Visoke cijene ranih trešanja na zagrebačkim tržnicama izazvale su ogorčenost kupaca, koji tvrde da je riječ o pretjeranom poskupljenju.

Naime, za kilogram uvoznih, uglavnom španskih trešanja, na pojedinim štandovima treba izdvojiti i do 20 evra, što je za mnoge, kažu, potpuno nedostižno s hrvatskim platama.

„Cijene ne da su lude, to su totalno lude cijene. Nemoguće je da za pola kile jagoda traže pet eura, a kilogram trešanja 20 eura. Od čega je to, zlata?”, pita se Davor iz Zagreba, prenosi net.hr.

Sličnog je mišljenja i Ela, koja smatra da su takve cijene apsurdne za prosječnog kupca.

„Uz svaki takav štand odmah bih stavila nekoga iz poreske uprave, pa onoga ko je u stanju to kupiti pitala za porijeklo novca”, kaže.

Na tržnicama su zasad uglavnom dostupne uvozne trešnje, dok će domaće, ističu prodavači i uzgajivači, u većim količinama stići tek krajem maja. Kupci smatraju da se cijene voća sve manje prilagođavaju životnom standardu građana.

„Cijene su dosta visoke, ne prilagođavaju se stanovništvu i kupcima. Trebalo bi to ipak biti malo jeftinije da ljudi mogu preživjeti, jer dosta teško žive”, kaže Zagrepčanka Ankica Mirić.

Uzgajivač: Masovno nas pljačkaju

Trešnje već decenijama uzgaja i Robert Hadžić, vlasnik OPG-a, koji najavljuje da će svoje ovogodišnje domaće trešnje prodavati za 7 do 8 evra po kilogramu — gotovo tri puta jeftinije od nekih trenutno ponuđenih uvoznih.

Glavni problem, tvrdi, nisu sami proizvođači nego preprodavači.

„To je totalno ludo vrijeme, nema veze s realnošću. U redu, to je španska trešnja, vjerovatno iz Extremadure, koja puno ranije stiže nego naša, ali mogu sa sigurnošću reći da te iste trešnje u zemljama gdje se izvoze, poput Njemačke ili Austrije, nisu 20 eura. Možda su 10 do 12, ali ne 20. Ovo je zbilja špekulativno i masovno nas pljačkaju”, poručuje Hadžić.

Sveti Đorđe koji se proslavlja 6. maja, jedna je od najčešćih slava kod Srba, a đurđevdanska trpeza nešto je čemu domaćini i domaćice posvećuju veliku pažnju.

Iako ove godine pada u srijedu, odnosno na dan posta, mnogi domaćini će rođake, prijatelje i komšije, ipak, dočekati mrsnom trpezom.

Kako kažu za Srpskainfo, tako su naučili, a i njihovi gosti, priznaju, na stolu više vole da vide jagnjeće ili praseće pečenje, nego prženu ribu.

– Tako smo slavili oduvijek, nebitno na koji dan Sveti Đorđe pada. I, kad naučite na nešto, teško je preći na drugo. Naravno, kad smo ovih dana goste zvali da ih podsjetimo da ih očekujemo, provjerili smo da li poste. Bez obzira što su potvrdili da ne poste, žena napravi i nešto posne hrane, čisto da ima. Tako, i ovaj Đurđevdan ćemo dočekati jagnjećim pečenjem. Tu je i obilje druge mrsne hrane po kojoj je poznata naša đurđevdanska trpeza – kaže Miodrag S. iz Banjaluke.

Na meniju su, svakako, i meze, pileća ili juneća supa, sarma, pite, salate, te kolači i torte.

Što se pića tiče, za svakoga se nađe ponešto – od rakije i drugih žestokih pića, preko vina i piva, do sokova.

Naravno, na slavskoj trpezi ubjedljivo je najskuplja pečenica. Trenutno, kilogram žive vage prasića ide i do 9, a jagnjadi do 11 KM.

Tako je za, na primjer, prase od nekih 30 kilograma, potrebno oko 300 KM.

