin od masovne migrantske invazije. Oslobićemo zemlju”, rekao je bivši američki predsjednik, prenosi Tanjug,

Tramp je izrazio nadu da će frustracija zbog ilegalne imigracije rezultirati glasovima u Viskonsinu i drugim ključnim državama, osudio je ljude koji prelaze granicu između SAD i Meksika nazivajući ih “otrovom za krv zemlje” i obećao je da će, ukoliko bude izabran, sprovesti najveću deportaciju u američkoj istoriji.

Tokom svog govora republikanski predsednički kandidat bio je okružen posterima koji prikazuju ilegalne migrante uhapšene zbog počinjenih ubistava i drugih nasilnih zločina i transparentima “Zaustaviti imigrantski kriminal” i “Deportujte odmah ilegalce”.

Prema zvaničnim podacima američke vlade oko sedam miliona migranata uhvaćeno je u ilegalnom prelasku granice SAD i Meksika tokom Bajdenove administracije, što je rekordno visok broj koji je podstakao kritike Trampa i republikanaca na račun Harisove i Bajdena.

Sarafina Čitika, portparolka Kamale Haris, rekla je nakon Trampovog govora da “on nema ništa inspirativno da ponudi američkom narodu, samo mrak”.

Related Topics:

Svijet

ZABRINJAVAJUĆI IZVJEŠTAJ SZO: Čak 92 odsto populacije osjetiće posljedice raka, prognoze do 2050. alarmantne

Najnoviji izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije izazvao je uzbunu. Stručnjaci procjenjuju da će rak na čak 92 odsto ljudi širom svijeta uticati na neki način. Ipak, ova brojka ne znači da će skoro svi razviti bolest.

Rak je dugo bio jedan od najvećih izazova sa kojima se suočava savremena medicina, ali najnoviji izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije pokazuje da je njegov uticaj na društvo daleko veći nego što se može zamisliti. Stručnjaci procjenjuju da će čak 92 odsto ljudi širom svijeta biti pogođeno rakom.

To ne znači da će se nužno razboljeti, već da će biti pogođeni kao voljeni, negovatelji ili članovi porodice onih koji su oboljeli. Istovremeno, prognoze ukazuju da će broj novih slučajeva brzo rasti u narednim decenijama.

SZO skreće pažnju na to da je rak bolest čije posljedice prevazilaze same pacijente. Bolest utiče na živote partnera, djece, roditelja, braće, sestara i prijatelja, kao i onih koji pružaju njegu. Na taj način, velika većina ljudi će se susresti sa malignim bolestima bar jednom u svom životu.

Broj slučajeva raste

Stručnjaci istovremeno podsjećaju da je rizik od obolevanja i dalje znatno niži. Trenutne procjene pokazuju da će otprilike jedna od pet osoba dobiti dijagnozu raka tokom svog života. Uprkos napretku medicine, broj novih slučajeva stalno raste, uglavnom zbog starenja stanovništva i porasta broja stanovnika na globalnom nivou.

SZO predviđa da bi, ako se sadašnji trendovi nastave, do 2050. godine broj novih slučajeva u svijetu mogao porasti na blizu 35 miliona godišnje. To predstavlja ogroman izazov ne samo za ljekare i bolnice, već i za čitave zdravstvene sisteme. Sve veći značaj imaće prevencija, brza dijagnostika i obezbjeđivanje jednakog pristupa savremenom liječenju.

Nejednakosti u pristupu dijagnostici i liječenju

Autori izvještaja skreću pažnju na još jedan problem, a to su ogromne nejednakosti među zemljama. U državama sa visokim prihodima, pacijenti znatno češće imaju pristup skrining pregledima, savremenim lijekovima i radioterapiji. U siromašnijim regionima svijeta, mnogi ljudi dobijaju dijagnozu prekasno ili uopšte nemaju mogućnost da koriste odgovarajuće liječenje. Zbog toga se šanse za preživljavanje razlikuju ne samo u zavisnosti od vrste tumora, već i od mjesta stanovanja.

Prema mišljenju stručnjaka, borba protiv malignih bolesti ne može da se ograniči isključivo na razvoj novih terapija. Podjednako je važno jačanje prevencije i zdravstvenog obrazovanja. Mnogi tumori mogu da se otkriju u ranoj fazi, kada je liječenje znatno efikasnije. Redovni preventivni pregledi, prijavljivanje uznemirujućih simptoma ljekaru i učešće u skrining programima mogu značajno da povećaju šanse za potpuno izliječenje.

