Vladajuće stranke u Republici Srpskoj usvojile su zakon kojim ukidaju budžetsko finansiranje političkih stranaka.
Zakon je usvojen uprkos žestokoj kritici iz redova opozicije, ali i uprkos očitom protivljenju i nekih stranaka u vlasti.

Prema novom zakonu politička organizacija može da se finansira iz:

1) članarina,

2) dobrovoljnih priloga pravnih i fizičkih lica,

3) izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala i organizovanja svojih manifestacija,

4) prihoda od imovine u vlasništvu političke organizacije

5) dobiti privrednog društva koje je u vlasništvu političke organizacije.

Prema zakonu, Privredno društvo može se baviti samo djelatnošću u vezi sa kulturom ili izdavačkom djelatnošću.

Godišnji prihod političke organizacije ne može da prelazi 20% iznosa ukupnog godišnjeg prihoda političke organizacije.

U Članu 5. navodi se:

(1) Fizička i pravna lica mogu da daju dobrovoljne priloge političkim organizacijama jednokratno ili više puta tokom kalendarske godine.

(2) Dobrovoljni prilozi u novcu uplaćuju se na transakcioni račun centrale političke organizacije.

(3) Ukupan iznos dobrovoljnih priloga fizičkog lica jednoj političkoj organizaciji ne može prelaziti iznos od 20.000,00 KM u kalendarskoj godini.

(4) Ukupan iznos dobrovoljnih priloga pravnog lica jednoj političkoj organizaciji ne može prelaziti iznos od 100.000,00 KM u kalendarskoj godini.

(5) Ukupan iznos koji član političke organizacije uplati na ime političke organizacije u toku jedne kalendarske godine ne može prelaziti iznos od 30.000,00 KM, što uključuje i članarine.

Razlog donošenja po zakona po hitnom postupku

“Razlog za donošenje Zakona po hitnom postupku sadržan je u članu 213. Poslovnika o radu Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 66/20), kojim je propisano da se po hitnom postupku može donijeti samo zakon kojim se uređuju pitanja i odnosi nastali usljed okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, a nedonošenje zakona po hitnom postupku moglo bi da prouzrokuje štetne posljedice po život i zdravlje ljudi, bezbjednost Republike i rad organa i organizacija.

Donošenje ovog zakona po hitnom postupku nužno je kako bi se sredstva iz budžeta, kako na republičkom, tako i na lokalnom nivou, mogla što prije usmjeriti u svrhe koje su od od opšteg interesa za sve građane Republike Srpske (npr. za izgradnju ili rekonstrukciju škola i bolnica, sportskih terena i igrališta i sl.)”, naveli su u obrazloženju.

(BN/Raport)

Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bobana Ćibić obezbijedila je novčane nagrade za najuspješnije na konkursu za najljepši ćirilični rukopis “Ćirilicom ostavljamo trag”, a koji već tri godime organizuke Narodna biblioteka u Kozarskoj Dubici.
Ona je izrazila divljenje i zahvalnost svim učesnicima, naglasivši da su oni svojim rukopisima pokazali koliko je ćirilica duboko ukorjenjena u naš identitet.
“Vaša posvećenost, kreativnost i ljubav prema maternjem pismu ispunili su srce ove manifestacije i učinili je događajem na koji cijela Dubica može biti ponosna”, poručila je Ćibićeva.
Ona je dodala da sa ponosom želi da najavi inicijativu da Kozarska Dubica dobije svoj zvanični Dan ćirilice.
“To će biti dan kada ćemo svake godine slaviti naše pismo kroz umjetnost, kulturu i obrazovanje. Uvjerena sam da ova ideja ima punu podršku naših građana i institucija, i biću glas te inicijative na svim nivoima”, rekla je Ćibićeva i zahvalila organizatorima konkursa, prosvetnim radnicima, roditeljima, a posebno djeci.
“Svi zajedno ste pokazali da budućnost ćirilice nije upitna kada je u ovakvim rukama.
Ćirilicom ostavljamo trag, ponosno, hrabro i trajno”, poručila je Ćibićeva.

“Zato danas, dok se sjećamo Branka Ćopića, sjetimo se i riječi iz njegovih djela koje nas pozivaju na ljubav prema zemlji, narodu i jeziku. Budimo ponosni Dubičani, budimo dostojni potomci – jer kako je Ćopić rekao: “Zavičaj nije mjesto gdje živiš, već ono što u tebi živi.” istakla je Ćibićeva.

Dejtonski mirovni sporazum je potvrdio Republiku Srpsku i stvorio je Federaciju i stvorio je Bosnu i Hercegovinu, rekao je Milorad Dodik, predsjednik RS, na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS.

On je u svom govoru naglasio da RS leži na ogromnim rezervama rijetkih minerala, a da je procjena vrijednosti ovih materijala 100 milijardi dolara, a da je perspektivno najmanje četiri do pet puta više, koji predstavljaju strateške materijale za električne automobile, odbrambenu industriju i druge potrebe, a da je u Loparama jedno od najvećih ležišta litijuma u Evropi.

