Connect with us

Društvo

Decenija prepolovila broj studenata: Iz godine u godinu fakulteti u Srpskoj imaju sve manje brucoša

Sve manji broj učenika, masovan odliv stanovništva u inostranstvo kao i pad interesovanja mladih za studije samo su dio razloga što iz godine u godinu fakulteti u Srpskoj imaju sve manje brucoša, a koliko je stanje zabrinjavajuće svjedoči podatak da je za deceniju prepolovljen broj diplomaca i upisanih studenata.

Nova akademska godina na dva javna univerziteta u Srpskoj počela je juče, a amfiteatri ni izbliza nisu puni kao ranije. Pad broja studenata koje bilježe visokoobrazovne ustanove u Srpskoj najbolje se vidi iz podataka Republičkog zavoda za statistiku, prema kojima je u protekloj akademskoj godini bilo ukupno 24.807 studenata što je gotovo duplo manje u odnosu na akademsku 2011/2012. kada je bilo ukupno 46.567 vlasnika indeksa.

Takav trend prati i broj diplomaca pa je tako lani studije završilo 3.585 njih, dok je ta brojka prije deceniju dostigla 7.855.

Univerzitetski profesor i demograf koji se godinama bavi problematikom broja upisanih studenata Stevo Pašalić kaže da su razlozi za ovakvo stanje brojni i višesložni, te da porazna demografija koja je godinama izgovor za loše upisne rezultate nije jedini krivac.

Pad broja studenata iz godine u godinu jeste očekivan shodno broju upisanih osnovaca i srednjoškolaca, to je tipična posljedica demografije, ali veoma mnogo mladih odlazi na studije van granica, pogotovo u Srbiju. Na tamošnjim fakultetima sada ima blizu 6.000 naše djece – priča Pašalić.

Pad je, prema njegovim riječima i posljedica gubitka interesovanja mladih za studiranje, jer im je visoko životni standard u inostranstvu primamljiviji od učenja.

– To je još jedan od ključnih razloga zašto su amfiteatri sve prazniji. Zapad je otvorio granice za radnike i veliki broj srednjoškolaca čim završi školu traži način da ode jer zna da će ovdje imati manju platu čak i ako završi fakultet. Da bi ih motivisali da ostanu ovdje i studiraju neophodna je razvijena ekonomija, da znaju da ih čeka siguran i dobro plaćen posao, povoljni uslovi za rješavanje stambenog pitanja, sigurno mjesto u vrtiću, sve su to uslovi koji se moraju obezbijediti – kategoričan je Pašalić, koji navodi i da bi univerziteti u Srpskoj morali jače da se promovišu u regionu i inostranstvu, navodeći da je vidljivost naših visokoškolskih ustanova odlična na papiru, ali da je u stvarnosti druga priča. Ogromnu razliku u broju upisanih studenata za deceniju, Pašalić objašnjava popularnošću privatnih fakulteta koji su u to vrijeme doživjeli ekspanziju

Prije deset godina imali smo maksimalan broj studenata, a razlog je bila ekspanzija u osnivanju i širenju privatnih univerziteta. Tada su se na studije upisivale i generacije koje su prema starosnoj granici u velikoj mjeri prevazišle godine studija. To je glavni razlog i posljedica te velike cifre koju smo imali – navodi Pašalić.

Nova akademska godina na dva javna univerziteta u Srpskoj počela je juče, a amfiteatri ni izbliza nisu puni kao ranije. Pad broja studenata koje bilježe visokoobrazovne ustanove u Srpskoj najbolje se vidi iz podataka Republičkog zavoda za statistiku, prema kojima je u protekloj akademskoj godini bilo ukupno 24.807 studenata što je gotovo duplo manje u odnosu na akademsku 2011/2012. kada je bilo ukupno 46.567 vlasnika indeksa.

Takav trend prati i broj diplomaca pa je tako lani studije završilo 3.585 njih, dok je ta brojka prije deceniju dostigla 7.855.

KVALITET
Rješenje koje bi moglo zaustaviti strmoglavi pad, prema riječima Steve Pašalića jeste rapidno podizanje kvaliteta u obrazovanju.
– Moramo znati da mi više nemamo kvantitet ni u čemu. Ni u broju stanovnika, niti u broju studenata tako da akcenat mora biti na kvalitetu. Nije problem da imamo manji broj studenata, ali da oni po završetku studija budu visokoobrazovani kadar svuda tražen. S druge strane, društvena zajednica mora dati više prostora najobrazovanijim i najboljima – dodaje Pašalić.

Društvo

MALO KO ZNA OVAJ DETALJ: Zašto patrijarh Pavle nije služio vjenčanja i sahrane?

Patrijarh srpski Pavle odbijao je da vjenčava i učestvuje u obredima sahrana čak i najviših državnih zvaničnika, isto se ponašao i patrijarh German, koji je odbijao da vjenčava čak i prijatelje, a za tako nešto imali su dobar razlog.

Ovaj njihov stav bio je temeljno vezan za duboko duhovno uvjerenje, koje je Patrijarh Pavle usmjerio na vjernost vjeri i skromnost. Patrijarh je sve pokazivao djelima. Malo je pričao, a ono što je govorio i danas se rado prepričava, sa velikim poštovanjem.

