Connect with us

Društvo

Rezultati konkursa za posao u prijedorskom vrtiću “Radost”! GREŠKA ILI NAMJEŠTALJKA?

Portal PrijedorDanas u posjedu je dviju rang lista po konkursu za dva radna mjesta u Dječijem vrtiću „Radost“. Na konkurs za vaspitače prijavljeno je 12 kandidatkinja.

Na prvoj rang listi trećeplasirana kandidatkinja N.P.T. ima u zbiru 18,3 bodova /prosjek ocjena sa studija 8,80, bodovi po osnovu vremena provedenog na evidenciji nezaposlenih 0,75, bodovi po osnovu radnog staža 4,75 i bodovi s intervjua 4/.

Na toj listi nelogičnost je u tome što drugoplasirana kandidatkinja R.D. ima u zbiru 18,05 bodova, što je manje /za 0,25/ od trećeplasirane. R.D. ima prosjek ocjena 8,80, 1,25 bodova s biroa, 3 boda po osnovu staža i 5 s intervjua.

Na drugoj rang listi, koja je sačinjena istog dana kada i prva /27. novembra 2025. godine/, navodi se da je to druga objava rezultata i da je to zaključak kojim se prva rang lista ispravlja zbog uočene tehničke greške.

Stoji da su kod trećeplasirane kandidatkinje N.P.T. pogrešno uneseni bodovi ostvareni na osnovu intervjua i zbirni broj bodova.

Da su ovoj kandidatkinji zadržani bodovi s prve rang liste, imala bi zbir od 18,30, bila bi drugoplasirana na novoj rang listi i bila bi jedna od dvije vaspitačice koje će zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme.

Budući da je ocjena s intervjua u vremenu od prve do druge rang liste pala sa 4 na 3, ona je po novoj rang listi na četvrtom mjestu ukupno, a druga ispod crte. Od svih 12 kandidatkinja, N.P.T imala je najlošije ocijenjen intervju. Jedina je ona dobila 3, sve ostale kandidatkinje 4 ili 5, a jedna maksimalnih 8. Ocjena 6 i 7 iz intervjua takođe nema.

Istovremeno, kandidatkinja N.P.T. ima ubjedljivo najveći broj bodova na osnovu radnog staža u stručnoj spremi i profilu traženom konkursom. Takođe, ima najviši prosjek ocjena tokom studiranja, zajedno sa drugoplasiranom kandidatkinjom.

Ustanovu smo danas pitali da li su rang liste koje su u posjedu redakcije autentične i, ako jesu, šta je razlog da je u ispravci kandidatkinja N.P.T. u rubrici intervju ima ocjenu 3, a prethodno je imala ocjenu 4, budući da je ova razlika za ovu kanidatkinju eliminatorna.

Ustanovu smo takođe zamolili da nam, ukoliko dokumenti nisu autentični, omogući uvid u dokumente protokolisane pod brojevima 2615/25 i 2620/25, kao i ostale akte koji se tiču ovog konkursa, a koji bi doprinijeli potpunom i tačnom informisanju javnosti. U vezi sa ovom temom, juče smo se obratili v.d. direktorici ustanove manje formalnim kanalom komunikacije, a danas smo to učinili zvaničnim putem i zamolili za odgovor u skladu s nadležnostima jednog ili više lica ovlaštenih da obavljaju poslove u odsustvu direktora.

Tekst i foto ilustracija – Katarina Panić/Aleksandar Drakulić – www.prijedordanas.com

Related Topics:

Društvo

BORCI NA NOGAMA ZBOG ZAKONA: Traže spiskove i razotkrivanje „lažnih“

Najava novih izmjena Zakona o pravima boraca po hitnom postupku podigla je na noge ne samo udruženja veterana, već i širu javnost, koja u zvaničnoj brojci od 200.000 korisnika dodatka vidi isključivo – političku prevaru.

Dok se Narodna skupština RS priprema za sjednicu 19. maja, reakcije građana i bivših boraca na društvenim mrežama i portalima ukazuju na duboki jaz između boraca „na papiru“ i onih koji su stvarno krvarili. U većini komentara borci jasno pokazuju ljutnju, zahtijevajući javnu objavu spiskova i hitnu reviziju. Insistiraju na transparentnosti kako bi „komšije vidjele ko je rat proveo u rovu“, uz napomenu da bi stvarna revizija otkrila najmanje 100.000 lažnih boraca koji služe kao glasačka mašinerija.