Rak zahtijeva kompleksnu njegu

SZO naglašava da je briga o pacijentima i njihovim porodicama podjednako važna kao i samo liječenje. Onkološka bolest često podrazumijeva dugotrajno liječenje, psihičko i finansijsko opterećenje, kao i potrebu za angažovanjem bliskih osoba. Zato ova organizacija apeluje na vlade da razvijaju sveobuhvatnu onkološku negu, koja ne obuhvata samo dijagnostiku i terapiju, već i rehabilitaciju i psihološku podršku.

Eksperti takođe podsjećaju da na dio faktora rizika možemo realno da utičemo. Prestanak pušenja, ograničavanje konzumacije alkohola, održavanje optimalne tjelesne težine, redovna fizička aktivnost i zdrava ishrana spadaju u najvažnije elemente prevencije raka. Iako se ne mogu spriječiti svi slučajevi raka, istraživanja pokazuju da je veliki dio povezan sa faktorima životnog stila koji se mogu promijeniti.

Pravi problem populacije širom sveta

Iako su prognoze zabrinjavajuće, izvještaj donosi i pozitivnu poruku. U mnogim zemljama se bilježi pad broja pušača, razvijaju se programi vakcinacije protiv HPV-a, a napredak medicine omogućava efikasnije liječenje sve većeg broja malignih bolesti. U slučaju mnogih vrsta raka, rano postavljena dijagnoza danas znači znatno veće šanse za višegodišnje preživljavanje nego prije samo petnaestak godina.

Najnoviji izvještaj SZO nas, dakle, podsjeća da su maligni tumori problem čitavog društva, a ne isključivo osoba koje su dobile dijagnozu. Rastući broj oboljelih dovodi do toga da će se skoro svako od nas, prije ili kasnije, susresti sa ovom bolešću. Upravo zato tako veliki značaj imaju prevencija, edukacija i lak pristup savremenoj medicinskoj njezi.

Nastavi čitati

Svijet

CRNI DANI ZA VENECUELU: Broj mrtvih nakon razornog zemljotresa porastao na 5.208

Broj žrtava razornog zemljotresa u Venecueli porastao je na 5.208, rekao je predsjednik Narodne skupštine Horhe Rodrigez.

Prema dnevnom izvještaju Vlade, koji je Rodrigez objavio na društvenim mrežama, 16.740 ljudi je povrijeđeno, a 17.907 ostalo bez krova nad glavom.

Ukupno 190 zgrada je potpuno uništeno, a 856 je pretrpjelo tešku štetu. Timovi za potragu i spasavanje spasili su 6.462 osobe, dok je 39.935 ljudi dobilo medicinsku pomoć.

Pomoć je pružena za 128.324 porodice, 23.820 ljudi je smješteno u 107 privremenih skloništa, a 10.964,97 metričkih tona hrane je distribuirano pogođenima.

Dva potresa, magnitude 7,2 i 7,5 stepeni po Rihterovoj skali dogodila su se u Venecueli 24. juna u razmaku od oko 40 sekundi.

Njihovi epicentri su bili međusobno udaljeni oko 10 kilometara u državi Jarakuj. Nakon zemljotresa uslijedilo je 1.388 naknadnih potresa.

Nastavi čitati

Svijet

FEJSBUK PONOVO PAO Korisnici širom svijeta ne mogu pristupiti nalozima

Društvena mreža Fejsbuk ponovo je pala.

Veliki broj korisnika širom svijeta, za sada, ne može pristupiti desktop verziji, a neki ni mobilnoj.

Kada pokušaju ući na svoj profil iskoči im obavještenje: “Račun je privremeno nedostupan. Vas račun je trenutno nedostupan zbog problema sa stranicom. Očekujemo da će problem biti ubrzo riješen. Molimo pokušajte ponovo za nekoliko minuta.”

Problem je detektovan od 9 sati i proširio se globalno.

Korisnici iz velikog broja zemalja svijeta su prijavili isti problem, a potom su se i našalili na Downdetector: “Mark nije platio račun.”

Posljednji problem Fejsbuk je imao 12. juna kada mreža nije radili ni na jednom uređaju, prenosi N1.

Nastavi čitati

Aktuelno