Sarma napravljena od 3 kilograma junećeg mesa, uz kiseli kupus i suva rebra, košta oko 80 KM.

Za meze je potrebno oko 2 kilograma pršuta i 2 kilograma kvalitetnijeg tvrdog sira što, po trenutnim cijenama, košta oko 120 KM. Cijena kajmaka se kreće oko 20 KM…

Za lonac supe potreban je kilogram junetine i kesa rezanaca, što košta oko 30 KM, dok je za 2-3 tepsije pite potrebno kupiti toliko pakovanja kora i smješe od pavlake i sira, što ukupno košta oko 30 KM.

Domaćice koje ne propuštaju da za Đurđevdan naprave rusku salatu, za sastojke će morati da izdvoje oko 40 KM, dok kilogram paradajza ili krastavaca košta oko 4 KM.

Kad je riječ o slatkišima, cijena kilograma sitnih kolača kreće se oko 25, a jedne solidne torte oko 40 KM, pa ko šta voli – neka izvoli. Pod pretpostavkom da se napravi i baklava, za ovaj kolač potrebno je još 20 KM, kad se u obzir uzme cijena kora, oraha i maslaca.

Nezaobilazan detalj na prazničnoj trpezi svakako je i piće. Karton kisele košta oko 15, a karton piva oko 30 KM. Litar prosječnog vina košta oko 15, a rakije 20 KM. Tu su i razni likeri, ledeni čajevi, sokovi…

– Otprilike, mislim da će nam za pripremanje slavske trpeze, za oko 25-30 ljudi, trebati najmanje 1.200 KM – kaže Miodrag S.

Srpskainfo

Načelnik Usore Zvonimir Anđelić rekao je da opština broji više od 2.100 radnika i ostvaruje fiskalni promet na kojem joj mogu pozavidjeti i znatno veće sredine.

Usoru, koju često nazivaju “malom Švajcarskom”, iako je terotorijalno mala ona se može pohvaliti privrednim pokazateljima. Jaka privreda dovela je do manjka domaće radne snage, pa u Usoru svakodnevno na posao dolaze radnici iz susjednih mjesta.

Pozitivni trendovi i povratak porodica iz dijaspore

Ovakvo pozitivno okruženje uticalo je na ohrabrujuće demografske trendove, navodi RTV Herceg Bosna.

Uz penzionere, u posljednje dvije do tri godine bilježi se povratak kompletnih mladih porodica iz dijaspore. Kako bi dodatno olakšala život mladima i podržala ostanak, opštinska uprava sufinansira besplatne udžbenike, pomaže višečlane porodice i organizuje produženi boravak u školi.

Apsolutni prioritet u ovoj godini je završetak nove zgrade vrtića, čime će se kapacitet ustanove udvostručiti na oko 130 djece te obezbjediti sulove prema najvišim evropskim standardima predškolskog odgoja.

S obzirom na skromna sredstva u izvornom budžetu, kapitalni projekti u Usori realiziruju se fazno i uz neophodnu pomoć viših nivoa vlasti vlasti. Anđelić ističe značajnu finansijsku pomoć Vlade Federacije BiH te posebno Vlade Republike Hrvatske, kroz čije programe Usora redovno dobiva sredstva za najvažnije infrastrukturne projekte.

Auto-put i regulacija rijeke donose novi zamah

Poseban zamah cjelokupnom razvoju, navodi RTV Herceg Bosna, donijeće izgradnja auto-puta na koridoru Vc. Izravan izlaz na auto-put u Usori drastično će olakšati transport i povezati lokalne preduzetničke zone sa zapadnim tržištima.

Pored toga, kroz ugovor o prijateljskom okruženju vezan uz izgradnju saobraćajnice, opština realizuje niz popratnih infrastrukturnih projekata. Među njima se kao najvažniji izdvaja kompletna regulacija korita rijeke Usore, čime bi se trebale trajno spriječiti katastrofalne poplave s kakvima se opština suočila 2014. godine, zaključuje RTV Herceg Bosna.