Čitaoci portala Srpskainfo oštro kritikuju aktuelnu vlast, ali i opoziciju, tvrdeći da su borci postali moneta za potkusurivanje. Uz ocjenu da je borački dodatak od 5 KM po mjesecu uvreda za prolivenu krv, borci poručuju da neće odustati dok se istinski veterani ne odvoje od dezertera i profitera koji danas, tri decenije nakon rata, uživaju nezaslužene privilegije.

„Kad se riješimo tih lažnih boraca koji služe samo za izborne krađe, tada će i borci moći imati primanja dostojna čovjeka. Samo naprijed, ne odustajte!“

„Svi pravi borci trebaju da održe sastanak i da izaberu stranku koju će voditi, a jednog kandidovati za predsjednika RS. I članovi porodice da izađu na izbore i glasaju za toga koga su borci izabrali. Nema Dodika, Blanuše, Stevandića ili bilo koga – samo borac ili njegov potomak.“

„Glasači su lažni borci i ako ih skinu sa finansiranja, ostadoše bez glasova!“

S druge strane, ima i onih koji ne vjeruju da bi revizija istinskim borcima donijela bilo šta dobro:

„Ako dođe do revizije, mnogi istinski borci će ostati bez svojih prava, a lažni će ostati na listama. Kod nas je takav sistem, nije za poštenog čovjeka, samo za lopove, hohštaplere i osobe bez trunke morala.“

Prethodno je predsjednik Udruženja „Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS“ Risto Jeftić poručio pred sjednicu Narodne skupštine da neće odustati od svoje borbe.

– Nema izdaje, nema prodaje i nema predaje do konačnog cilja, pravičnog zakona i zaslužnog položaja boračke populacije. Vlast nas neće obmanuti, kako to planira da učini na sljedećoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske – rekao je on.

Na toj sjednici, prema predloženom dnevnom redu, pod tačkom 7. trebalo bi da se po hitnom postupku usvoji Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske.

Predloženo zakonsko rješenje od same najave izaziva žestoke kritike i osude pojedinih boračkih udruženja i organizacija jer, kako su isticali, ne predviđa reviziju boračkih statusa, odnosno utvrđivanja ko su pravi, a ko lažni borci VRS.

Posebno je problematično to što se, prema zvaničnim podacima koje je prije par godina iznio tadašnji ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, Danijel Egić, u evidencijama nalazi blizu 200.000 korisnika prava na mjesečni borački dodatak.

Ti podaci izazvali su ogorčenje i nevjericu među brojnim bivšim borcima VRS, koji su isticali da ni u najtežim ratnim vremenima broj pripadnika VRS nije iznosio više od 155.000.

Budući da je od završetka rata do danas prošlo više od tri decenije, da su u u tom periodu mnogi bivši borci VRS prirodnim putem otišli s ovog svijeta, dok ih je veliki broj prethodnih godina trajno odselio iz Republike Srpske i BiH, ostalo je nejasno kako se u evidencijama za primanje boračkog dodatka nalazi blizu 200.000 korisnika tog prava?

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

“PLJAČKA” NA TEZGAMA: Trešnje skuplje nego ikad, građani bijesni

Visoke cijene ranih trešanja na zagrebačkim tržnicama izazvale su ogorčenost kupaca, koji tvrde da je riječ o pretjeranom poskupljenju.

Naime, za kilogram uvoznih, uglavnom španskih trešanja, na pojedinim štandovima treba izdvojiti i do 20 evra, što je za mnoge, kažu, potpuno nedostižno s hrvatskim platama.

„Cijene ne da su lude, to su totalno lude cijene. Nemoguće je da za pola kile jagoda traže pet eura, a kilogram trešanja 20 eura. Od čega je to, zlata?”, pita se Davor iz Zagreba, prenosi net.hr.

Sličnog je mišljenja i Ela, koja smatra da su takve cijene apsurdne za prosječnog kupca.

„Uz svaki takav štand odmah bih stavila nekoga iz poreske uprave, pa onoga ko je u stanju to kupiti pitala za porijeklo novca”, kaže.

Na tržnicama su zasad uglavnom dostupne uvozne trešnje, dok će domaće, ističu prodavači i uzgajivači, u većim količinama stići tek krajem maja. Kupci smatraju da se cijene voća sve manje prilagođavaju životnom standardu građana.

„Cijene su dosta visoke, ne prilagođavaju se stanovništvu i kupcima. Trebalo bi to ipak biti malo jeftinije da ljudi mogu preživjeti, jer dosta teško žive”, kaže Zagrepčanka Ankica Mirić.