Naglasio je da je RS spremna da te resurse odgovorno razvija, a da se Šmit pojavio baš u tom trenutku kada su potvrđena ova nalazišta.

„Možda je njima bilo poznato prije nego nama. Zašto je pokrenuta kampanja kriminalizacija zakona o imovini. Zašto im je glavni cilj da sruše institucionalnu volju Srpske“, naglasio je on.
Dodao je da se RS ne protivi da mineralna bogatstva podijeli sa partnerima, te da to treba da iskoriste svi koji žive, ali ne da se otima imovina RS.

„Šmit radi u interesu svojih mentora koji bi za ništa da dobiju sve“, istakao je Dodik.

Podsjetio je da je Trampova administracija dala prednost partnerstvima oko iskorišavanja vrijednih minerala, te je istakao da je RS spremna da istraži partnerstvo s Mađarskom, SAD, Srbijom, Rusijom, EU i Kinom, ali da to ne može da bude otimanjem suvereniteta, nego poštovanjem političke samostalnosti i nezavisosti.

„Dajte nam okvir koji poštuje Dejtonsku strukturu“, pozvao je Dodik.

“RS stoji na braniku mira i odbrani Dejtona”
On je rekao da je Dejtonski sporazum značajan za RS, koji je, kako je podsjetio NS RS ratifikovala, a FBiH to nikad nije učinila.

“Ovaj dan je u RS proglašen državnim praznikom, mi Srbi slavimo mir. Umjesto dana kad je uspostavljen mir, oni u FBiH slave 1. mart dan kada je počeo rat”, rekao je Dodik.

Naglasio je da je RS živjela u skladu s potpisanim sporazumom i smatra da je on osnova za ostanak RS u BiH.

“Čak ikada smo napadani, mi smo ga poštovali jer smo poštovali ono što smo potpisali”, rekao je Dodik, i dodao da RS stoji na braniku mira i odbrani Dejtona.

Dodik je rekao da RS želi povratak na sporazum koji je donio mir, te je naglasio da se zakoni moraju poštovati onako kako su napisani, a ne da se sporazum izvrće i nešto što nikad nije napisano.

“Temelj krize nije secesija”
Rekao je da temelj krize u BiH nije secesija nego pogrešno tumačenje Dejtona, i naglasio da je RS ponosna što se zalaže za doslovno tumačenje.

“On je funkcionisao sve dok ga samozvane strane diplomate nisu počele tretirati kao prazno platno za njihove poslovne projekte. To nije demokratija, to nije stabilnost, to je daleko od mira. Jasno je rekao predasjendik Tramp da SAD prestraju da grade druge države i narode određujući kako oni treba da žive”, rekao je Dodik.

On je rekao da RS danas kaže dosta ne s gnijevom nego istinom, i pozvao je na povratak dogovoru i Dejtonu.

Naglasio je daje BiH izvedena iz teritorija entiteta, kako su to ranije utvrdili u Ženevi i Njujorku pregovarači, među kojima su bili i predatavnici RS.

“Sporazum nije predvidio centralističku državu jer je shvatio da samo decentralizovana može da živi. Nije tražio dominaciju”, rekao je on i naglasio da ne postoji nijedna odredba da se uzima imovina RS i da se miješa u odnose drugih.

“Dejton poštuje narode da upravljaju sami sobom. Zato je BiH izvedena iz prava entiteta i konstitivnih naroda i samo takva može da bude prihvaćena”, naglasio je Dodik.

“Mi nismo ekstremisti ni opstrukcionisti mi ne podrivamo Dejton, mi pokušavamo da ga sačuvamo. Mi nismo samo potpisnici tog spotrazuma, mi smo strana, njegovi čuvari i zaštitinici. RS, njen narod, konstituvini narod, Srbi”, rekao je Dodik.

Naglasio je da nema načina da RS bude ukinuta, te da odbranom Dejtona RS brani i dejtonsku BiH.

Istakao je da je intervencijama neovlaštenih samopozvanih stranih službenika došlo do njegovih izmjena. Naglasio je da je RS za razgovore o poboljšanju Dejtona, ali ne kroz tumačenje stranaca, nego kroz razgovor i amandmane na Ustav, uz saglasnost strana potpisnica, entiteta RS i FBiH, a ne stranaca.

Rekao je da onaj ko ruši Dejton, ruši mir i BiH, te se zapitao ko je prekršio dogovor.

“Ko je promijenio pravila? Ko je promijenio odredbe? Ko je odlučio da riječi napisane na papiru Ustava BiH, da to više nije važno? Mi nismo, RS nikad nije željela da donosi odluke u ime Bošnjaka i Hrvata i sva javnost to zna. Mikad nismo htjeli da biramo njihove predstavnike. Banja Luka nikad nije htjela da donosi udluke u ime njih, ali mi ne želimo da neko donosi odluke u ime nas”, rekao je on.

Istakao je da je lice tog podrivanja Kristijan Šmit, te je istakao da ga nikad nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a, kao što su bili oni što su to radili ranije.

“A moraju ga izabrati strane potpisnice Dejtonsog sporazuma. To se nikad nije desilo. Kad su pokušali da ga nametnu, Rusija se usprotivila a Kina nikad nije dala saglasnost. To znači da nikad nije imenovan u skladu s pravom. On nije visoki predstavnik. On je visoki mešetar”, rekao je Dodik, i nazvao ga je lažljivim.

Rekao je da nije slučajno da se dolazak Šmita poklopio s dolaskom Džoa Bajdena na čelo Amerike, i dodao da Šmit nije tu da uređuje BiH, već da on krši sva načela demokratske uprave.

“Zato ćemo morati posebno da se pozabavimo time. Samo zato što je tražilo da se poštuije Dejton, rukovodstvo RS je sankcionisano i optuženo. Ali da budemo jasni, ovdje nije riječ samo o jednom čovjeku. Kristijan Šmit je egzekutor, on je lice s plakata, onaj ko se kezi i zato dobija 26 hiljada evra platu s svim privilegijama”, istakao je on i dodao da globalisti ne djeluju tenkovima nego zloupotrebom prava.

“Rušenje Dejtona bezobrazluk”
On je rekao da je rušenje Dejtona rušenje međunarodnog prava i bezobrazluk, te da se to dešava uvijek kada neizabrani zvaničnik uklanja izabrane funkcionere. Dodik je rekao da su Srbi uvijek bili žrtve onoga što sada globalisti hoće.

On je Bošnjacima i Hrvatima, i prijateljima u Sarajevu poručio da ovo što se zalaže RS nije samo interes RS, već da se radi o principima i univerzalnim vrijednostima, a ne o etničkim pitanjima.

“Kad se krene ignorisati dio, svaki naredni dio može da bude ugrožen. Kada je jedan ugrožen više niko nije zaštićen, ni Srbin ni Bošnjak ni Hrvat”, rekao je Dodik i pozvao na novi dogovor unutar BiH, uz odbacivanje stranaca, i da se time dokaže da je BiH suverena.

Rekao je da se ustavna kriza može riješiti samo dogovorom i dodao da je RS spremna da uradi svoj dio posla.

„Šmit mora da poništi šta je uradio, a RS će se odgovorno odnositi prema Dejtonskom sporazumu i BiH. Ako to nije moguće, ne tražite da odustanemo od sebe i naše volje“, rekao je on i dodao da je vrijeme da Savjet bezbjednosti glasa o legitimnosti Šmita, da međunarodna zajednica sama odluči o tome.

„Protiv mene su uvedene sankcije prijete mi hapšenjem, ne žele dijalog nego pokušavaju da ga ugase. Ali meta nisam ja, prava meta je narod koji mi je na slobodnim i fer izborima dao legitimitet“, rekao je Dodik i dodao da mogu pokušati da ga strpaju u zatvor ili ubiju tokom pokušaja hapšenja, ali da vjeruje da se nijedan lider u RS neće odreći prava na rodnu grudu niti ići protiv onoga što je dogovoreno u Dejtonu.

„Demokratija nije uklanjanje lidera izabrani narodnom voljom zato što su im neskloni. Na tapeti su predsjedenik Republike, predsjednik Skupštine i Vlade. A gdje ste vi? Ovdje se uništava pravo da se brani“, rekao je Dodik i ponovio da RS ne odbacuje BiH iz Dejtona, niti da prijeti miru.

„Mi ne pozivamo na jednostrane poteze ili otcjepljenje ali ne gurajte nas u to. Mi samo odbijamo da živimo u sistemu u kojem ugovor mijenjaju drugi a posljedice ispostavljaju i nameću nama. To nama nanosi egzistencijalnu štetu“, rekao je Dodik.

“RS želi da bude vidljiva onoliko koliko nam je dao Ustav BiH”
„Dajte da to učinimo na ispravan način, a ne na Šmitov način. Ovaj narod nije spreman da bude ponižen“, istakao je Dodik.

Rekao je da predlaže strukturisan vremenski ograničen dijalog unutar BiH, da se potvrdi da li BiH ima šansu ili ne.

„Dijalog koji se ne vodi dekretima nego pozitivnim diplomatijama, a ne onih koji su nas uvijek smatrali bićima manje vrijednosti“, naglasio je Dodik.

Dodao je da je RS za kretanje ka EU, ali da RS bude uvažena.

„RS želi da bude vidljiva onoliko koliko nam je dao Ustav BiH, odnosno 82 odsto nadležnosti koje ne želi da da drugima.

„Mi smo opredijeljeni za EU iako nas često nervirate, vjerovatno i mi vas“, rekao je Dodik.

Dodikovom obraćanju nije prisustvovao niko iz opozicionih stranaka. Ranije su neprisustvovanje najavili PDP i NF Jelene Trivić, dok se iz liste Za pravdu i red i SDS-a nisu oglašavali.

Nezavisne novine