On je bio i ostao najvoljeniji srpski patrijarh, zbog svoje smernosti, skromnosti i bezuslovne odanosti narodu u teškim situacijama.

Razlog za praksu patrijarha Pavla da ne učestvuje u obredima vjenčanja i sahrana leži u njegovoj filozofiji o svetosti tih činova.

Patrijarh Pavle je smatrao da vjenčanje i sahrana nisu samo društvene ceremonije, već duboko duhovni obredi koji podrazumijevaju posebnu odgovornost i privilegiju.

U njegovim očima, ovakvi obredi trebali su biti rezervisani za najuzvišenije duhovne zajednice, kao što su kraljevske i carske porodice. Ovaj stav bio je utemeljen u njegovom uvjerenju da Crkva ne smije biti razvodnjena populizmom i političkom korektnošću. Isto je primijenio i njegov prethodnik, patrijarh German, koji je, poput Pavla, odbijao da vjenčava i sahranjuje, smatrajući da bi se takvi obredi trebali poštovati kao rijetki i posebno značajni trenuci, piše Kurir.

Nastavi čitati

Društvo

DOK SE REGION HVALI REKORDIMA: Zašto turisti zaobilaze Republiku Srpsku?

Turistička sezona u regionu ulazi u puni zamah, a zemlje okruženja već bilježe rast dolazaka i prihoda. Dok se milioni turista preusmjeravaju ka sigurnijim destinacijama zbog nestabilnosti na Bliskom istoku, Republika Srpska i dalje ostaje van glavnih turističkih tokova.

Umjesto planskog razvoja i ozbiljne promocije, sve češće smo usputna destinacija za jednodnevnu kupovinu i jeftin ručak.

Geografski položaj i prirodne ljepote Republike Srpske predstavljaju ogroman potencijal, ali se on, prema ocjeni gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, ne koristi na adekvatan način, niti se dovoljno ulaže u razvoj turizma.

Stanivuković kaže da neadekvatna putna infrastruktura i nepovezanost gradova odbija turiste.

„Ako hoćemo da imamo pravi turistički potencijal, da ljudi lako kroz zemlju putuju, da posjete svaki grad, da neko ko danas dođe na tri – četiri dana u Banjaluku i da, ako mu je cijeli dan u putovanju od Banjaluke do Trebinja, onda to nije baš tako zgodno, a odete u drugu zemlju gdje su takvi gradovi jednako udaljeni, a treba vam 45 minuta ili sat vremena vozom.

Banjaluka mora raditi i na dodatnim smještajnim kapaciteima, mi imamo situaciju da nam više ljudi dolazi nego što može da noći“, kaže Stanivuković.

Višegrad, smješten na obalama rijeke Drine, u blizini Zlatibora, Tare i drugih atraktivnih destinacija, ima sve preduslove za razvoj ozbiljnog turizma, kaže ekonomista Brane Smiljić. Ipak, upozorava da ovaj grad za većinu posjetilaca ostaje tek usputna stanica. Razlog je kaže, loša strategija ulaganja od strane vlasti.

„Manjkavost za razvoj turizma je taj granični prelaz koji je prema Srbiji, Vardištu, koji u toku vikenda, toliko napravi se gužve, da se čeka i sa jedne i sa druge strane tri do pet sati.

Mi imamo tu i hotele, imamo restorane, kafiće u kojima rade, evo odgovorno tvrdim, momci koji uopšte nisu ni završili ugostiteljske škole. Grad kao što sam rekao ima Turističku organizaciju.

U toj Turističkoj organizaciji treba da bude rukovodstvo sa visokoobrazovnom školom iz smjera turizma, a evo sada da pogledamo, da ne nabrajamo kakve tu struke ima“, poručuje Smiljić.

Građani širom Republike Srpske smatraju da se u turizam ulaže premalo. Dok u popularnim ljetovalištima naši građani plaćaju skupe aranžmane, smještaj i prateće sadržaje, u Republici Srpskoj turisti se najčešće zadržavaju kratko, tek za kafu, ručak ili usputni predah, ostavljajući iza sebe minimalnu zaradu lokalnoj privredi.

Dok se god prilike budu propuštale, a turistički potencijali ostajali samo na papiru, Republika Srpska teško će zauzeti ozbiljnije mjesto na turističkoj mapi regiona. Ukoliko resorno ministarrstvo ne počne da radi svoj posao, umjesto bogate sezone, i dalje ćemo brojati prolaznike, saglasni su naši sagovornici.

BN

Nastavi čitati

Društvo

NAGLA PROMJENA VREMENA: Nakon 32 stepena stižu olujni pljuskovi i grmljavina

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) danas će biti oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom i jačim vjetrom, a ponegdje će biti vedro.

Jutro će biti promjenljivo oblačno, ponegdje na istoku je moguća slaba kiša, dok će na zapadu biti vedrije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Od podneva se očekuje nestabilno uz razvoj oblačnosti i prolaznom kišom i pljuskovima sa grljmavinom, uglavnom od jugozapada ka istoku. Uveče će biti promjenljivo oblačno, u Krajini lokalno sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom, a na jugu se očekuje vedro vrijeme.

Duvaće slab do umjeren vjetar, na istoku i pojačan zapadnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 10 do 17, u višim predjelima od šest, a dnevna od 26 do 32, u višim predjelima od 21 stepen Celzijusov.

Nastavi čitati

Aktuelno