Connect with us

Društvo

U GRČKOJ PROMOCIJA FILMA o porodicama koje su spasavale djecu iz Srpske

Na grčkom ostrvu Tinos u srijedu, 16. oktobra, biće promovisan dokumentarni film “Spasavanje prekinutog djetinjstva: Tinos – 30 godina poslije”, kojim se iskazuje zahvalnost grčkom narodu i stanovnicima ostrva za nesebičnu podršku i utočište koje su pružili djeci iz Republike Srpske tokom 1994. godine, potvrdio je Srni autor filma Mladen Kojić iz Srebrenice.

Ovaj dokumentarni film, koji je emotivna priča o prijateljstvu grčkog i srpskog naroda prožeta empatijom, ljubavlju i solidarnošću, snimljen je povodom 30 godina od boravka 90 djece i pet učiteljica iz Vlasenice, Bratunca, Skelana i Srebrenice na grčkom ostrvu Tinos.

U središtu ove priče od 62 minuta je sudbina djece iz Republike Srpske čije je djetinjstvo naglo prekinuto početkom ratnih sukoba.
Djeca su ostala bez svojih domova, članova porodice, slobode i bezbrižnosti u kojoj su dotad živjela i rasla.

Film je ratna priča ispričana kroz sjećanja i lične doživljaje tadašnje djece iz osnovne škole, danas odraslih ljudi. Oni su, uprkos ratnim strahotama, izbjeglištvu i gubitku najmilijih, imali sreću da u tim izuzetno teškim vremenima osjete svjetliju stranu života – daleko od rata, okruženi ljubavlju, sigurnošću i srećom.

Univerzalna poruka filma jeste iskrena zahvalnost grčkom narodu za sve što je učinio za srpsku djecu, ali i podsjećanje da se tako veliki gest prijateljstva, ljubavi i solidarnosti nikada ne zaboravlja.

Film jasno prenosi poruku da svaki rat uništava živote svih ljudi, a najviše pogađa one najranjivije – djecu, koja uz sve druge gubitke ostaju uskraćena za djetinjstvo.

Kojić je naveo da su u filmu izjave, fotografije i sjećanja više od 30 osoba koje su te ratne 1994. godine boravile na ostrvu Tinos u Grčkoj, među kojima je bio i on.

“Naša grupa bila je među prvima i boravila je u Grčkoj pet mjeseci, a tu smo imali nastavu na našem i grčkom jeziku i druge edukativne i zabavne sadržaje, među kojima je bilo i krstarenje kruzerom”, rekao Kojić.

On je dodao da je ovo njegov način odavanja zahvalnosti pravoslavnom grčkom narodu, koji je pokazao da je prijateljstvo Grka i Srba veliko i trajno, iskreno i srdačno.

“Većina djece koja su tada boravila na Tinosu jesu djeca bez jednog ili oba roditelja, djeca ratnih invalida, izbjegli kojima je bezbrižnost djetinjstva i odrastanja prekinuta ratom, stradanjem najbližih, raseljavanjem i svim traumama koje nastaju u takvom okruženju”, rekao je Kojić.

Prema njegovim riječima, oni koji su učestvovali u stvaranju filma potvrdili su da je zahvaljujući ljubavi, brizi i iskrenosti Grka, njihovo djetinjstvo barem malo popravljeno i spaseno.

Kojić kaže da je na ideju za film došao prije više godina, a da je prošle godine počeo pripreme i snimanje, te da je premijera zakazana baš na mjestu koje je djeci ostalo nezaboravno i koje je “popravilo” djetinjstvo, na ostrvu Tinos.

“Već nekoliko godina imam želju da se ponovo vratim na to ostrvo, sretnem drage prijatelje koji su i nakon našeg boravka u Grčkoj srdačno i sa mnogo ljubavi podržavali mene i moju porodicu, kao i mnogu drugu djecu, čineći naš život ljepšim jer smo znali da imamo prijatelje koji su uz nas. Tako sam odlučio da okupim ljude koji su te godine bili na tom putovanju, snimim film i odem ponovo tamo”, dodao je on.

Sa Kojićem na premijeru na Tinos sutra putuje još desetoro njegovih vršnjaka da zahvale domaćinima za gostoprimstvo i pomoć kada im je bila najpotrebnija, u teškim ratnim godinama kada su ostajali bez najdražih i bez hranilaca.

Kojić kaže da ne bi bilo lako sve to uraditi da izradu filma nisu pomogli, između ostalih, Predstavništvo Republike Srpske u Grčkoj, Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, Organizacija porodica poginulih, zarobljenih i nestalih civila Srebrenice, Republička organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, opštine Bratunac i Vlasenica.

Troškove organizacije puta u Grčku podržala je predsjednik Skupštine Srbije Ana Brnabić, a podrška je najavljena i iz Kabineta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Snimanje filma pomogle su i pojedina preduzeća.

Osim prikazivanja filma na Tinosu u Grčkoj, naredne projekcije planirane su u Bratuncu, Vlasenici, a nakon toga i širom regiona.

