Connect with us

Društvo

LOKALNI PARLAMENT zaustavio vjetropark u Bosanskom Grahovu

– Milionska investicija u Bosanskom Grahovu stavljena je na čekanje, jer lokalni parlament nije dao zeleno svjetlo načelniku da potpiše memorandum o saradnji sa njemačkim investitorom.

Rekao je to za “Glas Srpske” prvi čovjek Bosanskog Grahova Uroš Đuran, dodavši da je u stalnom kontaktu sa investitorom.

– Oni nisu odustali, međutim sve stoji, jer Skupština opštine ne zasjeda od marta ove godine, ništa se ne dešava – rekao je Đuran.

Dodao je da investitor i dalje nastoji da obezbijedi sve neophodne dozvole da bi uspio da realizuje investiciju.

– Kanton je dodijelio koncesiju, u toku je postupak dobijanja dozvole za izgradnju pristupnog puta – rekao je Đuran, podsjetivši da bi izgradnja vjetroparka na teritoriji ove povratničke opštine sigurno unaprijedila privredu i donijela nova radna mjesta.

Vlada Livanjskog kantona potpisala je ugovor s firmom “Vjetroelektrane dah planine” iz Mostara, poslovnicom njemačke kompanije “njpd Europe GmbH”, za izgradnju vjetroparkova u tim povratničkim opštinama u FBiH. Koncesionaru je dodijeljena koncesija za izgradnju vjetroparka “Čadilj”, smještenog na području Glamoča, ukupne instalirane snage od 138 megavata, za koju je određena jednokratna koncesiona naknada u iznosu od 62.236 KM.

Dodijeljena je i koncesija za izgradnju vjetroparka “Marino Brdo”, smještenog na području Bosanskog Grahova, ukupne instalirane snage od 126 megavata, za koju je određena jednokratna naknada u iznosu 56.330 KM.

Prvobitni plan je bio da prvi kilovati struje iz ovih vjetroparkova krenu nakon pet godina te da u lokalni budžet donesu na godišnjem nivou najmanje milion maraka.

Međutim, već dvije godine su prošle od ti prvih koraka, a realizacija investicija u dvije opštine, koja je vrijedna oko pola milijarde maraka, još nije počela.

Njemačka firma je još 2021. godine najavila izgradnju četiri vjetroparka na području Livanjskog kantona.

Osim dva, za koja je koncesija ranije odobrena, najavljena je i izgradnja dva vjetroparka na području Livna.

Riječ je o jednom od vodećih svjetskih proizvođača obnovljivih izvora energije. Ovaj globalni gigant ima vjetroelektrane u 30 zemalja širom svijeta.

Naknada

Godišnja koncesiona naknada biće obračunavana u iznosu od 1,75 odsto od ukupnog bruto prihoda ostvarenog proizvodnjom električne energije. Ugovori su sklopljeni na period od 30 godina u svrhu korišćenja vjetra za proizvodnju električne energije.

Društvo

NAFTA NA IVICI EKSPLOZIJE! Ormutski moreuz pod prijetnjom, u BiH strahuju od novog UDARA NA DŽEP!

Zatvaranje Ormuskog moreuza moglo bi izazvati snažan energetski šok i lančanu reakciju rasta cijena širom svijeta, a naši sagovornici upozoravaju da ni BiH neće ostati pošteđena.

Prema njihovim riječima, posljedice bi bile višestruke – od rasta cijena goriva do poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

Ormutski moreuz je jedan od najvažnijih naftnih puteva na svijetu, kroz njega se transportuje oko 20 do 25 odsto ukupne svjetske trgovine naftom.

Milenko Stanić, ekonomista, ističe da bi potencijalno zatvaranje Ormuskog moreuza moglo imati značajne posljedice i za naše tržište naftnih derivata, s obzirom na to da oko 20 do 25 odsto svjetske trgovine naftom prolazi upravo tim pravcem.

“Iskustvo nam govori da kada cijene nafte krenu rasti, dolazi do lančane reakcije i drugi počinju da koriguju cijene naviše”, naglašava Stanić i dodaje da kada se desio pad cijena na svjetskim berzama, uprkos očekivanjima, nije bio vidljiv na domaćem tržištu.

“Iako je cijena nafte znatno pala na svjetskom tržištu tokom protekle godine, taj pad se nije odrazio na cijene drugih proizvoda koji zavise od nafte ili u čijoj proizvodnji ona učestvuje. Dakle, kada cijene idu dolje, efekti su gotovo nevidljivi, ali kada krenu gore, brzo se prilagodimo”, pojašnjava Stanić.

Dodaje da je i u BiH već sada vidljiv uticaj globalnih dešavanja na cijene goriva.

“Čak i ako dođe do smirivanja tenzija između Irana i Izraela, energetika će i dalje ostati jedan od faktora koji će dugoročno održavati visoke cijene. To će se svakako odraziti na cijene proizvoda u BiH i dodatno ugroziti životni standard stanovništva”, upozorava Stanić.

Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da bi eventualno zatvaranje Ormuskog moreuza imalo direktan uticaj na rast cijena nafte i naftnih derivata na domaćem tržištu.

“To bi bio šok od kojeg se ne bismo mogli brzo oporaviti niti ga izbjeći. Indirektno, takav poremećaj bi imao uticaj i na ostale troškove u proizvodnim lancima. Dakle, mogući su posljedični rast cijena finalnih proizvoda i usluga”, pojasnio je Čavalić.

Dodaje da bi, ako se najcrnji scenariji obistine i dođe do zatvaranja ovog moreuza, to predstavljao energetski šok kakav nije viđen u posljednjih nekoliko decenija, a koji bi se neminovno odrazio i na tržište Bosne i Hercegovine.

“U tom slučaju došlo bi do porasta cijena osnovnih životnih namirnica koje uvozimo, a koje, iako ih dijelom proizvodimo, i dalje zavise od globalnih lanaca snabdijevanja. Sve to bi u kratkom roku povećalo troškove i dovelo do novog pritiska na standard građana”, zaključuje Čavalić.

I ekonomista Igor Gavran kaže da bi to dovelo do znatnog povećanja cijena nafte i smanjenja dostupnih količina na tržištu pa samim tim i rasta cijena goriva, uključujući i bh. tržište.

“Tada bi, naravno, što opravdano, što neopravdano, i mnogi drugi iskoristili priliku za povećanje svojih cijena pravdajući to rastom troškova goriva i transporta”, kazao je Gavran.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, izjavio je za “Nezavisne novine” da će trenutna dešavanja sasvim sigurno imati posljedice i po BiH.

“Ako dođe do stvarnog zatvaranja možemo očekivati i dramatičnije promjene kada je riječ o cijeni nafte”, upozorava Bečarević.

Pojašnjava da oko 20 odsto ukupne svjetske trgovine naftom prolazi upravo kroz ovaj strateški prolaz, što ga čini izuzetno važnim za stabilnost globalnog tržišta energenata.

“Nama preostaje da ispratimo odluke Irana. Ako se desi potpuno zatvaranje ovog moreuza, realno je očekivati skok cijena nafte na svjetskom tržištu, a samim tim i rast cijena na domaćim benzinskim pumpama”, kaže Bečarević.

Ističe da bi ovakav potez pogodio globalna tržišta bez izuzetka jer nijedna ekonomija ne može ostati imuna na ovakav poremećaj u lancima snabdijevanja.

“Niko ne može tačno predvidjeti razmjere, ali je gotovo sigurno da bi uslijedio rast cijena svih proizvoda u čijoj proizvodnji se koristi nafta kao ulazna komponenta. Drugim riječima, poskupjela bi široka lepeza robe i usluga”, zaključuje Bečarević.

Nastavi čitati

Društvo

NESREĆA NA PUTU ZA MILANO! Kombi pun životinja imao udes, životinje bježale po autoputu, vozači u šoku!

Krajnje neobičan udes desio se u Italiji na auto-putu A4, između naplatnih rampi Stino di Livenza i Cessalto.

Naime, kombi sa životinjama iz Bosne i Hecegovine, koje su trebale biti udomljene u Milanu, imao je udes usljed kojeg je uništen čitav prednji dio vozila, a vozač i suvozač iz BiH su povrijeđeni.

Zbog jakog udara tokom udesa, otvorila su zadnja vrata kroz koja su pobjegli dvije mačke i dva psa. Pretpostavlja se da se nalaze negdje u blizini auto-puta.

Iz policije su saopštili da su psi čipovani i da imaju bh.mikročip.

Ujedno, policija je apelovala na sve vozače da obrate pažnju i prijave ako vide pse u okolini auto-puta.

Nastavi čitati

Društvo

STAMBENI ŠOK U SRPSKOJ! Trnovo skuplje od Trebinja i Banjaluke – evo koliko sad košta kvadrat!

Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, opština Trnovo izbila je na prvo mjesto po prosječnoj cijeni kvadrata novih stanova u Republici Srpskoj, pa tako cijena kvadrata u ovoj opštini iznosi čak 4.259 KM.

Na drugom mjestu nalazi se Banjaluka sa cijenom od 3.720 KM po kvadratu, dok je Trebinje zauzelo treće mjesto sa 3.646 KM po kvadratu.

Ovi podaci ukazuju na konstantni rast cijena nekretnina u atraktivnim i razvijenim krajevima Republike Srpske.

Prosječna cijena kvadrata prodatih novih stanova u Republici Srpskoj u prvom kvartalu ove godine iznosila je 3.078 KM.

Nastavi čitati

Aktuelno