Connect with us

Društvo

UMJESTO NEPRIJATNOSTI NA CARINI! Provjerite šta se SMIJE NOSITI preko granice

Gotovo pred svake praznike i/ili blagdane, kada ljudi putuju u inostranstvo, postavlja se pitanje šta se legalno smije, a šta ne smije nositi preko granice, koliko paklica cigareta smije biti u autu, hoće li vam „zalijepiti“ kaznu ako u prtljažniku nađu dva koluta sira i „tablu“ slanine, da li je dozvoljeno prenijeti jednaku količinu piva i vina, šta je sa žestokim alkoholnim pićima…

Ima tu nekih nelogičnosti, iz nekih zemalja možete unijeti neograničene količine ribe, iz drugih ni gram mesa; sa slatkišima nećete imati problema nigdje, ali sa hranom za bebe hoćete. Upravo zbog svih tih pravila kojih je toliko da ih ponekad nije lako zapamtiti ni samim carinicima, donosimo spisak svih stvari koje smijete, odnosno ne smijete unositi u Hrvatsku.

Prvo treba napomenuti da se ovaj spisak odnosi na uvoz robe iz zemalja koje se nalaze van EU, sa izuzetkom Švajcarske, Islanda, Norveške, San Marina, Andore i Lihtenštajna. Dakle, za ove posljednje države važe ista pravila kao da prevozite robu unutar EU, te tu nema nikakvih ograničenja. Još neka posebna pravila važe za Farska ostrva i Grenland, ali da ne komplikujemo ionako dugi spisak, te dvije države ćemo ovdje izostaviti. Ukratko, ako uvozite robu iz trećih zemalja (npr. BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija itd.), limit za uvoz robe ne smije po osobi premašiti 430 evra u pomorskom i vazdušnom prometu, te 300 evra u svim ostalim vrstama prevoza, odnosno 150 evra za putnike mlađe od 15 godina, bez obzira na prevozno sredstvo kojim putuju, piše Večernji list.

Putnici u vazdušnom prevozu u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duvanskih proizvoda nego oni koji putuju drugim oblicima prevoza. Oni u vazdušnom prevozu mogu unijeti 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara i 250 grama duvana za pušenje. Osobe koje putuju drumskim ili železničkim prevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara i 50 grama duvana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama zagrejanog duvanskog proizvoda, 10 mililitara e-tečnosti i 50 grama tzv. novih duvanskih proizvoda iz člana 94. stav 2. Zakona o akcizama.

Alkoholna pića

Kada su u pitanju alkoholna pića, ista pravila važe i za putovanja drumskim, vazdušnim i pomorskim prevozom – svima je dozvoljeno unijeti 16 litara piva, četiri litre vina i dvije litre alkoholnih pića koja sadrže manje od 22% alkohola, odnosno jednu litru jačih alkoholnih pića.

Ako želite plaćati akcize, moguće je, uz uslov da ste stariji od 17 godina, unijeti 800 cigareta, 400 cigarilosa, 200 cigara, kilogram duvana, 10 litara žestine, 90 litara vina, 110 litara piva i 100 mililitara e-tečnosti, a sve preko toga nećete moći unijeti čak ni uz plaćanje.

Meso, riba, sir, mlijeko, jaja…

Carinski službenici obavljaju službene kontrole proizvoda životinjskog porijekla koji čine dio ličnog prtljaga putnika, tako da uopšte nije dozvoljeno unijeti meso i mleijko te proizvode od mesa i mlijeka. Dozvoljeno je po osobi unijeti 20 kilograma svježe, sušene, kuvane, usoljene ili dimljene ribe, škampa, rakova i školjki. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog porijekla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih bataka, tu je dozvoljeno unijeti do dva kg po osobi. Svježeg voća i povrća, osim krompira, smijete unijeti do pet kilograma.

Ostali proizvodi

Putnici iz trećih zemalja mogu u Hrvatsku unijeti do dva kilograma mleka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i specijalne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga, kao i hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga, uz uslov da ne zahtijeva držanje u frižideru prije otvaranja.

Bez ograničenja ili u količini za ličnu upotrebu, svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti hljeb, kolače, kekse, vafle i oblande, dvopek, tostirani hljeb i slične prepečene proizvode sa manje od 20% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi. Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolade i slatkiša (uključujući bombone) sa manje od 50% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja, dodataka hrani upakovanih za krajnjeg potrošača koji sadrže manje količine (ukupno manje od 20%) prerađenih proizvoda životinjskog porijekla, masline punjene ribom, tjestenine i rezance, koncentrate supe i poboljšivače ukusa.

Kada je u pitanju gorivo, u kanisterima smijete prevesti do 10 litara istog goriva kao ono koje se nalazi u vašem vozilu, dakle nema prevoza dizela ako vozite benzinca.

Unos lijekova

Unošenje gotovih lijekova za lične potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uslov da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prepisa istorije bolesti, potvrde ljekara). Unošenje lijekova koji sadrže drogu, takođe za lične potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše pet dana, i to takođe uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnog lijeka.

Ako se ipak odlučite rizikovati, znajte da vas mogu „udariti“ po džepu s kaznom koja može iznositi do 13.300 evra. Konkretno, kada se određuje visina kazne, bitno je šta i koliko toga ste pokušali prokrijumčariti. Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe, ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz člana 64. stav 1. tačka 11. Zakona o sprovođenju carinskog zakonodavstva EU, propisana je novčana kazna za fizičko lice od 265 do 6.600 evra.

Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne prirode ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, član 63. stav 1. Zakona o sprovođenju carinskog zakonodavstva EU propisana je novčana kazna za fizičko lice od 400 do 13.300 evra.

Poznati primjeri kazne iznosili su 5.100 kuna za pokušaj unošenja dvije vreće, odnosno oko 15 kg kupusa, 3.500 kuna za tri bundeve, 4.000 kuna za tri akumulatora, te čak 22.000 kuna za šest kilograma svježeg i pet kilograma suvog mesa.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pad temperature, kiša, na planinama snijeg

Na području Bosne i Hercegovine se očekuje oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, koja će u brdsko-planinskim predjelima prelaziti u snijeg, uz formiranje snježnog pokrivača.

Tokom dana uslijediće zahlađenje, pa će kiša prelaziti u susnježicu i snijeg i ponegdje u nižim predjelima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U višim krajevima očekuje se od pet do 15 centimetara snijega, dok će u Hercegovini padati jača kiša i pljuskovi praćeni grmljavinom, uz obilnije padavine, dok se u večernjim časovima i tokom noći očekuje slabljenje i postepen prestanak padavina sa sjeverozapada. Duvaće slab do umjeren, ponegdje na udare jak vjetar sjevernih smjerova.

Najviša dnevna temperatura vazduha biće od četiri do devet stepeni, na jugu do 13, a u višim predjelima oko dva stepena Celzijusova, a minimalna od minus dva do četiri, na jugu do devet stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

POSKUPLJENJE NAM NE GINE! ERS traži korekciju tarifa, Najniži blok potrošnje PADA NA 350 kWh

Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske primila je zahtjev Mješovitog holdinga “Elektroprivreda Republike Srpske” za odobrenje tarifnih stavova za javno snabdijevanje krajnjih kupaca električnom energijom u vezi sa povećanjem cijene električne energije.

Iz Regulatorne komisije za energetiku Srpske navode da su u petak, 14. novembra, primili zahtjev “Elektroprivrede Srpske” iz Trebinja, javnog snabdjevača, za odobrenje tarifnih stavova za javno snabdijevanje krajnjih kupaca električnom energijom u Republici Srpskoj koji bi se primjenjivali od 1. januara.

– Navedenim zahtjevom se traži povećanje cijene energije u iznosu od 19,83 odsto, i to povećanje cijene nabavke energije za javno snabdijevanje sa prethodno odobrenih 0,0770 KM po kilovat-času na 0,0922 KM po kilovat-času i povećanje cijene usluge javnog snabdijevanja sa 2,48 KM po mjesecu na 3,25 KM po mjesecu – navodi se u saopštenju.

U zahtjevu se takođe traži promjena postojećih opsega potrošnje za domaćinstva na način da se opseg potrošnje od nula do 500 kilovat-časova, smanji na opseg od nula do 350 kilovat-časova, a opseg potrošnje od 501 do 1.500 kilovat-časova na opseg od 351 do 1.000 kilovat-časova.

Javni snabdjevač nije u dostavljenom zahtjevu uzeo u obzir povećanje cijene mrežarine koje su prethodno zahtijevali opereteri distributivnog sistema.

Prema preliminarnoj analizi Regulatorne komisije prosječno povećanje ukupne cijene javnog snabdijevanja za krajnje kupce, kada se uzmu u obzir i zahtjevi operatera distributivnog sistema (mrežarina) i zahtjev javnog snabdjevača (energija) iznosilo bi 33 odsto.

Nastavi čitati

Društvo

Novi sistem na granicama BiH! Ako dugujete kazne – NE MOŽETE IZ DRŽAVE!

Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) razvila je novi veb servis odnosno aplikaciju za potrebe Granične policije BiH, koja omogućava uvid u sve prekršaje svakog vozila počinjene u BiH u realnom vremenu, čime je omogućeno da lica s neizmirenim obavezama ne mogu napustiti BiH dok prekršaji ne budu regulisani.

Na ovaj način, kako su saopštili iz IDDEEA, istovremeno se štiti privatnost i podaci građana BiH i osigurava efikasna kontrola prekršaja počinjenih unutar BiH.

Radi se o modernom, digitalnom i u potpunosti zaokruženom sistemu koji spaja sigurnost, zakonitost i odgovornost.

Prema podacima IDDEEA, ukupan dug domaćih vozača, za neplaćene saobraćajne prekršaje od 1. januara do 30. septembra ove godine iznosi čak, 24,8 miliona maraka.

Strani državljani na ime kazni u saobraćaju u ovoj godini duguju 215.800 KM. Taj dug lani je bio oko 138.000 KM.

Nastavi čitati

Aktuelno