Stotine srpske djece boravilo je u Grčkoj tokom ratnih godina, a pomoć iz te pravoslavne zemlje stizala je u Republiku Srpsku i niz godina nakon rata, najviše posredstvom pravoslavne crkve i ovo je jedinstven način zahvalnosti grčkom narodu nakon 30 godina za humanost, solidarnost i dobročinstvo prema srpskom narodu i dokaz da se to pamti i nikad ne zaboravlja, prenosi Srna.

Društvo

NOĆENJE U VAGONU TITA I KRALJICE ELIZABETE: Čuveni Plavi voz ponovo ide ka moru, evo koliko košta karta

Vagoni čuvenog Titovog Plavog voza ponovo idu ka moru. U luksuzu u kom su nekada uživali svjetski lideri danas možete prespavati i vi, jer su salon kola postala dio redovne linije za Bar.

Nekada su u ovim vagonima sjedeli predsjednici, kraljice, diplomate i najmoćniji ljudi 20. vijeka, a danas u njima možete da kupite kartu, legnete u kabinu i probudite se negdje između planina, tunela i mostova na putu prema Jadranu.

Plavi voz, jedan od najprepoznatljivijih simbola nekadašnje Jugoslavije i voz kojim je Josip Broz Tito prešao više od 600.000 kilometara, ponovo je dio putničkog iskustva na pruzi prema Baru.

I to nije samo muzejska vožnja za fotografisanje.

Salon kola iz sastava Plavog voza priključuju se međunarodnim kompozicijama prema Crnoj Gori, pa putnici mogu da rezervišu kabinu i dio puta provedu u enterijeru koji je decenijama bio rezervisan za državni vrh.

Doplata za dvokrevetnu kabinu u salon kolima iznosi 20 evra, dok je doplata za jednokrevetnu 45 evra, uz odgovarajuću voznu kartu.

Koliko zapravo košta putovanje?
Ovdje je važno napraviti razliku između vozne karte i doplate za kabinu.

Karta na relaciji prema Baru zavisi od polazne stanice i razreda, dok se za korišćenje postelje plaća dodatna rezervacija. Za salon kola Plavog voza doplata je trenutno 20 evra za “dubl”, odnosno dvokrevetnu kabinu, i 45 evra za “singl” kabinu.

Jednosmjerna karta od Zemuna do Bara košta 23,80 evra u drugom i 35,60 evra u prvom razredu, dok rezervacija običnog sjedišta iznosi tri evra.

To znači da istorijsko iskustvo nije rezervisano samo za turiste sa velikim budžetom – za cijenu regularne karte i doplatu za kabinu možete provesti noć u vagonima koji su nekada bili dio predsjedničkog voza.

Mahagoni, orah, pliš i svila – unutrašnjost je ostala gotovo netaknuta
Plavi voz nije bio zamišljen samo kao prevozno sredstvo.

Bio je pokretna rezidencija.

Njegovu unutrašnjost projektovali su arhitekte Vladeta Maksimović i Nikola Radanović, a u enterijeru su korišćeni mahagoni, kruška i orah, dok su saloni i hodnici ukrašavani intarzijama.

Vuneni tepisi, pliš, svila i elementi art dekoa činili su prostor dovoljno luksuznim da u njemu mogu da se organizuju državnički razgovori, večere i višednevna putovanja.

U kompoziciji su se nalazili predsjednički salon sa apartmanima, svečana trpezarija, kuhinja, salon za goste, restoran i spavaća kola.

Sve je bilo projektovano tako da Tito tokom putovanja praktično ne mora da prekida svakodnevne obaveze.

Sama pruga prema Baru posebna je priča.

Prolazi kroz planinske predjele, preko mostova i kroz veliki broj tunela, pa mnogi upravo putovanje vozom smatraju jednim od najljepših načina da se stigne do crnogorskog primorja.

A kada tome dodate činjenicu da dio puta možete provesti u vagonu koji izgleda gotovo isto kao prije više od pola vijeka, putovanje dobija potpuno drugačiji karakter.

U kuhinji se moglo pripremiti čak 300 obroka
Jedan od detalja koji možda najbolje pokazuje koliko je voz bio ozbiljno projektovan jeste njegova kuhinja.

U njoj je bilo moguće pripremiti do 300 obroka, a hranu su spremali vrhunski domaći i strani kuvari.

Posebno se vodilo računa i o udobnosti vožnje.

Vagoni su bili tako konstruisani i ogibljeni da se, prema podacima o Plavom vozu, iz čaša tokom putovanja nije prosipalo piće.

Drugim riječima, kada se govorilo o “salonskom vozu”, to nije bila samo zgodna titula.

Njime su putovali kraljica Elizabeta, Hruščov, Brežnjev i Gandi
Tokom decenija u Plavom vozu boravile su neke od najpoznatijih političkih ličnosti 20. vijeka.

Među gostima se navode Nikita Hruščov, Leonid Brežnjev, Gamal Abdel Naser, Indira Gandi, ali i britanska kraljica Elizabeta II, princ Filip i princeza Ana, kao i brojni drugi državnici i članovi kraljevskih porodica.

Tito je ovim vozom putovao kroz Jugoslaviju, ali i van njenih granica – prema Francuskoj, Austriji, Poljskoj, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Grčkoj i tadašnjem Sovjetskom Savezu.

Procjene govore o više od 600.000 pređenih kilometara.

Plavi voz bio je i posljednji Titov voz
Plavi voz vezan je i za jedan od najsnažnijih prizora jugoslovenske istorije.

Nakon Titove smrti 1980. godine, upravo njime je njegovo tijelo prevezeno iz Ljubljane u Beograd, gdje je potom sahranjen u Kući cvijeća.

Tako je voz koji je decenijama služio za državne posjete, protokol i putovanja postao dio i posljednjeg putovanja čovjeka zbog kojeg je prvobitno i napravljen.

Danas možete i samo da ga obiđete
Ako vam put do Bara nije u planu, Plavi voz moguće je upoznati i drugačije.

Kompozicija se koristi u turističke i komercijalne svrhe, a pojedina kola ili cio voz mogu se iznajmljivati za događaje, snimanja, sastanke i druge prilike.

Postoje i organizovane posjete, pa je ovo danas istovremeno i istorijski eksponat i prostor koji još živi.

I možda je upravo to najzanimljiviji dio priče.

Nekada je običnom čovjeku bilo gotovo nezamislivo da zakorači u vagon kojim su putovali Tito, kraljica Elizabeta i najveći državnici tog vremena.

Danas možete da kupite kartu, rezervišete krevet i provedete noć u njemu dok voz ponovo ide prema moru.

Nastavi čitati

Društvo

NATO STIŽE NA MANJAČU! Hiljadu vojnika, helikopteri…

Na Glavnom poligonu za obuku Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OSBiH) na Manjači od 19. do 23. oktobra biće održana vojna vježba “Trenutni odgovor 26”, u kojoj će učestvovati više od 1.200 pripadnika OSBiH i NATO snaga, saopšteno je iz Ministarstva odbrane BiH.

Riječ je o jednoj od najznačajnijih i najkompleksnijih vježbi OSBiH u 2026. godini, čiji je cilj provjera operativnih sposobnosti deklarisanih jedinica i njihove spremnosti za djelovanje u skladu sa NATO standardima.

U samoj vježbi učestvovaće 881 pripadnik deklarisanih jedinica, dok će u Direktorijatu vježbe i ocjenjivačkoj strukturi biti angažovano dodatnih 330 pripadnika OSBiH i NATO Savezničke komande združenih snaga iz Napulja (JFC Naples).

Rukovodilac i direktor vježbe biće brigadni general dr Jasmin Čajić, zamjenik komandanta Komande za podršku OSBiH za operacije.

Tokom petodnevnih aktivnosti na terenu biće korišćeno naoružanje i oprema predviđena formacijom jedinica, uključujući oklopne transportere OT M113 A1, savremena sanitetska vozila, kao i helikoptere Brigade vazdušnih snaga i protivvazdušne odbrane OSBiH.

Nakon faze obuke uz računarske simulacije (JCATS sistem), pripadnici jedinica učestvovaće u terenskoj vježbi (FTX) uz angažovanje protivničkih snaga (OPFOR), čime će se u realističnim uslovima provjeriti sposobnosti komandovanja i izvođenja operacija podrške miru.

U okviru vježbe biće sprovedena i ponovna evaluacija deklarisanih jedinica na nivou NEL-2 (NATO koncept OCC E&F), koja obuhvata ocjenjivanje u sedam ključnih područja sposobnosti.

Eksterno ocjenjivanje sprovodiće mješoviti timovi NATO evaluatora iz Napulja, pod vođstvom višeg NATO mentora Roberta Marčijana, i sertifikovanih ocjenjivača iz sastava OSBiH.

Iz Ministarstva odbrane BiH ističu da vježba “Trenutni odgovor 26” predstavlja jedan od ključnih prioriteta Oružanih snaga BiH u oblasti obuke i međunarodne vojne saradnje u ovoj godini.

(Vijesti.ba) Foto: OSBiH

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano, na istoku hladnije

U Bosni i Hercegovini  će biti pretežno sunčano i toplo uz promjenljivu oblačnost, na istoku veći dio dana oblačno i svježije.

Duvaće slab vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, u Hercegovini slab jugozapadni vjetar, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

Jutro uglavnom vedro uz prolaznu oblačnost, na istoku oblačnije. Oko rijeka i po kotlinama maglovito.

Minimalna temperatura vazduha od tri do devet stepeni, u višim predjelima od minus jedan stepen Celzijusov.

Maksimalna temperatura vazduha od 17 na istoku do 23 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 14 stepeni.

Nastavi čitati

Aktuelno