Uzgajivač: Masovno nas pljačkaju

Trešnje već decenijama uzgaja i Robert Hadžić, vlasnik OPG-a, koji najavljuje da će svoje ovogodišnje domaće trešnje prodavati za 7 do 8 evra po kilogramu — gotovo tri puta jeftinije od nekih trenutno ponuđenih uvoznih.

Glavni problem, tvrdi, nisu sami proizvođači nego preprodavači.

„To je totalno ludo vrijeme, nema veze s realnošću. U redu, to je španska trešnja, vjerovatno iz Extremadure, koja puno ranije stiže nego naša, ali mogu sa sigurnošću reći da te iste trešnje u zemljama gdje se izvoze, poput Njemačke ili Austrije, nisu 20 eura. Možda su 10 do 12, ali ne 20. Ovo je zbilja špekulativno i masovno nas pljačkaju”, poručuje Hadžić.

Nastavi čitati

Društvo

SLAVA NIKAD SKUPLJA: Koliko ove godine košta Đurđevdanska trpeza?

Sveti Đorđe koji se proslavlja 6. maja, jedna je od najčešćih slava kod Srba, a đurđevdanska trpeza nešto je čemu domaćini i domaćice posvećuju veliku pažnju.

Iako ove godine pada u srijedu, odnosno na dan posta, mnogi domaćini će rođake, prijatelje i komšije, ipak, dočekati mrsnom trpezom.

Kako kažu za Srpskainfo, tako su naučili, a i njihovi gosti, priznaju, na stolu više vole da vide jagnjeće ili praseće pečenje, nego prženu ribu.

– Tako smo slavili oduvijek, nebitno na koji dan Sveti Đorđe pada. I, kad naučite na nešto, teško je preći na drugo. Naravno, kad smo ovih dana goste zvali da ih podsjetimo da ih očekujemo, provjerili smo da li poste. Bez obzira što su potvrdili da ne poste, žena napravi i nešto posne hrane, čisto da ima. Tako, i ovaj Đurđevdan ćemo dočekati jagnjećim pečenjem. Tu je i obilje druge mrsne hrane po kojoj je poznata naša đurđevdanska trpeza – kaže Miodrag S. iz Banjaluke.

Na meniju su, svakako, i meze, pileća ili juneća supa, sarma, pite, salate, te kolači i torte.

Što se pića tiče, za svakoga se nađe ponešto – od rakije i drugih žestokih pića, preko vina i piva, do sokova.

Naravno, na slavskoj trpezi ubjedljivo je najskuplja pečenica. Trenutno, kilogram žive vage prasića ide i do 9, a jagnjadi do 11 KM.

Tako je za, na primjer, prase od nekih 30 kilograma, potrebno oko 300 KM.

Sarma napravljena od 3 kilograma junećeg mesa, uz kiseli kupus i suva rebra, košta oko 80 KM.

Za meze je potrebno oko 2 kilograma pršuta i 2 kilograma kvalitetnijeg tvrdog sira što, po trenutnim cijenama, košta oko 120 KM. Cijena kajmaka se kreće oko 20 KM…

Za lonac supe potreban je kilogram junetine i kesa rezanaca, što košta oko 30 KM, dok je za 2-3 tepsije pite potrebno kupiti toliko pakovanja kora i smješe od pavlake i sira, što ukupno košta oko 30 KM.

Domaćice koje ne propuštaju da za Đurđevdan naprave rusku salatu, za sastojke će morati da izdvoje oko 40 KM, dok kilogram paradajza ili krastavaca košta oko 4 KM.

Kad je riječ o slatkišima, cijena kilograma sitnih kolača kreće se oko 25, a jedne solidne torte oko 40 KM, pa ko šta voli – neka izvoli. Pod pretpostavkom da se napravi i baklava, za ovaj kolač potrebno je još 20 KM, kad se u obzir uzme cijena kora, oraha i maslaca.

Nezaobilazan detalj na prazničnoj trpezi svakako je i piće. Karton kisele košta oko 15, a karton piva oko 30 KM. Litar prosječnog vina košta oko 15, a rakije 20 KM. Tu su i razni likeri, ledeni čajevi, sokovi…

– Otprilike, mislim da će nam za pripremanje slavske trpeze, za oko 25-30 ljudi, trebati najmanje 1.200 KM – kaže Miodrag S.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno